DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 114 <-- 114 --> PDF |
pravaca mjerljivog metričkim znamenkama. Sve ostalo, što bi nekoga trebalo podsjetiti na nedavnu prošlost potrebno je zaboraviti, tako nam naređuje prijelazni upravitelj Jaques Paul Klein u ime svjetske politike. Veći i jači su uvijek bili pametniji (?), - malim narodima ostaje pomirenje i praštanje? Ponovno na Vemeljskom Dunavcu. Nekoliko kilometara nizvodno je rijeka Dunav, buduća granica između R. Hrvatske i SR Jugoslavije (odnosno Srbije). A stoje realnost trenutka najbolje svjedoči izvadak iz jednoga izvješća upućenog "Kod većine Srba, bivših djelatnika "Hrvatskih šuma" zapaža se neko pomirljivo raspoloženje. Potpisnici Pisma sporazuma svjesni su teškoća koje će uslijediti. Mnogi Hrvati koji se vraćaju na poslove u baranjske šume, izgubili su svoju imovinu, poneki brata, sestru, muža, sina ili roditelja. Sada im "nepoznati" pljačkaju preostalu imovinu, skidaju vrata, prozore i odnose crijep s kuća. Tko li će te nesretne ljude obuzdati u jadu i mržnji? Šumske ceste su razrovane, prosjeke su zarasle u ši- pražje, čeke istrunule, lovačke kuće i dvorac su opljačkani. Jelenska divljač je u pojedinim revirima istreblje- na. U okolici Vemeljskog dunavca odjekuju eksplozije eksplozivnih naprava kojima ribokradice love ribu. Kod svake detonacije s Kopačkog jezera dižu se jata kormorana, čaplji i drugih močvarica. Iz šume se traktorskim prikolicama odvozi ogrijevno drvo. U neke šumske revire nije moguće otići, jer su sjekači naoružani kaljašnikovima i nedozvoljavaju pristup. Na drugoj strani općinski načelnik odlučio je nasilno preseliti općinu u zgradu "Hrvatskih šuma" i otjerati "Jelenovce". Njemu su svi djelatnici "Hrvatskih šuma" "Jelenovci", bez obzira na kojoj su strani bili tijekom rata i pod čijom su se zastavom borili. HAZU na nagovor profesora Pedagoškog fakulteta inicirala je preimenovanje Parka prirode u Nacionalni park, i njemu smetaju "Jelenovci", iako je više od 20 godina živio s njima. Čudno neko osvješćenje za dobrobit hrvatske Baranje. To je zbilja ovoga trenutka. Bože, očuvaj nas dobrohotnosti svjetske politike, bratstva i jedinstva, nerada i lopovluka, (akademske) nepromišljenosti i opće gluposti, podari ovom kraju duhovni mir. Darko Getz U NEKOLIKO REDAKA "Iz Gozdarskog vestnika" —I Triglavski nacionalni park u Šumarskoj enciklopediji, II. izdanje, iskazan je na temelju Zakona iz 1961. godine s 2000 ha površine. Međutim zakonom iz 1981. godine proširenje na područje površine 84.805 ha. To je, čitamo u Gozdarskom vestniku 1996. str. 160, 4% površine države Slovenije i praktički obuhvaća cijele Julijske Alpe u Sloveniji. Šumske površine zauzimaju 56.337 ha ili 67% Nacionalnog parka. Od ukupne šumske površine izdvojeno je 9.950 ha zone alpskih grmova, 10.802 ha zaraslih seljačkih posjeda, 8.243 ha trajno zaštićenih površina i 1.014 ha devet šumskih rezervata. Vrijednost izvoza drva i drvnih proizvoda iz Austrije u 1995. godini iznosila je 65,2 milijarde austrijskih šilinga (oko 32,5 milijarde kuna) a uvoz 42,4 milijarde šilinga. Pojedinačno sudjeluje Papir, karton i kaša Pokućstvo od drva Poluprerađeno drvo Ploče iverice i vlaknatice Izvoz Uvoz 36,6 15,1 4.0 7,2 2.1 5,9 4,4 1,1 Neobrađeno drvo i piljena građa 18,1 u milijardama austrijskih šilinga. 13,1 Na BOKU-u (Univerzitet für Bodenkultur Wien), na kojem je i studij šumarstva, 60% studenata djelomično ili u potpunosti studira o trošku roditelja, a 40% njih se financira od vlastitih prihoda. Oko 30% studenata uživa i stipendije BOKU-a. U Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta postavio je zahtjev svojim članicama za povećanjem korišćenja biomase za proizvodnju energije. Povećanje bi od sadašnjeg udjela trebalo iznositi od 3% na 10% u 2010. godini, a 20% u 2025. godini. U biomasu kao sirovinu za proizvodnju energije spada i drvo. Kako za tu svrhu nisu potrebna dobra tehnička svojstva, a ni jače dimenzije može se proizvoditi i intenzivnim uzgojem. Tako u Švedskoj već postoje plantaže za proizvodnju tog sortimenta. Jedan način uzgoja sastojina s intenzivnim agrotehničkim mjerama je i ekspresna šuma inž. Dimitrija Afanasij a. Prema njegovom izvješću objavljenom u Šumarskom listu 1939. godine br. 7., dvogodišnja stabalca hrasta, jasena, i lipe postigla su visinu od preko 2 m, a ariša i bagrema i preko 4 m. Dakako da za biomasu prvotno visoki uzgoj treba pretvoriti u niski, jer je broj izdanaka iz panja, pa i žilja, višestruki u odnosu na posječeno stabalce. Iz Österreichische Forstzeitung N° 6. 452 |