DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG MLADIKA CRNOG BORA Šumarski list br. 5-6, CXXI ( 1997), 215-224 Kako se vidi, pri gotovo istim prosječnim visinama stabalaca koja pripadaju gornjoj etaži, tazlike u prosječnoj starosti su prilično velike. Dok je pri zasjenjenosti "A" prosječna starost 22.4 godine, pri stupnju zasjenjenosti od "D" do "G" prosječna starost varira od 7,2 do 10,1 godina. Ovaj podatak jasno ukazuje u kojoj mjeri može stupanj zasjenjenosti utjecati na prirašćivanje u visinu. Osim toga, ovi podaci nam ukazuju da je i kod crnog bora prirodno pomlađivanje ostvareno iz više sjemenih godina, koje su kod crnog bora česte. Uzimajući u obzir prosječne visine i prosječne starosti u pojedinim stupnjevima osvjetljenja, proizlazi da je prosječni dobni visinski prirast iznosio: Stupanj zasjenjenosti A B C D E F G Prosječni dobni visinski prirast (cm) 7.1 9.1 9.2 16.0 23.8 17.6 22.4 Zakonitost opadanja prosječne starosti s povećanjem Korelacija ranga pokazuje da se u 74% slučajeva intenziteta osvjetljenja dana je linearnom jednadžbom: može objasniti da starost s opadanjem stupnja zasjenjenosti opada te je pri gotovo istoj prosječnoj visini mla- Y = 23.63-2.5x; r = 0.i dik utoliko stariji, ukoliko je zasjenjenost veća. Broj biljaka U istraživanom mladiku, broj biljaka bio je sljedeći: Stupanj A B C Broj biljaka po aru 447±12 467±14 586±47 Varijaciona širina 280-740 440-500 520-700 Broj biljaka varira u vrlo širokom rasponu, od 28 000 do 156 000 po hektaru, što omogućava veliku mogućnost selekcije. I u pojedinim stupnjevima zasjenjenosti broj biljaka jako varira. U okviru istog stupnja zasjenjenosti razlike u broju biljaka su veće nego između pojedinih stupnjeva zasjenjenosti. Linearna jednadžba za broi biljaka u odnosu na stupanj zasjenjenosti glasi: Y = 536.84+1.54 x; r = 0 što znači, da se smanjivanjem zasjenjenosti povećava zasjenjenosti D E F G 753±33 573±76 587±13 387±38 280-1560 420-740 320-880 300-460 nije utjecao na brojno stanje mladika, nego su drugi čimbenici imali odlučujući utjecaj. Osim toga, ovako veliki broj jedinki ukazuje da se već u fazi mladika mora otpočeti s njegom, kako se ne bi dogodilo da uslijed velikog broja jedinki, stoje povoljno za selekciju, dođe do nepoželjnih posljedica kao što su štete od snijega. Osim toga, pomaganjem najvrijednijih jedinki u gornjem sloju, usmjeravamo selekciju k pomaganju najboljih a ne najjačih, koje kod crnog bora često i nisu najbolje, kako se to događa kod priro dne selekcije. broj biljaka, ali u našem slučaju stupanj zasjenjenosti Stupanj vitkosti Stupanj vitkosti obračunat je omjerom između visine biljaka i debljine na visini od 1,3 metra. Ovaj element je prema Abetzu vrlo značajan, jer u znatnoj mjeri utječe i na stabilnost jedinke. Naime, stoje stupanj vit kosti niži, biljka je stabilnija i manje je izložena štetama koje nastaju savijanjem pod teretom snijega. Stupanj vitkosti u odnosu na stupanj zasjenjenosti iznosio je: Stupan j zasjenjenost i A B C 1 D 1 E F G Stupan j vitkost i 149±9 128±11 159±3 121±6 117±5 105±11 106±5 219 |