DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 81 <-- 81 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299 UDK 630* 628 GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSPODARSKE JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA" FOREST MANAGEMENT OF THE "BASTAJI FOREST - KRIVAJA - KLISA" MANAGEMENT UNIT Nenad NEKVAPIL* SAŽETAK: Sumama na području današnje gospodarske jedinice "Bastajske šume -Krivaja -Klisa " do 1946. godine gospodarile su zemljišne jedinice, da bi nakon nacionalizacije 1946. godine tim šumama gospodarila šumarija Daruvar sve do 1957. godine, kada je osnovana šumarija Đulovac koja sastojinama te gospodarske jedinice gospodari i danas. Jedinstvena gospodarska osnova za gospodarsku jedinicu "Bastajske šume -Krivaja -Klisa " izrađena je 1968. godine. 1978. i 1979. godine gospodarilo se po godišnjim planovima, a 1980. godine sastavljena je nova gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 1980. —31. 12. 1989. godine. Posljednja i sada važeća gospodarska osnova sastavljena je 1990. godine. Gospodarenje sastojinama je jednodobno, a cilj gospodarenja u površinski najzastupljenijem uređajnom razredu obične bukve ophodnje 100 godina je postizanje najpovoljnijeg omjera smjese vrsta drveća na kraju ophodnje. Ključne riječi: gospodarska jedinica "Bastajske šume-Krivaja-Klisa, jednodobno gospodarenje, stabilnost sastojine. UVOD - Introduction Šume gospodarske jedinice "Bastajske šume - KriGospodarska jedinica "Bastajske šume - Krivaja vaja - Klisa" omeđene su rijekom Ilovom na sjeveru, Klisa" ne predstavlja suvisli šumski kompleks, već se cestom Daruvar-Đulovac-Suhopolje na jugu, te cestom sastoji od dva veća šumska predjela: Bastajske šume i Đulovac-Removac-Jasenaš na istoku. Krivaja-Klisa, te nekoliko manjih (Sječa, Kravljak, Ovom granicom definirano je prvih 28 odjela goTurski potok, Cović potok). spodarske jedinice, dok su preostali odjeli 29-44 na za Posljednjom redovnom revizijom obavljenom 1989. padu omeđeni cestom Đulovac-Suhopolje i cestom Đugodine, s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. do lovac-Nova Krivaja-Skoblar, na sjeveru šumama gospodarske jedinice "Suhopoljska Bilogora", a na jugu 31. 12. 1999. godine ustanovljeno je da sastojine ove gogospodarskom jedinicom "Vrani kamen". spodarske jedinice zauzimaju površinu od 2308.85 ha. POVIJESNI PRIKAZ - Historical review Šume ove gospodarske jedinice bile su vlasništvo Dio šuma došao je u vlasništvo zemljišnih zajednica grofova Jankovića iz Daruvara, a segregacijom koja je izravno kupovinom od grofa Andrije Janković a 24. obavljena na temelju carskog patenta od 17. 5. 1857. 11. 1924. godine. Državnih šuma ovdje nije bilo. godine postale su zemljišne zajednice okolnih sela i Nakon drugog svjetskog rata ukidaju se zemljišne služile za ispašu i žirenje. zajednice i zakonom iz 1947. godine šume postaju op ćenarodna imovina. Upravljanje šumskim površinama predano je šumariji, a pašnjaci su ostavljeni selima na *Ncnad Nekvapil, dipl. inž. šum., Bjelovar, Đurevačka c. 80 korištenje. