DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 78 <-- 78 --> PDF |
P. Đurasović: UNOŠENJE EGZOTIČNOG DRVEĆA I GRMLJA NA DUBROVAČKO PODRUČJE Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 277-289 Eucalyptus melliodora Schauer Eukalipt Opuntia ficus indica (L.) Mili. Indijanska Eucalyptus occidentalis Endl. Eukalipt smokva Eucalyptus polyanthemos Schauer -Eukalipt Osmanthus heterophyllus Eucalyptus punctata DC. Eukalipt (G. Don) P. S. Green Osmant Eucalyptus resinifera Sm. Eukalipt Osteomeles subrotunda K.Koch -Kamena jabuka Eucalyptus rudis Endl. Eukalipt Photinia serrulata Lindl. -Fotinija Eucalyptus saligna Smith Eukalipt Pinus cembroides Zucc. -Bor Eucalyptus scoparia Maiden Eukalipt Pinus coulteri D.Don -Bo r Eucalyptus sideroxylon A. Pinus roxburghii Sarg Bor Cunn. ex Benth. Eukalipt Pittosporum heterophyllum Eucalyptus viminalis Labill. Eukalipt Franch. Pitospor Hakea oleifolia R. Br. Hakea Pittosporum procerum —Pitospor Leptosperm um juniper in um Pittosporum tobira (Thunb.) Ait. Pitospor Smith Leptospermum Pomaderis apetala Labill. -Pomaderis Lithraea caustica Miers Litrea Psidium cattleyanum Sabine Psidium Lithraea molieoides Engler Litrea Quillaja saponaria Mol. Kvilaja Luchea divaricata Martius Lehea Rétama monosperma (L.) Boiss Zutilovka Macrozamia communis L. Johnso -Makrozamija Rosa banksiae Ait. Banksova ruža Magnolia grandißora L. Velikocvjetna Schinus polygamus (Cav.) magnolija Cabrera -Biber drvo Melaleuca armillaris (Gaertn.) Sm. Melaleuka Stranvaesia davidiana Decne. Stranvezija Melaleuca gensitifolia Smith Melaleuka Taxus baccata L. Obična tisa Melaleuca glomerata F. Muell. Melaleuka Terminalia australis Cambess. -Terminalija Melaleuca parviflora Melaleuka Tristania conferta R. Br. Tristanija ZAKLJUČCI Conclusions 1. Sintezom dosadašnjeg rada dan je povijesni 3. Drvenaste egzote dubrovačkog područja od vaprikaz unošenja egzotičnog drveća i grmlja na dubrovažnosti su za šumarstvo - zbog podizanja šumskih kultučko područje, u grad Dubrovnik i njegovu okolicu, Tr-ra i nasada, za hortikulturu - zbog obogaćivanja i oplesteno i otok Lokrum od XV. do kraja XX. stoljeća. menjivanja krškog krajolika (krajobraza) i naročito za 2. Unošenje stranog drveća i grmlja od interesa je za turizam - zbog korištenja oplemenjenog krajobraza. dubrovačko područje i Hrvatsku, zbog obogaćivanja 4. Krajem 1994. godine izvršena je procjena brojnokrajobraza i podizanja materijalne i duhovne kulture žisti drvenastih egzota dubrovačkog područja, koja iznovljenja i blagostanja hrvatskoga čovjeka. Trsteno i otok si više od 600 vrsta. Lokrum mjesta su jačeg unošenja drvenastih egzota na U gradu Dubrovniku tada po procjeni raste više od dubrovačko područje. 200 vrsta egzotičnog drveća i grmlja. LITERATURA Adamović , L., (1911): Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911. Biankini , P. L., (1888): O uzgoju i njegovanju cvi- eća, uresnog grmlja i drveća. Izd. Uprava "Gospodarskog poučnika", Šibenik. Deanović,A. , (1978): Perivoj Gučetić uArboretumu Trsteno. Pitanje njegove reintegracije i prezentacije, rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb. Đurasović , P, (1984): Stanje i perspektiva zaštite prirode u Dubrovniku i okolici, magistarski rad, Dubrovnik. - References Encke,F.,Bucheim,G&Seybold, (1972): Zander, Handwörtebuch der Pflanzennamen, Stuttgart. Fisković , C , (1996): Kultura dubrovačkog ladanja, NIP "Slobodna Dalmacija", Split. Kovačević , M., (1978): Pregled razvoja obogaćivanja hortikulturne flore Sredozemlja kao prijedlog obnavljanja botaničke komponente pet stoljeća starog perivoja Gučetić. Rad JAZU, Knjiga 379, Zagreb. Petrović , D., (1959): Egzote, Šumarska enciklopedija, Knjiga 1, Leksikografski zavod, Zagreb. |