DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 102 <-- 102 --> PDF |
leksikološkog bogatstva i izražajne snage, omogućilo je autoru knjige Miji Mateziću da ostvari pravu slikovnicu riječi. ... U njoj je kristalizirana čarobna ljepota prirode i jezika. Sve je tako jasno i čitko. Ova knjižica ima čudnu moć okupljanja obitelji oko ognjišta, namijenjena je podjednako djedovima, roditeljima i unučadi, ona nas vraća korijenima i otvara vidike sretnije i humanije budućnosti." Svoju recenziju prof. Pepelko zaključuje "ovo je po mnogo čemu jedinstvena, originalno oblikovana, usuđujem se reći - možda jedina - edukativna knjižica napisana lijepim hrvatskim jezikom s primjesom glagoljice. Naš tisućljetni jezik autor "Priča bez naslova" osluškuje i osjeća puninom svoje duše. Zato preporu- čam ovu knjigu svim čitateljima." Tito Bilopavlović, književnik i urednik dječjeg lista SMIB, naglašava da priče "mogu funkcionirati kao mali priručnik za upoznavanje jednog dijela prirode" te da je "jezik ove zbirke oslovljen na poslovično lijep i čist jezik u Slavonaca, pogotovo kada je riječ o naglascima." Akademik Slavko Mihalić u pismu inž. Mateziću piše: Zahvaljujući ljubaznosti gospodina Josipa Mila- kovića, primio sam Vašu izvrsnu, lijepo uređenu knjigu "Priče bez naslova", koju sam najprije ja pročitao, u veselju i radosti, a zatim je dao svojim unukama, Ivi i Ani, koje će, uz uživanje u stihovima, naučiti i glagoljicu. - Hvala Vam od svega srca. U ovom broju - dvobroju Zbornika dva su priloga u kojemu čitatelj može dobiti odgovor na pitanje naknada za pretrpljeni strah te vlasništvo posebnog dijela nekretnina. O prvoj problematici raspravlja Dr. Petar Kl ari ć u članku "Strah kao nematerijalna šteta", a o drugoj, problematiku je obrazložio je Dr. Vlado B e 1 aj u članku "Uspostava vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima". 1. Prema hrvatskom obveznom pravu "strah je zaseban i samostalan pozitivno pravni oblik nematerijalne štete" zaključuje dr. Klarić. Prema tome, predmet rasprave je strah kojega neka osoba trpi ili pretrpi od treće osobe neposredno ili posredno. Neposredno prouzročen strah je, npr., kad se izmakne stolac, a posredni strah kada npr. osobu obuzme strah uslijed nastale nesreće. Strah koji je reakcija na neku stvarnu opasnost može biti predmet traženja naknade prema našem Zakonu o obveznim odnosima, a ne može biti tzv. patološki strah ili strah koji se "javlja kao plod unutrašnjeg svijeta čovjeka, njegove mašte, bez postojan- Treba li još što dodati tim ocjenama ovog, za sada, jedinog Matezićevog književnog, ali stručnog dijela? Treba, da i svaki čitatelj Šumarskog lista ukoliko ih nema nabavi Priče dida Mike, koje se mogu koristiti i za darovanje djeci u različitim prigodama. Treba dodati i to, da bi uz drugo izdanje dobro došao i slikovni prilog opisanih životinja. To posebno vrijedi za gradsku djecu, a te je danas mnogo, koji nisu imali prilike vidjeti ni kokoš, a kamoli druge opisane životinje. Slikom bi trebalo riješiti npr. zagonetku samara, koji se spominje u priči o magarcu, itd. To doduše smanjuje domišljatost čitatelja ali povećava znanje o stvarnom izgledu nositelja priče. "Priče bez naslova" izdao je Pododbor Matice Hrvatske u Našicama 1994. godine, pod uredništvom Branka Kranjčeva. Autor vrlo uspješnih vanjskih stranica omota je slikar Drago Takač. Autor ima pripremljenih daljnjih 16 priča iz životinjskoga svijeta (žirafe, slonovi, noj itd.) te dvadesetak iz biljnoga svijeta (hrast, jasen, grab, bukva, jela itd.) pa želimo da i za njih nađe izdavača, posebno za priče o šumskom drveću dakle i šumarstvu. O. Piškorić ja vanjske realne opasnosti ili je reakcija na opasnost pretjerana" (Klarić). Strah se dijeli na primarni i sekundarni strah. Primarni strah nastupa za vrijeme po život opasnog događaja ili opasne situacije, dakle neposredna je reakcija na opasan događaj ili situaciju, dok je sekundarni strah onaj koji nastaje nakon prestanka primarnog straha. Sekundarni strah je, npr. bojazan da li će liječnička intervencija biti uspješna nakon nesreće ili bojazan da nakon nesreće neće biti kao stoje bilo prije. Autor je opširno prikazao pojam straha kao i pretpostavke odštetnopravne odgovornosti u našem zakonodavstvu i u zakonodavstvu više država te Rezolucije 75-7 Vijeća Europe, no za nas je dovoljno navesti samo nekoliko "završnih uopćavanja". U nekim zakonodavstvima strah je "utopljen u duševna čuvstva neugode" ili u "boli i patnje", a u hrvatskom zakonu strah je "izdvojen u samostalni oblik nematerijalne štete pored fizičkih bolova i duševnih boli", tj. posebna je stavka u obračun nematerijalne štete. Nadalje prema već navedenoj Rezoluciji Vijeća Europe "od 14.3. 1975.prizna- ZBORNIK Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 47 - broj 1-2 Zagreb, 1997. 440 |