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 82 <-- 82 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KR1VAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299 Dugogodišnja dvostruka uprava u ovim šumama uvjetovala je veliku razliku u kvaliteti šuma bivših zemljišnih zajednica i šuma koje su bile u vlasništvu vlastelina. Prve su bile prekomjerno iskorišćivane radi slabe uprave i čuvanja, dok se vlastelinskim šumama normalno gospodarilo, pa su stoga sačuvale lijep izgled i kvalitetu. Osim toga, zemljišne zajednice su došle do bivših vlastelinskih šuma zamjenom za svu drvnu masu iz dotadašnjih svojih šuma. Veći dio tih sječina pretvoren je u pašnjake, a dijelom su se razvile kvalitetno slabe sastoj ine. Nakon Drugog svjetskog rata radi loše planske ekonomije tadašnjih vlasti sjeklo se više od prirasta, a šumarski stručnjaci da bi sanirali štete nanijete šumskom fondu provodili su velika pošumljavanja. Sumama ove gospodarske jedinice gospodarila je šumarija Daruvar, koja je osnovana 1946. godine. Šumarija Đulovac (bivše Miokovićevo) formirana je 1957. godine i od tada uspješno gospodari šumama ove gospodarske jedinice, za koju je jedinstvena šumsko gospodarska osnova izrađena 1968. godine. 1978. i 1979. godine sastojinama se gospodarilo po godišnjim planovima, a 1979. godine obavljena je inventarizacija koju je obavio Odjel za uređivanje šuma Bjelovar i sastavljena gospodarska osnova s važnošću od 1. 1. 1980. do 31. 12. 1989. godine. Radi nemogućnosti realizacije glavnog prihoda, a s time u svezi i propisanih šumskouzgojnih radova obavljena je 1988. godine od strane istog odjela za uređivanje šuma računarska revizija. Posljednja redovita revizija gospodarske jedinice "Bastajske šume - Krivaja - Klisa" obavljena je 1989. godine s važnošću gospodarske osnove od 1. 1. 1990. do 31. 12. 1999. godine. KLIMATSKE I GEOMORPOLOSKE KARAKTERISTIKE GJ. "BASTAJSKE ŠUME - KRIVAJA - KLISA" Climatic ang geomorphological characteristics of Management unit of "Bastaji Forest - Krivaja - Klisa" Prema klimatskim osobinama sastoj ine ove gospodarske jedinice nalaze se u području eurosibirsko-sjevernoameričke regije u Ilirskoj provinciji. Prema podacima meteorološke stanice Daruvar prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10.4°C, prosječna godišnja količina oborina 918 mm, a prosječna relativna vlaga zraka 77%. Šumski kompleks gospodarske jedinice je brežuljkasto brdovit, karakteriziran kosama i jarcima s inklinacijama do 20°. Najniža kota je 137 m (odjel 34), a najviša 380 m (odjel 40, šumski predjel Hrastik). Matični supstrat pripada kvartaru, a čine ga: aluvijalni nanos, lesne tvorevine, rhomboidea naslage i miocensko vapneno klasične naslage, dok su zastupljeni ovi tipovi tala: rendzina, distrično smeđe tlo, eutrično smeđe tlo, lesivirano smeđe tlo (najzastupljenije), pseudoglej, semiglej, te močvarno glejno tlo. Najzastupljenija biljna zajednica ovog područja je šuma bukve s dlakavim šašem (Carici pilosae - Fagetum, Pelcer 1982.), a uz nju još pridolaze šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s bukvom (Querco petreae- Carpinetum ilyricum var. Fagus sylvatica), šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 59, Rauš 69), šuma crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoides-Alnetum, Horvat 38), šuma bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum, Pelcer 82), te šuma hrasta kitnjaka i šumskog šaša (Carici sylvatica- Quercetum petreae, Pelcer 82). Površinski je najzastupljeniji ekološko-gospodarski tip II-D-11, zauzimajući 73,9% obrasle površine gospodarske jedinice, a predstavljen je već spomenutom zajednicom bukve s dlakavim šašem, u kojoj je jednodobna mješovita sjemenjača normalnog stanja najpovoljniji sastojinski oblik. U njoj se na početku ophodnje predlaže ovaj omjer smjese: 40% kitnjaka, 40% bukve, 20% graba i ostale