DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 102     <-- 102 -->        PDF

leksikološkog bogatstva i izražajne snage, omogućilo
je autoru knjige Miji Mateziću da ostvari pravu slikovnicu
riječi. ... U njoj je kristalizirana čarobna ljepota
prirode i jezika. Sve je tako jasno i čitko. Ova knjižica
ima čudnu moć okupljanja obitelji oko ognjišta, namijenjena
je podjednako djedovima, roditeljima i unučadi,
ona nas vraća korijenima i otvara vidike sretnije i
humanije budućnosti."


Svoju recenziju prof. Pepelko zaključuje "ovo je po
mnogo čemu jedinstvena, originalno oblikovana, usuđujem
se reći - možda jedina - edukativna knjižica napisana
lijepim hrvatskim jezikom s primjesom glagoljice.
Naš tisućljetni jezik autor "Priča bez naslova"
osluškuje i osjeća puninom svoje duše. Zato preporu-
čam ovu knjigu svim čitateljima."


Tito Bilopavlović, književnik i urednik dječjeg lista
SMIB, naglašava da priče "mogu funkcionirati kao mali
priručnik za upoznavanje jednog dijela prirode" te da je
"jezik ove zbirke oslovljen na poslovično lijep i čist jezik
u Slavonaca, pogotovo kada je riječ o naglascima."


Akademik Slavko Mihalić u pismu inž. Mateziću
piše: Zahvaljujući ljubaznosti gospodina Josipa Mila-
kovića, primio sam Vašu izvrsnu, lijepo uređenu knjigu
"Priče bez naslova", koju sam najprije ja pročitao, u veselju
i radosti, a zatim je dao svojim unukama, Ivi i Ani,
koje će, uz uživanje u stihovima, naučiti i glagoljicu. -
Hvala Vam od svega srca.


U ovom broju - dvobroju Zbornika dva su priloga u
kojemu čitatelj može dobiti odgovor na pitanje naknada
za pretrpljeni strah te vlasništvo posebnog dijela
nekretnina. O prvoj problematici raspravlja Dr. Petar
Kl ari ć u članku "Strah kao nematerijalna šteta", a o
drugoj, problematiku je obrazložio je Dr. Vlado B e 1 aj
u članku "Uspostava vlasništva posebnog dijela nekretnine
(etažnog vlasništva) prema Zakonu o vlasništvu i
drugim stvarnim pravima".


1. Prema hrvatskom obveznom pravu "strah je zaseban
i samostalan pozitivno pravni oblik nematerijalne
štete" zaključuje dr. Klarić. Prema tome, predmet
rasprave je strah kojega neka osoba trpi ili pretrpi od
treće osobe neposredno ili posredno. Neposredno
prouzročen strah je, npr., kad se izmakne stolac, a
posredni strah kada npr. osobu obuzme strah uslijed
nastale nesreće. Strah koji je reakcija na neku stvarnu
opasnost može biti predmet traženja naknade prema
našem Zakonu o obveznim odnosima, a ne može biti
tzv. patološki strah ili strah koji se "javlja kao plod unutrašnjeg
svijeta čovjeka, njegove mašte, bez postojan-


Treba li još što dodati tim ocjenama ovog, za sada,
jedinog Matezićevog književnog, ali stručnog dijela?
Treba, da i svaki čitatelj Šumarskog lista ukoliko ih nema
nabavi Priče dida Mike, koje se mogu koristiti i za
darovanje djeci u različitim prigodama. Treba dodati i
to, da bi uz drugo izdanje dobro došao i slikovni prilog
opisanih životinja. To posebno vrijedi za gradsku djecu,
a te je danas mnogo, koji nisu imali prilike vidjeti ni
kokoš, a kamoli druge opisane životinje. Slikom bi trebalo
riješiti npr. zagonetku samara, koji se spominje u
priči o magarcu, itd. To doduše smanjuje domišljatost
čitatelja ali povećava znanje o stvarnom izgledu
nositelja priče.


"Priče bez naslova" izdao je Pododbor Matice Hrvatske
u Našicama 1994. godine, pod uredništvom
Branka Kranjčeva. Autor vrlo uspješnih vanjskih stranica
omota je slikar Drago Takač.


Autor ima pripremljenih daljnjih 16 priča iz životinjskoga
svijeta (žirafe, slonovi, noj itd.) te dvadesetak
iz biljnoga svijeta (hrast, jasen, grab, bukva, jela itd.) pa
želimo da i za njih nađe izdavača, posebno za priče o
šumskom drveću dakle i šumarstvu.


O. Piškorić


ja vanjske realne opasnosti ili je reakcija na opasnost
pretjerana" (Klarić).


Strah se dijeli na primarni i sekundarni strah.
Primarni strah nastupa za vrijeme po život opasnog događaja
ili opasne situacije, dakle neposredna je reakcija
na opasan događaj ili situaciju, dok je sekundarni strah
onaj koji nastaje nakon prestanka primarnog straha.
Sekundarni strah je, npr. bojazan da li će liječnička intervencija
biti uspješna nakon nesreće ili bojazan da
nakon nesreće neće biti kao stoje bilo prije.


Autor je opširno prikazao pojam straha kao i pretpostavke
odštetnopravne odgovornosti u našem zakonodavstvu
i u zakonodavstvu više država te Rezolucije
75-7 Vijeća Europe, no za nas je dovoljno navesti samo
nekoliko "završnih uopćavanja". U nekim zakonodavstvima
strah je "utopljen u duševna čuvstva neugode"
ili u "boli i patnje", a u hrvatskom zakonu strah je
"izdvojen u samostalni oblik nematerijalne štete pored
fizičkih bolova i duševnih boli", tj. posebna je stavka u
obračun nematerijalne štete. Nadalje prema već navedenoj
Rezoluciji Vijeća Europe "od 14.3. 1975.prizna-


ZBORNIK


Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 47 - broj 1-2 Zagreb, 1997.


440