DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 104     <-- 104 -->        PDF

MUSIK UND WALD


H. Schmidt - Vogt Freiburg 1996


U ovoj je knjizi autorica H. Schmidt - Vogt povezanost
šume i glazbe obradila u dvije teme. Prva je
prikaz glazbenih kompozicija s motivima drveća ili
šume, a druga tema su pojedine vrste glazbenih instrumenata
kojima je i drvo sastavni dio.


Prikaz glazbenih kompozicija počinje s Minnesän-
gerima XII. stoljeća, a nastavlja s kompozitorima Hay-
dnom (XVIII. stoljeće) te Orfom i Schönbergom (XX.
stoljeće), njemačkog jezičnog područja. Slijede kompozitori
iz drugih europskih zemalja kao npr. B. Smetana
s klavirskom kompozicijom "U šumi", te kompozitori
izvan europskoih zemalja. U posebnom poglavlju
prikazane su kompozicije s ptičjim pjevom.


U drugom dijelu obrađene su vrste drva koje se koriste
za izradu glazbenih instrumenata, kako europskih
tako i izvaneuropskih, egzota, a na prvom mjestu je rezonantna
smrekovina (Picea alba Karst.).


U završnom dijelu knjige H. Schmidt- Vogt, koja je
šumarski stručnjak, navodi neke uzgojne i zaštitne
mjere za sastojine rezonantnog drva ukoliko im prijeti
opasnosti zbog oštećenja i propadanja šume.


Izdavač knjige je poduzeće Rombach GmbH, Freiburg,
opsega 215 stranica, a cijena je 78 DM.


O. Piškorić


OBLJETNICE


30-ta obljetnica Velebitskog botaničkog vrta


Velebitska degenija znak Vrta


U Modrić docu na Zavižanu 28. kolovoza 1997. godine
proslavljena je 30-ta obljetnica osnutka Velebitskog
botaničkog vrta.


Organizator proslave bile su "Hrvatske šume", p. o.
Zagreb, pokrovitelj generalni direktor tvrtke Anđelko
Serdarušić, dipl. inž. šum., a domaćin Uprava šuma
Senj, na čelu s upraviteljem Marinom Čeperićem, dipl.
inž. šum.


U ime Organizacijskog odbora, Milan Krmpotić
dipl. inž. šum. (i predsjednik Šumarskog društva Senj),
posebno je pozdravio: pomoćnika ministra u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva prof. dr. sc. Stanislava
Severa, članove U. O. "Hrvatskih šuma" dipl. inženjere
Đuru Kauzlarića, Antuna Sobo i Stjepana Lončara, članove
stručnog kolegija "Hrvatskih šuma" na čelu s pokroviteljem
generalnim direktorom Anđelkom Serda-
rušićem, dipl. inž. šum. (prethodno je istog dana u U. S.
Senj održan redoviti mjesečni sastanak stručnog kolegija
"H. S."), dr. Davora Biondića, predsjednika grad-


Skupu se obratio s nekoliko prigodnih riječi pomoćnik u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva prof. dr. sc. Stanislav Sever


442




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 105     <-- 105 -->        PDF

skog vijeća grada Senja, prof. Ivana Bralića iz Ministarstva
kulture i športa, dr. se. Josu Gračana, ravnatelja
Šumarskog instituta Jastrebarsko, prof. dr. sc. Marijana
Pribanića, dekana Farmaceutskog fakulteta, Povjerenstvo
Velebitskog botaničkog vrta na čelu s prof,
dr. sc. Milanom Glavašem, prof. dr. se. Ivu Dekanica,
dugogodišnjeg predsjednika Komisije za radove u
Vrtu, kustosa u gradskom muzeju Senj g. Antu Glavičica,
tajnika HŠD-a Hranislava Jakovca, dipl. inž.
šum., predstavnike javnih glasila, a zatim sve ostale nazočne.


U ime domaćina prigodnim se riječima skupu obratio
upravitelj U. Š. Senj, Marin Ceperić, dipl. inž. šum.,
u ime organizatora pokrovitelj proslave direktor Anđelko
Serdarušić, dipl. inž. šum., u ime Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva pomoćnik ministra prof. dr. sc.
Stanislav Sever i u ime Farmaceutskog fakulteta, dekan,
prof. dr. sc. Marijan Pribanić.


Pozdravna riječ pokrovitelja gen direktora "Hrvatskih šuma" p.o..
Zagreb, Anđelka Serdarušića, dipl. inž. šum.


Generalni direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko Serdarušić,
dipl. inž. šum., uručio je priznanja svim zaslužnim
suradnicima Velebitskog botaničkog vrta, koji
su tijekom 30 godina svojim samoprijegorom i znanjem
oplemenjivali ozračje botaničkoga vrta.


Nazočne pozdravlja domaćin Marin Ceperić dipl. inž. šum. upravitelj
U. Š. Senj


Direktor "Hrvatskih šuma" Anđelko Serdarušić predaje Priznanje
prof. dr. sc. Ivi Dekanicu


Predsjednik povjerenstva za rad vrta prof. dr. sc.
Milan Glavaš, podsjetio je nazočne na važnost zaštite
šumskih ekosustava s posebnim osvrtom na botaničke
vrtove.