bjelogorice, dok bi se stručnim radom šumara u takvim sastojinama na kraju ophodnje trebao postići omjer smjese od 50% bukve, te 50% kitnjaka s pojedinačno primješanim grabom. DOSADAŠNJE GOSPODARENJE - Up to date management Prethodnim gospodarskim osnovama postavljena su vršina, drvna zaliha, dobna struktura i prirast. osnovna načela gospodarenja sastojinama ove gospo darske jedinice kao regularnim sastojinama visokog 1. Površina-Area uzgojnog oblika. Stanje površina gospodarske jedinice "Bastajske Da bi slika dosadašnjeg gospodarenja bila potpunija šume - Krivaja - Klisa" utvrđeno dosadašnjim re potrebno je analizirati nekoliko elemenata, a to su: po-dovitim revizijama prikazano je u tablici br. 1. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 83 <-- 83 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-K.RIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI (1997), 291-299 Tablica 1 -Table 1 Godina inventarizacije Obraslo (ha) Neobraslo (ha) Non densitive Neplodno Ukupno The year of inventory Densitive Proizvodno Productive Neproizvodno Nonproductive (ha) Nonfructuous (ha) Total 1968 1865.67 25.92 2.67 14.14 1908.40 1980 2034.57 206.08 16.74 3.21 2260.60 1990 2099.43 183.17 11.74 14.51 2308.85 Razlika 1980. i 1990. god. +64.86 -22.91 -5.00 + 11.30 +48.25 Uspoređujući površinu gospodarske jedinice "Bas-Način mjerenja svjetlih pruga uz prometnice uvjetotajske šume - Krivaja - Klisa" 1980. i 1990. godine vivao je smanjenje neobraslog neproizvodnog zemljišta dljivo je povećanje njene ukupne površine za 48,25 ha za 5.00 ha. u korist 1990. godine. Uglavnom se tu radi o bivšim priInventarizacijom 1990. godine kategorija neplovatnim površinama koje su uključene u gospodarenje. dnog zemljišta povećana je za 11.30 ha radi izgradnje Površina obraslog zemljišta povećana je u odnosu novih cesta. na 1980. godinu za 64.86 ha radi pošumljavanja bivših Cilj gospodarenja gospodarskom jedinicom i u očistina, a također je i dio novo priključenih površina vom polurazdoblju je daljnje povećanje površine obraobrastao uglavnom bagremom, johom i bukvom. slog zemljišta, te uzgoj mješovitih sastojina autoktonih vrsta drveća kojima je zajamčena stabilnost cjelokup Izuzeće poljoprivrednih površina, te površina koje nog šumskog sustava. nisu bile vezane (arondirane) za već postojeće odjele i odsjeke rezultiralo je smanjenjem neobraslog proiz2. Drvna zaliha - Timber supply vodnog zemljišta za 22.91 ha u odnosu na 1980. goStanje drvne zalihe utvrđeno u posljednje tri invendinu. tarizacije prikazano je u tablici broj 2. Tablica 2-Table 2 Godina-Year 1968 1980 1990 Vrsta drveća m3 % m3 % m3 % The kind of timber Kitnjak 24247 7.5 33319 7.9 44022 9.1 Cer 508 0.2 4447 1.0 3610 0.7 Bukva 245732 75.5 308023 72.7 345423 71.3 Grab 31526 9.7 35244 8.3 44736 9.2 Joha 6651 2.0 17885 4.2 18349 3.8 Bagrem 1186 0.4 10040 2.4 5803 1.2 Topola 2166 0.5 2100 0.4 Crnogorica 606 0.2 855 0.2 4821 1.0 OTB 781 0.2 10991 2.6 14010 2.9 OMB 942 0.2 2056 0.4 Ostalo 14105 4.3 Ukupno 325342 100.0 423912 100.0 484930 100.0 m3/ha 174 208 231 Od 1968. do 1980. godine ukupna drvna zaliha go kategorije ostalih vrsta. Drvna zaliha hrasta kitnjaka spodarske jedinice povećana je za 98570 m3 ili povećana je za 9072 m3 ili 37,4%, bukve za 62291 m3 za 30,3% što je rezultat načina gospodarenja, promjene ili 25,3%, graba za 3718 m3 ili 11.8%. Radi promjene dobne strukture, dvanaestogodišnjeg prirasta, te povedobne strukture i ostalih gore