DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1997 str. 96 <-- 96 --> PDF |
U razdoblju od 1954. do 1972. godine, kada je vuk u Hrvatskoj bio prenamnožen, bilo je ulovljeno ukupno 5206 vukova ili 274 životinje godišnje. Godine 1960/61, taj se ulov smanjio na pedesetak, a 1989/90. na svega 32 vuka. Dok je šezdesetih godina u Gorskom kotaru godišnje ulovljeno više od 20 vukova, u razdoblju od 1987. do 1990. odstrjeljena su samo dva vuka. Za populaciju trećeg krupnog predatora Hrvatske, šumskog risa, koja je u Hrvatskoj nastala od 6 primjeraka unesenih iz Slovačke i puštenih u šume Kočevja (Slovenija) 1973. godine, smatra se da je još nedovoljno stabilizirana i ovisna o nizu, zasad, nedovoljno poznatih utjecaja. Zbog protivljenja lovaca ponovnom ulasku risa u slobodnu prirodu, kako se navodi u "Crvenoj knjizi", te zbog toga što se u Hrvatskoj nije planiralo njegovo naseljavanje (posljednji izvorni ris ulovljen je 1903. godine u šumama tadanje gospoštije Ghyczi u Gorskom kotaru), kao i zbog uočenog znatnog utjecaja na postojeću populacije srna i divokoza, dozvoljava se odstrjel određenog broja primjeraka. Crvena knjiga sisavaca Hrvatske izrađena je po uzoru na "Red Data Book" IUCN-a (International Union for Nature Conservation and Natural Resources), u kojoj je isto tako za svaki takson određen status glede stupnja njegove ugroženosti. Kao jedini veći nedostatak ove naše izuzetno vrijedne knjige, ističemo manjak slikovnih priloga, fotografija ili crteža prikazanih životinjskih vrsta te njihova areala rasprostranjenosti unutar Hrvatske. Tekstove za pojedine taksone prema uobičajenim natuknicama (status, rasprostranjenost, stanište, biologija vrste, brojnost u prirodi, uzroci izmjene brojnosti, dosad poduzete mjere zaštite, zaštitne mjere koja valja poduzeti) napisali su: Beatrica Đulić (o ježevima i šišmišima), Eugen Draganovi ć (o sredozemnoj medvjedici), Alojzije Frković (o vuku), Đuro Hübet" (o smeđem medvjedu), Darko Kovač i ć (o vidri), Željko Štahan (o šumskom risu) i Nikola T vrtk o v i ć (o divokozi, dabru, puhu i sitnim glodavcima). Alojzije Frković Norbert Weigl (1997) ÖSTREREICHS FORSTWIRTSCHAFT IN DER ZWISCHENKRIGSZEIT 1918-1938, Ova knjiga, Austrijsko šumsko gospodarstvo u međuratnom razdoblju 1918 - 1938, doktorska je dizertacija N. We i g 1 a a izdavač je Östrareichischer Kunstund Kulturverlag, Wien. I. "Ovaj rad", piše autor u Uvodniku knjige, "istražuje položaj austrijskog šumarstva u vremenu od završetka Prvog svjetskog rata do priključenja Austrije Njemačkom REICH-u kao sastavnog dijela socijalno-ekonomskog razvoja Prve republike" - Republike Austrije. Kako je autor riješio postavljeni zadatak, pokazuje sadržaj disertacije: 1. Politički razvoj Austrije od 1918 do 1938. godine. 2. Gospodarski položaj Austrije između 1918. i 1938. godine 3. Austrijsko šumsko gospodarstvo u međratnom razdoblju (raščlanjeno na): 3.1 Površina šuma u Austriji. 3.2Položaj austrijskog šumskog gospodarstva od 1918. do 1938. godine prikazanog i ocjenjivanog u suvremenim stručnim izdanjima. 3.3 Izvozna trgovina drvom i cijene drva. 3.4 Wald in Not (Šuma u nevolji) - kriza šumskog gospodarstva. 3.5 Program zahtjeva i program unapređivanja. 3.6Poduzete mjere za unapređenje šumskog gospodarstva. 3.7 Izobrazba šumara na Visokoj školi za kulturu tla. 3.8 Šumarsko tehnički službenici u političkoj upravi. 4. Austrija i Njemački Reich - šumarsko-povijesni pogled. 4.1 Značenje austrijskog šumskog gospodarstva za gospodarstvo Njemačkog Reicha za vrijeme priključka (Anschluss-a). 4.2 Programske postavke o šumi i šumskog gospodarstva Njemačkog Reich-a tridesetih godina. Tekstovni dio knjige završava Osvrtom, Sažetkom, Tumačem kratica te Indeksom osoba, mjesta i pojmova. U Dodatku se nalazi 20 tablica podataka i dva Priloga. II. U poglavlju 3.2 autor je obradio ratno gospodarstvo, poslijeratnu konjukturu i svjetsku krizu (1929 1930). U poglavlju 3.4 - kriza šumskog gospodarstva na prvom mjestu autor prikazuje prijedlog von Hubickoga iznijetom u listu Wiener Allgemeine Forst-und Jagd- Zeitung 1927. godine, da se drvoproizvođači moraju sami organizirati uz upozorenje daje "bolje drvo ostaviti stajati i stariti nego posječenog izložiti propadanju" (von Hubicki). Slijede prikazi dva skupa "Drvo u nevolji", jedan 1927, a drugi 1931. godine te kako je "nevolja i kriza" prevladana. U poglavlju 3.5 prikazanje razvoj šumskog gospodarstva od prelaza iz monarhije (Austro-Ugarske) do poticaja Austrijskog zemaljskog šumarskog društva 1938. godine. Uz svako poglavlje nalazi se popis "Vrela i literature" odnosno točnije dokumentacije iz Državnog arhiva i literature. Uz prva dva dijela priložena je i kronologija političkih i državničkih zbivanja pa je tako, npr., zabilježeno, da se car Karlo 11. studenoga 1919. godine od |