DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski listbr. 7-8, CXXI (1997), 353-360


UDK 630* 48 (001)


UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE (ABIETI-FAGETUM
"DINARICUM") U PREDJELU LIVIDRAGE U ZAPADNOJ HRVATSKOJ


INTRODUCTION OF POLLUTANS FROM AIR INTO THE BEECH AND FIR FOREST
(ABIETI-FAGETUM "DINARICUM") IN THE REGION OF LIVIDRAGA IN WESTERN CROATIA


Nikola KOMLENOVIĆ*, Nada MATKOVIĆ**, Damir MOĆAN***, Petar RASTOVSKI****


SAŽETAK: U šumi bukve i jele u predjelu Lividrage u Gorskom kotaru počevši
od 1995., sustavno se motri taloženje kemijskih sastojaka iz atmosfere.
Količina unešenoga sumpora na otvorenom iznosila je 1995/96. godine 19.87,
a u sastojim 23.77 kg S ha-´ god1. Količina dušika bila je nešto veća i iznosila
je 27.87 i 24.22 kg N ha-´ god1. Više dušika bilo je u amonijskom nego nitrat-
nom obliku. Klora je bilo još više, 39.86, odnosno 32.63 kg Cl ha-´ god1, a
kalcija najviše 65.99 i 75.65 kg Ca ha1 god1. U iglicama i Ušću glavnih vrsta
drveća utvrđeno je samo manje povišenje koncentracija sumpora te nešto niže
koncentracije magnezija. Koncentracije dušika u asimilacijskim organima ne
ukazuju na suvišak ovog elementa prehrane.


Oštećenost jele od 48.9 % ovdje je značajno niža od prosječne oštećenosti
jele u Hrvatskoj, koja je 1996. iznosila 69.4 %.


Ključne riječi: onečišćenje zraka, taloženje, sastojina bukve i jele


UVOD - Introduction


Tijekom sedamdesetih godina primijećene su ozbiljne
promjene u stanju šuma različitih područja Europe.
Te su se promjene ponajprije očitovale u gubitku
asimilacijskih organa i njihovoj klorozi. U nekim područjima
one su se podudarale s visokim koncentracijama
zračnih polutanata. Stoga su prve hipoteze pretpostavljale
daje onečišćenje zraka glavni uzročnik defoli-
jacije te kloroze lišća i iglica.


Evans (1984) smatra kako oksidacija S02 i NOx u
jake kiseline uzrokuje izravno razaranje lisne kutikule.
Drugi autori misle da veće značenje imaju biokemijske
promjene u drveću, koje su posljedica utjecaja štetnih
tvari (Smith 1981 i dr.). Burton et al (1983) raspravljaju
o teškim kovinama, a Maryssek et al.
(1990) o ozonu kao čimbenicima koji nepovoljno utječu
na šumske ekosustave.


* dr. se. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko,
** Mr. sc. Nada Matković, Zavod zajavno zdravstvo županije


Primorsko-goranske.Rijeka,
***Damir Moćan, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume", p. o. Zagreb
****dr. se. Petar Rastovski, Šumarski institut Jastrebarsko.


Iz biljne fiziologije već je dugo poznato kako suvišak
dušika stimulira rast lisne mase i usporava procese
odrvenjavanja te nepovoljno utječe na razvoj korijenskog
sustava i mikorize. To dovodi do poremetnji u prehrani
te smanjenja otpornosti biljaka prema suši i niskim
temperaturama (Anić 1973, Komlenović
1983, Brück 1985 i dr.). Roelofs et al (1985) utvrdili
su kako promjene koje uzrokuje suvišak dušika pogoduju
napadu gljivičnih oboljenja.


Veliki broj autora smatra acidofikaciju šumskih tala,
povezanu sa sniženjem pH vrijednosti i zasićenosti ad-
sorpcijskog kompleksa bazičnim kationima te porastom
koncentracije Al3+ u otopini tla, najodgovornijim
čimbenikom za propadanje šuma u mnogim područjima
Europe (Ur 1 ich et al. 1979, Hutchinson et al.
1986, Ta mm and Hall backen 1986). Niz istraživača
je utvrdio kako acidifikacija tla i unos dušika u šumske
sastojine dovode do poremetnji u prehrani šumskog
drveća. (Bosch et al. 1983, Zöttl and Mies 1983,
Zech and Popp 1983, Roelofs et al. 1985,
Schulze 1989 i dr.).


353




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 16     <-- 16 -->        PDF

N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONKCISCKNJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE I JELE ...


Šumarski lisl br. 7-8, CXXI (1997). 353-360


Dok navedeni istraživači, a i mnogi drugi, raspravljaju
o onečišćenju kao glavnom čimbeniku koji nepovoljno
utječe na stanje šuma, ostali smatraju da klimatski
poremećaji, posebno suša i niske temperature, imaju
pri tome veliko značenje. Neki autori naglašavaju kako
insekti i gljivična oboljenja, koji su posljedica sušnih
razdoblja, su zadnji u lancu nepovoljnih čimbenika koji
dovode do sušenja šuma (Kandier et al. 1987. i dr.).
U novije vrijeme sve je aktuelnija spoznaja da greške u
gospodarenju nepovoljno utječu na stabilnost šumskih
ekosustava i stanje šuma (van Go or 1985, Nys 1989,
Prpić etal. 1992).