Prof. dr. sc. Milan Glavaš


443




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Govoreći o Velebitu i Velebitskom botaničkom vrtu
rječima koje i priliče šumaru-pjesniku, Milan Krmpotić
je rekao: "Evo kako pjesnik zamišlja planinu na kojoj
jesmo: Velebit se zovem, junak sam ti pravi, kamen krunu
nosim na ponosnoj glavi!...


U svijesti hrvatskoga naroda Velebit je mitska, gotovo
matična planina. Mnogi su pjesnici o njemu pjevali,
od Zoranića i Nazora do brojnih današnjih pjesnika, a
najljepše gaje opjevao sam narod, koji je u njemu vidio
mnoge osobine što ih je i sam želio imati. Tako i danas,
kada Ličanin želi upozoriti na svoju snagu, zapjeva:
Kano mi gora, kano Velebit, tijelom sam golem, dušom
sam jak, a kada želi ukazati na snagu naroda, zapjeva:
Velebite, moj visoki brijegu, u tebi se sokolovi legu!


Osjećajući velebnost i smirujućii snagu ljepote ove
planine, pjesnik je ispjevao i ove stihove: Snagan tvojih
gora tisuće sjekira tupi u meni, stanac kamen životom,
lom /jene kosti čelici...


Ova je planina nacionalni izvor snage, smirujuće i
poticajne energije.


Brojni naši slikari na svojim su platnima zamišljali
naše prede kako s velebnih velebitskih visova kao opčinjeni
zure u more, jedva vjerujući da im je Bog udijelio
toliku sreću da se u ovoj božanskoj ljepoti nastane.
Još iz toga vremena, još od tih drevnih Hrvata, traje
naša odlučnost da ovdje zauvijek ostanemo, da čuvamo
i štitimo ovu bogom darovanu grudu. I od tada, nepre-
stalno i nezadrživo buja nacionalna snaga kojom smo
obranili i Velebit i velebno biće svoga naroda. Sve to
objašnjava našu, sada već dokazanu spremnost da sačuvamo
i štitimo svoj velebni dom, svoj Velebit.


Velebitski botanički vrt samo je razborita pojavnost
tih nastojanja. Zato smo uvjereni da će šumarska struka
u ovom prelijepom docu, zabilježiti još mnoge obljetnice,
jer se šumarska struka ne prepoznaje samo po
sjekiri, kako nam zlonamjerni često i neopravdano
predbacuju, već prije svega po ljubavi za šumu i okoliš,
po zaštiti ekosustava koji joj je povjeren. Velebitski botanički
vrt, još je samo jedan vrlo očiti dokaz!


Neka pozornost koju ste posvetili ovoj obljetnici bude
nov poticaj za rad i napredak ovoga vrta!"


Pozvan da predstavi svoj rad - prigodni rukopis, ko-
ji će trajno obilježiti 30-tu obljetnicu Velebitskog botaničkog
vrta, dr. se. Vice Ivančević moli nazočne da
nadu vremena i pročitaju ovu brošuru, koja će na taj način
biti najbolje predstavljena. Poslušali smo ga, i listajući
stranice zabilježili:


Autor: dr. se. Vice Ivančević; Uredio: Milan Krmpotić,
dipl. inž. šum.; Za izdavača: Marin Čeperić, dipl.
inž. šum.; Tisak: "A. G. Matoš" Samobor; Naklada
1.000 kom.


Velebitski botanički vrt osnovan je na poticaj prof,
dr. sc. Frana Kušana uz potporu tadašnjeg šumskog go


spodarstva Senj, Republičkog zavoda za zaštitu prirode
i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, 1967. godine


VICE IVANČEVIĆ


Lociranje u sjevernom Velebitu JZ dijelu Modrić
doca, podno Vučjaka (1645 m) i planinarskog doma
"Zavižan" (1594 m) u Balinovačkoj ponikvi (1433 m),
42 km od Senja i 21 km od Krasna, 84 km od Plitvica i
6,5 km zračne udaljenosti od mora.


U ugovoru (između Š. G. Senj i Zavoda) naznačeno
je kako se Vrt osniva radi popularizacije, upoznavanja,
kulturno-prosvjetne edukacije i znanstvenog
istraživanja flore i vegetacije Velebita, te zaštite i upoznavanja
njegovih rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. Š.
G. Senj je za Vrt bez naknade ustupilo površinu od 50
ha. Potpisnici ugovora prenijeli su na sebe brigu oko
funkcioniranja Vrta i osiguranja financijskih sredstava.


o Uz postojeće biljne vrste u Vrt su postupno
unašane i vrste iz ostalog područja Velebita.


