DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 110 <-- 110 --> PDF |
150 godina Hrvatskoga šumarskog društva Svečanost u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 9. listopada 1996. godine S pitanjem "koliko nam je zapravo blizu a koliko daleko Hrvatska" počinje članak o proslavi 150-obljet- nice Hrvatskoga šumarskog društva, H.-J. Wegenera. Bliza je bila kao sastavni dio bivše Austro-ugarske Monarhije, a daleko otkako se našla u vladajućem socijalizmu sve do izlaska iz veze s balkanskom Srbijom. Pod ovim je naslovom Hans-Jürgen Wegener, pod- predsjednik Njemačkoga šumarskog društva, u ime kojega je bio na proslavi 150-e obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva 1996. godine. U njemačkom časopisu Forst und Holz od 10. II. 1997. godine, o proslavi je uz ostalo napisao sljedeće: Koliko nam je zapravo daleko ili blizu Hrvatska? Prije 150 godina bila je jedna od krunskih zemalja Austro-ugarske Monarhije. Tamo se govorilo hrvatsko- srpski, ali do polovice našega stoljeća, također mnogo i njemački. Uporaba njemačkog jezika u austrijsko doba nije imala ništa s "germanizacijom", već je to zahtijevalo jedinstvo Habsburškog carstva. 1846. godine nastalo je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo kao Odsjek 11 članova 1841. godine osnovanog Općeg gospodarskog društva. Također se i u susjednim zemljama 1848. godine osnivaju šumarska društva: Austrijsko, Češko i Moravsko-šlesko. U Austro-ugarskoj Monarhiji šumarska društva podigla su šumarstvo na visoki stupanj. Ostale su mnoge tradicionalne i duhovne veze. Primje- nimo li to mjerilo, Hrvatska je blizu, ali možemo izabrati i drugo. To je granična linija desetljećima vlada- jućeg socijalizma i tek nedavni izlazak iz veza s balkanskom Srbijom. "Pravi dojam doživjeli smo prije podne 9. listopada u Hrvatskom narodnom kazalištu (koje je u nazočnosti cara Franje Josipa otvoreno 1895. godine)". Svečano odjeveno društvo, bez i jedne šumarske uniforme, sastalo se povodom 150-e godišnjice osnivanja Hrvatskoga šumarskog društva i 120-e godišnjice izlaženja Šumarskog lista. Golema pozornička slika naivne umjetnosti, bez ukrasnog stabla, lovačkih rogova ili jesenjeg cvijeća, s nacionalnom zastavom. Nakon nacionalne himne svečanost je otvorio predsjednik prof, dr. Slavko Matić, a nakon iskazane počasti za 8000 pog; lulih slijedili su pozdravi ministra i gostiju iz Bosne, Njemačke, Austrije, Slovenije i Mađarske. Nakon referata u čast oba jubilarca (Šumarskoga društva i Šumarskoga lista) slijedilo je pjevanje četiriju opernih pjevača, zatim folklorni dio šumarskih službenika i radnika, koncert grupe gitarista i mandolinista, a borbene i nacionalne pjesme, koje su u doba komunizma bile zabranjene, pjevali su svi nazočni. Nije se trebala razumjeti ni jedna riječ, ali su se razumjeli nacionalni os jećaji. Rat je duboko ušao u dušu naših kolega. Priredbu je vodila izvanredno odjevena voditeljica, koja odlično vlada hrvatskim i njemačkim jezikom. Nakon završetka programa priređen je domjenak u foajeu kazališta." Autor je zabilježio predstavljanje monografija i bibliografiju u Etnografskom muzeju, gdje je održana i likovna izložba šumara, kao i mala lovačka izložba. Sljedeća dva dana, 10. i 11. listopada, na Sumarskome fakultetu zagrebačkog Sveučilišta održano je stotinjak znanstvenih predavanja. U postotnim odnosima dani su podaci o hrvatskim šumama po vrsti drveća, načinu uzgoja i vlasništva, uz zaključak da su smjernice gospodarenja potrajnost, prirodni način gospodarenja i pretvaranja niskih u visoke šume. Velika briga hrvatskoga šumarstva je slabljenje vitalnosti šuma uslijed škodljivih emisija a u nizinskim područjima gradnja akumulacijskih jezera, dok je nedostatna i zastarjela drvna industrija u novčanoj oskudici, nezadovoljna prosuđivanjem državnih prioriteta. 200-ta godišnjica prvog šumarskog lista. Po H. Ki 11 i an- u (Oestrereichisches Forstbiographisches Lexikon, Wien, 1994.) u Waltershausen-u 1997. godine počeo je izlaziti časopis Diana oder Gesellschaftsschrif für Erweiterung und Berichtigung der Natur-, Forst- und Jagdkunde (Diana - društveni časopis za proširenje i ispravljanja znanja o prirodi, šumi i lovu). Izašla su još dva godišta, drugo 1801., a treće 1805. Dakle u ovoj, 1997., godini bilježimo 200 godina od pojave prvog časopisa u kojem se obrađuje šuma kao osnovica šumarstva, ali i priroda i lovstvo. Četrnaest godina kasnije tj. 1811. u Pragu počinje izlaziti časopis Oekonomische Neuigkaisten und Verhandlungen (Privredne novine i rasprave), koji izlazi do 1850. godine. U podnaslovu stoji daje to časopis za sve grane poljoprivrede i domaćinstva te šumarstva i lovstva u Austrijskom carstvu. Dakle ni taj nije čisto šumarski ili šumarsko-lovački časopis. Takav se pojavio također u Pragu, 1824. godine pod naslovom Der aufmersame Forstmann oder Das Neueste und Bemarkenswerteste aus dem Forst- und Jagdfache (Pozoran šumar ili Najnovije i najuočljivije u šumarskoj i lovnoj struci). Časopis je izlazio sedam godina tj. do 1831. Dodajemo, daje u francuskoj prvi šumarski časopis izašao 1842. godine pod naslovom Annates forestieres, koji pod naslovom Revue forestiere frangaise neprekidno izlazi do danas (v. Š. list 1992. str. 484). U istom de- setogodištu, 1847. godine, izašao je i prvi hrvatski šumarski časopis - trudovi Odseka šumarskoga za Her- vatsku i Slavoniu. 448 |