DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Glede važnosti šećernoga javora poduzimaju se u
Québecu različite mjere za njegovo unapređenje. Jedna
takva mjera sastoji se u objavljivanju ove knjige koju su
napisala tridesetorica stručnjaka, a svrha joj je da posluži
kao pomagalo u uzgajanju, uređenju i iskorištavanju
šećernog javora.


Knjiga sadrži tri poglavlja: općeniti dio, uzgajanje i
gospodarenje. U prvom poglavlju obrađen je taksonomski,
morfološki i fiziološki aspekt šećernog javora.
Drugi dio obuhvaća različite tipove ekosustava šećernog
javora. Treći dio je zanimljiv, jer je jedan njegov
dio obradio Hrvat, naš dak, a sada uvaženi znanstvenik
Ministarstva prirodnih resursa Vlade Québeca, dr. sc.
Zoran M a j c e n. Njegov se rad odnosi na preborno gospodarenje
šećernog javora. Zanimljivo je da on u uređivanju
šuma operira s temeljnicom po hektaru koja se
u šumama šećernog javora Québeca kreće od 20 do 30
nr/ha. Z. Majcen preporuča da temeljnica ne smije
pasti ispod 20 mVha s time daje ophodnjica 12 do 15
godina. Iza svakog poglavlja nalazi se bogata bibliografija,
što knjizi daje veliku vrijednost pa se preporuča
svima koji se zanimaju za šećerni javor.


D. Klepac
Zoran M a j c e n (1996):
COUPE DE JARDINAGE ET COUPE DE SUCCESSION
DANS CINQ SECTEURS FORESTIERS.
ACCRIOSSEMENT QUINQUENNAL EN SURFACE
TERRIERE ET ÉTAT DE LA RÉGÉNÉRATION,
str. 1-19, Ministere de Ressources naturelles, Québec.


Ova se Majcenova studija odnosi na rezultate pre-
borne i oplodne sječe, koje su provedene u pet šumskih
sektora, tj. u pet administrativnih regija Québeca. Komparirani
su rezultati o prirastu na površinama gdje je izvršena
sječa i gdje nije bilo nikakve sječe. Rezultati pokazuju
da sastojine odlično reagiraju na sječne zahvate,
i to najviše srednje debela stabla. Glede prirasta razlikuju
se bruto- i neto-prirast. U netaknutim sastojinama,
gdje se ne provode sječe, zbog većeg mortaliteta stabala
neto-prirast je mnogo manji nego u sastojinama gdje se
vrši sječa.


Zanimljivo je da autor u ovom i u prethodnom radu
operira samo s temeljnicom koja se kreće oko 20 mVha,
pa su i prirasti izraženi također putem temeljnice. Time
se vjerojatno htjelo izbjeći netočnosti koje nastupaju
uporabom jedinične mjere za volumen drvne mase. To
nas podsjeća na stare hrvatske taksatore u zapadnoj Hrvatskoj,
koji su se u uređivanju šuma vrlo rado služili
temeljnicom, koja se može lako i brzo utvrditi, a to najbolje
pokazuje obrast sastojine.


D. Klepac
Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac (1997)
NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠUMA


Početkom 1997. godine objavljenje pretisak Novog
sistema uređivanja prebornih šuma akademika Dušana
Klepca. Mišljenja smo, da će ovu publikaciju i
potrebu ponovnog tiskanja iste najbolje predstaviti
Predgovor, kojeg je u ime izdavača napisao Anđelko
Serdarušić, dipl. inž. šum., direktor "Hrvatskih šuma",


p.o. Zagreb, stoga ga donosimo u cijelosti.
H. Jakovac
Predgovor


Hrvatsko šumarstvo je staro. Ono je izraslo iz europskog
šumarstva poglavito poslije Zakona o šumama
kojeg je donio Franjo Josip I. 3. prosinca 1852. za cijelu
austrougarsku monarhiju. Posebnim carskim patentom
od 24. lipnja 1857. Zakon o šumama 1852. štavljenje u
život u Hrvatskoj i Slavoniji 1. siječnja 1858, a u Vojnoj
krajini 17. srpnja 1886. U to vrijeme u Hrvatskoj i Slavoniji
bilo je 1 532 516 ha šuma od čega je na općinske,
gradske, zemljišnih zajednica i imovnih općina (takozvane
šume pod osobitim javnim nadzorom) otpalo
52%. Zato je Zakon o šumama 1852. poklonio veliku
pažnju tim šumama i zahtjevao za njihovo gospodarenje
ustanovljenje gospodarske osnove.