DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 215-224 Prema tome, ovisno o stupnju zasjenjenosti, krajem tata istraživanja bolje uoči utjecaj zasjenjenosti na is1979. godine prosječne visine variraju između 159 cm traživane parametre. (stupanj A) i 188 cm (stupanj G), a gornje visine izme Pada u oči daje u posljednje četiri godine kod stu đu 202 i 229 cm. pnja zasjenjenosti "A" ukupno prirašćivanje u visinu bi I pored razlika u visinama koje postoje između pojelo oko 40 cm, tj. oko 10 cm godišnje, dok je kod stupnja dinih stupnjeva zasjenjenosti, DUNCAN-ov "multiple zasjenjenosti "G" ukupno prirašćivaje u visinu bilo 130 rang test" pokazao je da su razlike neznatno sigcm, odnosno 32,5 cm godišnje, tj. preko tri puta više nifikantne, što znači daje materijal po prosječnim visinego kod stupnja "A". nama u 1979. godini prilično homogen. Ova početna U razdoblju od 1976. do 1979. godine, prosječni vihomogenost omogućava da se pri daljnjoj analizi rezulsinski prirast bio je: visinski prirast u godini zasjenjenost 1976 1977 1978 1979 1976-1979 cm A 7.3±0.8 12.7±2.2 10.0+1.7 9.3±1.3 39.3 B 15.3±2.3 14.7+1.9 14.7+1.5 12.3+1.0 57.0 C 10.0±0.5 11.7±0.8 11.7±0.8 10.7±0.5 44.1 D 24.0±3.7 24.0±3.6 23.0±2.9 20.3±3.2 91.3 E 25.7±0.7 29.3+1.7 37.0+2.4 34.0+1.6 126.0 F 23.7±5.0 24.3±5.7 31.0+7.7 29.3±8.4 108.3 G 30.0±2.5 32.0±2.8 34.7±2.2 31.3±3.1 128.0 Linearna jednadžba visinskog prirasta u razdoblju Kako se vidi, u posljednje četiri godine, kod stupnja od 1976. do 1979. godine za pojedine stupnjeve zasjezasjenjenosti "A" i "B" visinski prirast imao je tendennjenosti iznosila je: ciju opadanja, dok je kod ostalih stupnjeva zasjenjenosStupanj ti imao tendenciju porasta. Osim toga, vidljivo je da su i veličine visinskog prirasta kod pojedinih stupnjeva zaA Y = 10.65 -0.33 x; r = 0.19 sjenjenosti vrlo različite, da su najmanje kod stupnja "A" a najveće kod stupnja "G". Ukupan prirast u visinu B Y = 12.0 -0.90 x; r = 0.87 za sve četiri godine bio je najmanji kod stupnja "A", a C Y = 10.05 -0.21 x; r = 0.33 najveći kod stupnja "G". D Y = 19.8 + 1.21 x; r = 0.90 I korelacija ranga pokazala je da je u mladiku priraš E Y = 23.35 +3.26 x; r = 0.84 ćivanje u visinu ovisno od stupnja osvjetljenja, i u 74% F Y = 21.2 +2.35 x; r = 0.84 slučajeva se veličina visinskog prirasta može objasniti G Y = 30.35 +0.66 x; r = 0.43 stupnjem zasjenjenosti. Debljine Debljine nisu mjerene u vratu korijena, nego na visiOsim toga debljine su mjerene na 1/10 i na 1/3 visine te ni od 0,10 m od zemlje, jer se u vratu korijena javljaju na visini od 1,3 m. prilične nepravilnosti kojih nema ili su vrlo rijetke na Prema stupnju zasjenjenosti, prosječne debljine bi visini od 0,10 m. ljaka iznosile su: Stupanj visina mjerenja debljine zasjenje0.1 m 1/10 visine 1/5 visine na 1.30 m nosti debljina u milimetrima A 20.8+0.8 18.3+1.0 15.0+0.9 10.7+0.7 B 23.3+1.2 21.3+0.9 18.0+0.9 12.7+1.2 C 25.3+0.8 22.3+0.9 20.0+0.0 11.3+1.6 D 32.0+0.9 28.3+1.1 24.3+0.8 13.3+0.3 E 34.0+1.6 31.0+1.3 26.7+0.5 14.7+0.7 F 40.7+5.4 34.7+4.2 30.0+4.2 17.3+3.2 G 45.3+4.1 39.7+4.0 33.7+3.3 18.0+1.3 Vidi se da se smanjivanjem stupnja zasjenjenosti u tenziteta osvjetljenosti. Kramer i Kozlovsky svim mjerenim visinama povećavaju debljine, što je (1960) navode, da se s povećanjem intenziteta osvjetuvjetovano povećavanjem fotosinteze s povećanjem inljenja kod drveća dolazi do značajnih morfoloških pro |