navedenih razloga, drvna ćanja površine obraslog zemljišta. zaliha crne johe povećana je za 11234 m3 ili 168,9%. U tom razdoblju povećana je u korist 1980. godine Drvna zaliha cera samo je prividno povećana jer pridrvna zaliha svih vrsta navedenih u tablici broj 2, osim likom inventarizacije 1968. godine nije sav cer posebno |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 84 <-- 84 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski liši br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299 iskazan, a ostala meka bjelogorica je pri inventarizaciji 1968. godine uvrštena u kategoriju ostalih vrsta. U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine ukupna drvna zaliha gospodarske jedinice povećana je za 14,4% ili 61018 m3. Možemo pretpostaviti daje do povećanja ukupne drvne zalihe došlo zbog neposječenog elata glavnog prihoda, jer je 42% elata glavnog prihoda prebačeno u 1/2 polurazdoblje. U odnosu na 1980. godinu povećana je drvna zaliha hrasta kitnjaka za 10703 m3 ili 32,1%, bukve za 37400 m3 ili 12,1%, te graba za 9492 m3 ili 26,9%, jedino je smanjena drvna zaliha cera za 837 m3 ili 23,2%, te bagrema za 4237 m3 ili za 73,0%. Pregled stanja po uređajnim razredima - Situation review due to working classes Uredajni razred Working class Hrast lužnjak Hrast kitnjak Cer Bukva Grab Bagrem Panjača bukve Panjača graba Crnajoha Alohtona crnog. Čistine Čistine za pošumljavanje Ukupno Inventarizacijom 1990. godine utvrđeno je da u gospodarskoj jedinici "Bastajske šume - Krivaja - Klisa" uredajni razred bukve ophodnje 100 godina prednjači i po površini i po drvnoj zalihi, zauzimajući 72,6% obrasle površine i sudjelujući s 85,8% u zalihi gospodarske jedinice. Na drugom mjestu po površinskoj zastupljenosti je uredajni razred crne johe (6,7%), dok je isti na trećem Godina inventarizacije The year of inventory 1968 1980 1990 Tablica 3-Table 3 Ophodnja Površina (ha) - Area Drvna zaliha Timber supply Prirast Increment Rotation Obraslo Densitive Neobraslo proizvodno- Nondensitive ha (%) m3 m3 (%) m3 m3 (%) 140 120 100 100 70 25 80 60 70 80 4.45 84.88 3.87 1522.66 105.26 75.35 32.49 78.34 139.08 53.05 125.76 57.41 2099.43 183.17 Jedinica mjere Measuring I II III IV V VI VII unit ha 355.33 172.20 388.46 480.34 445.93 17.15 6.26 1865.67 m3 1259 18546 89168 132424 79024 3915 970 325342 ha 383.12 344.16 206.21 487.15 445.54 162.49 5.90 2034.57 m3 39043 41868 161565 149238 31366 832 423912 ha 392.98 336.01 234.38 274.38 685.05 169.20 7.43 2099.43 m3 45279 45367 78213 265579 48376 2116 484930 0.2 4.0 9575 2.0 418 3.7 0.2 763 0.2 12 0.1 72.6 416195 85.8 8040 71.0 5.0 20338 4.2 908 8.0 3.6 3814 0.8 169 1.5 1.5 6097 1.2 119 1.1 3.7 9705 2.0 647 5.7 6.7 12710 2.6 518 4.6 2.5 5733 1.2 490 4.3 100.0 484930 100.0 11321 100.0 po sudjelovanju u drvnoj zalihi s 2,6%. Uredajni razred običnog graba sudjeluje s 4,2% u drvnoj zalihi, a s 5,0% u površinskoj zastupljenosti u gospodarskoj jedinici. 3. Dobna struktura -Age structure Dobna struktura gospodarske jedinice utvrđena je inventarizacijama 1968, 1980. i 1990. godine, a prikazana je u tablici broj 4. Tablica 4-Table 4 Dobni razredi -Age classes Svega Total |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 85 <-- 85 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291 -299 Uspoređujući podatke inventarizacija 1968. i 1980. godine, uočljivo je neznatno povećanje površine sastojinal dobnog razreda za 27,79 ha u korist 1980. godine, površina