Vrt predstavlja vrijedni prirodoznanstveni i turistički
objekt, gdje znanstvenici, stručnjaci, studenti,
daći, planinari, turisti i ostali, mogu najednom mjestu
upoznati raznoliku velebitsku floru. Zavod gaje 1967.
godine, a i najnoviji Zakon o zaštiti prirode (NN 30/94.,
72/94) uvrstio u spomenike parkovne arhitekture - botaničke
vrtove. Zajedno s najbližim okruženjem (Zavi-


444




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 107     <-- 107 -->        PDF

žan, Balinovac i Zavižanska - Velika - kosa) čini specijalni
botanički rezervat (50 ha Vrt + 68 ha Rezervat =
118 ha - prema odluci Skupštine općine Senj 1971. godine
i upisan pod br. 663 u registar zaštićenih objekata
prirode prema rješenju Zavoda 1973. godine)


Nalazi se u gosp. jedinici "Zavižan" u 50. odjelu
(odsjek 50 a). U uvalama i na kamenitim dijelovima
dolazi smreka, a na vrhovima klekovina bukve i bora
krivulja. Ukupna drvna masa u odsjeku 50a iznosi
4.740 m3 (131 mVha), a od toga 2.068 m3 (57 mVha)
smreke i 2.672 m3 (74 mVha) bukve. Srednji prsni
promjer je 34 cm za smreku i 15 cm za bukvu, s 1.375
stabala/ha bukve i 89 smreke uz godišnji tečajni prirast
od 2.97 mVha (2.09 mVha bukve i 0.88 mVha smreke).


Geološka podloga: pretežno vapnenci, a manjim
dijelom dolomiti različitih starosti.


Tla: planinska crnica na vapnencu, planinska crnica
sa sirovim humusom, crnica na vapnencu sa sirovim
humusom, postsmeđa crnica na vapnencu, smeđe
tlo na vapnencu i ilimerizirano tlo na reliktnoj glini povrh
vapnenca.


Klima: prema Köpenovoj i Thorntwaitovoj klasifikaciji
(iznad 1200 m) hladno-snježna uz obilne oborine
(1.880 mm), dugotrajni snježni pokrivač (sred. 171
dan) sred. god. temperatura 3.5°C (srpanj 12.2 °C, veljača
-4.3°C; max. 27.6°C i min. -24.5°C)


Q Biljni pokrivač: do sada je na Velebitu popisano
2.250 samoniklih biljnih vrsta, od čega 900 njih predstavlja
njegovo najznačajnije raslinstvo (broj biljnih
vrsta na Velebitu je dva i pol puta veći nego u cijeloj V
Britaniji). U području Vrta i Rezervata zastupljeno je
15 različitih vegetacijskih tipova s klimatskozonskim
šumskim zajednicama:


- Klekovina bora krivulja (Lonicero - Pinetum -
mughi Horv.)


- pretplaninska šuma bukve (Homogyno alpinae -
Fagetum Horv.) s tipičnim facijesom i facijesom
klekovine bukve.


Uz ove šumske zajednice razvijene su i lokalne
šumske zajednice (njih 13). Šumske i travnjačke zajednice
najrasprostranjeniji su tipovi predplaninskih predjela
Velebita, gdje visoke šume dosižu svoju gornju
granicu. U Modrić docu, izrazitom mrazištu, javlja se
obrat rasporeda vegetacije (inverzija).


U nastavku teksta autor detaljno opisuje stručne i
tehničke poslove u Vrtu (smještajni prostor, kružni put
naokolo Balinovačke ponikve oko 600 m i dr.), gospodarenje
i način financiranja Vrta, popularizaciju i promidžbu
Vrta, te buduće zadatke (službena potvrda vlasništva
nad Vrtom, iz čega proizlaze i obveze poduzeća
i ljudi, nastavak rada oko novounesenih i autoktonih
biljnih vrsta, nastavak svih stručnih i tehničkih poslova,
bolja oprema promidžbenim materijalom, katalogiza-
cija inventara flore, kompletiranje priručne stručne


knjižnice, dovod struje u kućicu, te nastavak daljnjih
faunističkih i ekoloških istraživanja, organiziranje izložbe
posvećenu Vrtu i Rezervatu i si.)


Milan Krmpotić dipt. inž. šum.


Na kraju je inž. Krmpotić pozvao sve koji su to željeli,
da u kratkoj šetnji kružnom stazom oko Balinovačke
ponikve razgledaju Vrt. Nakon obilaska Vrta,
uz malu zakusku u planinarskom domu na Vučjaku i uz
meteorologa gosp. Dragu Vukušića, koji nam je kratko
predstavio meterološku postaju na Zavižanu, sa šeret-
skim osmjehom i napomenom "da osjetite bar malo kako
je to živjeti u oblacima", sredinom popodneva krenuli
smo put Krasna.


Unatoč jutrošnjih +11, ima i "toplokrvnih"


(Fotografije: H. Jakovac)


Uz brižno pripremljen zajednički objed i srdačnost
domaćina te tamburicu i pjesmu pao je i mrak. Duljina
puta i sutrašnji radni dan, uvjetovali su prerani rastanak,
no svi nazočni vjerujemo otišli su kućama zadovoljni
što su bili nazočni ovoj proslavi, te zaživjeli ostvarenje
još jedne plemenite ideje i djela nemirnog uma
a marnih ruku čovjeka.


H. Jakovac, dipl. inž. šum.


445