sastojina II dobnog razreda gotovo je podvostručena, a najveće povećanje postignuto je u VI dobnom razredu. Smanjenje površine zabilježeno je samo u sastojinama III dobnog razreda, dok su površine sastojina IV, V i VII dobnog razreda ostale gotovo neprimijenjene. U polurazdoblju od 1968. do 1980. godine na dobnu strukturu gospodarske jedinice utjecalo je urašćivanje sastojina iz nižih u više dobne razrede, te dobna struktura novopripojenih sastojina, a sve je rezultiralo da u gospodarskoj jedinici u to vrijeme još nije postignut normalan razmjer dobnih razreda. U polurazdoblju od 1980. do 1990. godine do najvećih promjena došlo je u sastojinama IV dobnog razreda, čija je površina smanjena za 212.77 ha, te u sastojinama V dobnog razreda gdje je zabilježeno povećanje od 239.51 ha u korist 1990. godine. Svrstavajući sastojine svih uređajnih razreda zastupljenih u gospodarskoj jedinici po dobnim razredima određena je normalna površina dobnog razreda za svaki uređajni razred po formuli N = F/u xn(N = normalna površina dobnog razreda, F = površina uređajnog razreda, u = ophodnja, n = veličina dobnog razreda). Zbrajanjem normala svih uređajnih razreda utvrđana je normalna površina jednog dobnog razreda u gospodarskoj jedinici koja iznosi 439,41 ha. (Tablica 5). Tablica 5-Table 5 Uređajni razred Hrast lužnjak 140 Hrast kitnjak 120 Cer 100 Bukva 100 Grab 70 Bagrem 25 Panjača bukve 80 Panjača graba 60 Joha 70 Aloktona crnog. Ukupno I II III 4.45 48.08 19.73 5.68 203.33 170.23 143.92 14.38 44.46 24.58 43.36 13.24 7.96 4.07 33.70 60.16 42.49 26.50 11.26 41.79 392.98 336.01 234.38 Iako površina pojedinih dobnih razreda odstupa od normale, ipak gledajući u cjelini dobna struktura nije baš nepovoljna, te ne predstavlja preveliki problem pri Dobni razredi (ha) Svega Normala IV V VI VII 4.45 0.64 3.52 7.87 84.88 14.15 3.87 3.87 0.77 188.08 664.40 146.52 6.18 1522.66 304.53 7.14 14.70 105.26 30.07 0.61 2.08 14.81 1.25 75.35 15.07 24.53 32.49 8.12 40.57 78.34 13.06 9.93 139.08 39.74 53.05 13.26 274.38 685.05 169.20 7.43 2099.43 439.41 stručnom gospodarenju sastojinama ove gospodarske jedinice. Grafikon dobnih razreda po površini za 1968, 1980 i 1990. godinu Graph of age classes per area for 1968, 1980, 1990. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 86 <-- 86 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 291-299 Grafikon dobnih razreda po masi za 1968, 1980 i 1990. godinu Graph of age classes per mass for 1968, 1980, 1990. 4. Prirast - Increment Godišnji tečajni prirast sastojina utvrđen prilikom dosadašnjih inventarizacija prikazanje u tablici broj 6. Tablica 6-Table 6 Godina Površina bez Drvna Tekući godišnji inventarizacije I dobnog zaliha prirast p = iv/V The year of razreda Timber supply Current year inventory (ha) increment 3 Area without m 3 mVha mm-Vha (%) I age class 1968 1510,34 325342 215 7122 4.7 2.18 1980 1651.45 423912 257 13735 8.3 3.24 1990 1706.45 484930 284 11321 6.6 2.33 Pri inventarizaciji 1968. godine prirast sastojina nije dine uvjetovale su površinski dosta zastupljene sastojiutvrđivan bušenjem izvrtaka, već su korišteni raniji pone V dobnog razreda u kojima prirast opada i stagnira. daci. Postotak volumnog prirasta povećat će svoju vri Prirast drvne mase 1980. i 1990. godine utvrđenje jednost dobivanjem normalnog razmjera dobnih razremetodom izvrtaka na temelju vrmena prijelaza koje je da po ekološko-gospodarskim tipovima, odnosno ureutvrđeno brojanjem godova na 2.5 cm. đajnim razredima, stoje cilj gospodarenja ovim sastoji- Pad prirasta u polurazdoblju od 1980. do 1990. gonama. PRIJEDLOG OSNOVE GOSPODARENJA ZA POLURAZDOBLJE OD 1990. DO 1999. GODINE The suggestion of management for half period from 1990 to 1999. Sada važećom gospodarskom osnovom propisan je a) Propisani etat glavnog prihoda po uređajnim raetat glavnog prihoda, šumskouzgojnih radova i prethozredima za slijedećih 40 godina prikazan je u tablici dnog prihoda koji moraju biti obavljeni do isteka vabroj 7. žnosti osnove. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 87 <-- 87 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6, CXX1 ( 1997), 291 -299 Tablica 7 - Table 7 Uređajni razred ha I/l m3 ha 1/2 m3 ha II/l m3 ha n/2 m3 Working class Hrast kitnjak 4.57 2101 3.30 863 3.30 602 Hrast cer 3.87 823 Bukva 353.68 101594 448.10 103810 496.65 125252 326.53 96004 Panjača bukve 7.96 24.53 6097 Grab 21.84 7162 12.41 5155 12.17 4494 40.78 22020 Panjača graba 16.36 2640 13,53 1784 48.45 12511 Bagrem 18.14 4549 0.61 90 56.08 16.06 3402 Joha 11.12 2051 15.87 3877 10.64 3259 16.81 5625 Ukupno 421.18 118280 517.88 121669 592.37 135652 451.93 140164 Prvo gospodarsko razdoblje najmanje je nadijeljeno U sva četiri gospodarska polurazdoblja uređajni raetatom glavnog prihoda, dok u narednim polurazdoblji-zred bukve ophodnje 100 godina, zauzima vodeće mjema isti ima tendenciju porasta, a takvo kretanje etata sto po površini i po drvnoj masi u etatu glavnog priglavnog prihoda svakako je posljedica dobne strukture hoda. gospodarske j edinice. b) Šumskouzgojni radovi - (Timber silvicultural work) prikazani su u tablici broj 8. Tablica 8-Table 8 Proširena Jednostavna biološka reprodukcija biološka Simple biological reproduction reprodukcija Expanded biological reproduction Uređajni Priprema PošumljaPopunjaNjega Čišćenje Unos Konverzija Pošumrazred staništa vanje vanje pomlatka žira i rekonljavanje sječina i mladika strukcija čistina Hrast lužnjak 4.45 Hrast kitnjak 4.57 9.00 52.65 Hrast cer 3.87 1.50 3.87 Bukva 353.68 54.76 59.00 269.76 181.91 16.89 Panjača bukve 7.96 7.96 7.96 Grab 21.84 21.84 21.84 14.38 Panjača graba 4.07 Bagrem 18.14 8.76 56.60 Joha 11.12 7.27 31.81 39.47 3.85 Crnogorica 0.35 0.95 10.31 Čistine za 41.19 57.41 57.41 pošumljavanje Ukupno 462.67 83.87 69.85 459.46 306.74 16.89 11.81 57.41 Vrijedne i kvalitetne sastojine rezultat su stručnog i pravovremenog provođenja osnovom propisanih šumc) Propisani etat prethodnog prihoda po uređajnim razredima za slijedećih 40 godina prikazanje u tablici skouzgojnih radova. broj 9. 297 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 88 <-- 88 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE ŠUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-K.LISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI (1997). 291-299 Tablica 9-Table 9 Uređajni I/l 1/2 II/l II/2 razred ha m 3 ha m3 ha m 3 ha rrf Hrast lužnjak 3.74 81 3.74 81 Hrast kitnjak 28.93 791 28.93 791 51.31 1401 71.88 1962 Bukva 832.05 27218 569.80 17571 500.68 15693 630.50 19478 Panjača bukve 24.53 490 Grab 67.23 1977 66.36 1951 48.52 1426 41.11 1209 Panjača graba 74.27 1487 61.98 1240 48.45 969 44.38 888 Bagrem 51.02 1481 18.14 526 0 Joha 60.07 1514 70.79 1775 90.75 2269 83.33 2083 Crnogorica 41.79 971 52.10 1209 53.05 1231 53.05 1231 Ukupno 1104.34 33958 900.98 26018 814.64 23596 952.52 27422 Ukupna površina prorjednih sastojina u I/l poluraz-Pri određivanju intenziteta pro rjeđe treba voditi radoblju iznosi 1104.34 ha, s masom prethodnog prihoda čuna o starosti sastojine, broju stabala po hektaru, priraod 33958 m3 ili 29 m3/ha. Intenzitet prorjeđivanja stu, obrastu, te srednjem prsnom promjeru za odgovaiznosi 10,8% od drvne zalihe sastojina koje se prorjeđu-rajući ekološko-gospodarski tip kojem pripada odsjek ju i 36,2% od desetgodišnjeg prirasta istih sastojina. predviđen za prorjedu. ZAKLJUČAK - Conclusion Uspješnost gospodarenja sastojinama gospodarske c) Redovito provoditi osnovom propisane šum jedinice "Bastajske šume - Krivaja-Klisa"u idućem skouzgojne radove. polurazdoblju počiva na opće važećim pravilima gosd) Pridržavati se osnovom propisanog intenziteta podarenja visokim regularnim šumama. pri prorjeđivanju sastojina e) prije redovite sječe najprije obaviti sanitarnu Zadatak stručnog šumarskog tima je: sječu, te voditi preciznu evidenciju sušaca. a) Postići normalan razmjer dobnih razreda, jer f) Provoditi mjere zaštite šuma od biljnih bolesti je normalna struktura sastojina trajnog prihoi štetnika. da u visokim regularnim šumama. g) Sječu i izradu drvnih sortimenata provoditi u b) Osnivati i podržavati sastojine autoktonih vrsvrijeme mirovanja vegetacije. ta drveća tog kraja, te potpomagati površinski h) Podržavati općekorisne funkcije tih sastojina najzastupljenijem uređajnom razredu obične koje svakodnevnim napretkom industrije i bukve, da bi se u tim sastojinama na kraju tehnologije dolaze sve više do izražaja, a sasophodnje postigao željeni omjer smjese od toje se od proizvodnje kisika i pročišćavanja 50% bukve, 50% kitnjaka s pojedinačno pri-atmosfere, zaštite vodnog režima, zaštite tla, mješanim grabom i ostalom bjelogoricom. zaštite faune, rekreativne i turističke funkcije. LITERATURA - References K1 e p a c, D. ( 1965): Uređivanje šuma, Zagreb. Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca Monografija (1977) 20 godina rada Šumarije Miokovi-Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "Baćevo, Šumarija Miokovićevo stajske šume - Krivaja - Klisa" ( 1980-1989). Sektor za uređivanje šuma i projektiranje ŠG "Mojca Sektor za uređivanje šuma ŠG "Mojca Birta" Bjelovar: Birta" Bjelovar: Osnova gospodarenja gj. "BaOsnova gospodarenja gj. "Bastajske šume - Kristajske šume - Krivaja - Klisa" ( 1968-1980). vaja - Klisa" ( 1990-1999). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 89 <-- 89 --> PDF |
N. Nekvapil: GOSPODARENJE SUMAMA GOSP. JEDINICE "BASTAJSKE ŠUME-KRIVAJA-KLISA" Šumarski list br. 5-6. CXXI ( 1997), 291 -299 SUMMARY: The forests situated on the area of "Bastaji Forest -Krivaja - Klisa " management unit were managed by land community until 1946. After the nationalization in 1946 those forests were managed by the Forest department of Daruvar until 1957. Then the Forest department oj´Đulovac was established which manages this management unit up to now. The unique managing plan for managing unit "Bastaji Forest -Krivaja — Klisa " was made in 1968. The years 1978 and 1979 were managed according to annual plans, and a new managingplan was made in 1980 lasting from 1. 1. 1980 to 31. 12. 1989. The last managingplan was made in 1990 and it is still used. The management of stands is even-aged, and the aim of management, in this most representative working class of beech rotation in 100 years, is achieving the most optimal ratio of species mixure at the end of rotation. Bukova šuma na Bilogori Foto: J. Vukelić |