Danas prevladava mišljenje kako je izravni utjecaj
polutanata na šumsko drveće u pravilu lokalnoga karaktera.
Nasuprot tome, djelovanja zračnog onečišćnja
ima daleko veće značenje za stanje šuma, jer zahvaća
velika prostranstva i djeluje prekogranično.


Bez obzira na udio onečišćenja zraka u oštećenosti
naših šuma, taj se čimbenik mora istraživati jer pred


stavlja veliku opasnost ne samo za šume, već čitav živi
svijet. Od 1985. godine pa sve do danas, kod nas je više
istraživača dokazalo imisijsku acidifikaciju šumskih
tala i stalni unos teških kovina u šume zapadne i sjeverne
Hrvatske (G1 avač et al. 1985, Komlenović
et al. 1988, 1996, Seletković 1993, Martinović
1994, Prpić etal. 1992. i dr.). U okolišu S02 - izvora,
utvrđen je njegov izravni negativni utjecaj na vegetaciju
(Komlenović 1989, Komlenović et al.
1996. i dr.).


Kod nas je, međutim, najveći problem što nema podataka
o unosu kemijskih sastojaka u naše šume. Sve
meteorološke postaje provode ta mjerenja na otvorenom,
a za Gorski kotar, gdje problematika utjecaja zračnih
polutanata na šume ima posebno značenje, nema ni
takvih mjerenja. U ovom su radu prikazani rezultati prvih
jednogodišnjih mjerenja taloženja sumpora, dušika,
klora i kalcija u šumi bukve i jele u predjelu Lividrage.


MATERIJAL I METODE - Material and methods


Motrenje kemijskog sastava oborina i unosa sumpora,
dušika, klora i kalcija, provode se u predjelu Lividrage
od 1995. godine.


Na ovoj su plohi pedološka, biljnohranidbena i
druga istraživanja obavljena već ranije (Komlenović
1973.).


U najnovije vrijeme ovdje su započeta i istraživanja
na razini II u okviru "Međunarodnog programa suradnje
za procjenu i motrenje utjecaja onečišćenja zraka
na šume" (ICP-Forests).


Osnovne ekološke značajke plohe prikazane su u
tablici 1.


Tablica. 1. Osnovne ekološke značajke plohe
Table 1. Basic ecological plot data


Broj


plohe


Plot


number


Zemljopisna


Nadmorska


visina
Altitude/m


Ekspozicija
Orientation


Šumska
zajednica


Forest
comunity


Tip tla
Soil unit


Starost


Broj


plohe


Plot


number


Širina
Latitude


Dužina
Longitude


Nadmorska


visina
Altitude/m


Ekspozicija
Orientation


Šumska
zajednica


Forest
comunity


Tip tla
Soil unit


Starost


106


45 28 58


1435 50


940


Ravno
Fiat


Abieti-


fagetum


"dinaricum"


Smeđe tlo na


vapnenačkoj


moreni


Chromic


Cambisol


Raznodobna


sastojina


Irregular


stand



Za sakupljanje oborinske vode u sastojini, postavljeno
je 9 sakupljača, ravnomjerno raspoređenih po dijagonalama
plohe veličine 30 x 30 m. Postavljenje i sakupljač
oborina na otvorenom. Ovdje postoji i totalizator
Hidrometeorološkog zavoda, čije smo podatke koristili
za utvrđivanje količine oborina tijekom zime kada
u funkciji nisu bili sakupljači oborinske vode zbog
visokog sniježnog pokrivača. Za distribuciju oborina ti


jekom zime korišteni su i podaci meteorološke postaje
u Crnom Lugu.


Analiza uzoraka provedena je u Zavodu za javno
zdravstvo Rijeka. Kiselost oborina određena je mjerenjem
pH vrijednosti elektrometrijski, sadržaj sumpora
turbidimetrijski s BaCl:, a sadržaj nitrata i amonijaka
spektrofotometrijski. Kalcij i klor utvrđeni su standardiziranim
volumetrijskim metodama. Uzorci iglica i


354




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 17     <-- 17 -->        PDF

N. Koinlenovic, N. Malković. D. Moćan. P. Raslovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE 1 JELE ... Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 353-360


lišća uzimani su sa po 5 dominantnih i kondominantnih materijala obavljene su postupcima opisanim u našim
stabala pojedine vrste drveća. Kemijske analize biljnog ranijim radovima (Koml eno vić 1993, 1978 i dr.).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM - Results and discusion


Podaci o mjesečnim količinama oborinske vode na količinama analiziranih iona prikazani su u tablici 2.
otvorenom i ispod krošanja stabala, pH vrijednostima i


Tablica 2. Količine oborina, pH vrijednosti i količine analiziranih kemijskih sastojaka na otvorenom i ispod
krošanja za razdoblje od 1. listopada 1995. do 30. rujna 1996.


Table 2. Precipitation quantities, pH values and chemical compaunds quantities for 1. October 1995. to 30.
September 1996. period


Mjesec
Month


Oborine


Precipitation


mm


pH


Sow


N03


CI


NH/


Ca2


Mjesec
Month


Oborine


Precipitation


mm


pH


ing/m2


Mjesec
Month


Oborine


Precipitation


mm


Na otvorenom - Open area


X


72


6.10


94


38


108


70


288


XI


541


5.90


757


1390


1623


487


541


XII


741


6.80


815


1119


741


517


1334


I


310


6.80


341


468


310


217


558


II


293


6.80


322


442


293


205


527


III


69


6.80


76


104


69


48


124


IV


310


6.80


341


468


310


217


558


V


181


6.50


833


176


91


36


471


VI


329


4.90


296


115


0


230


855


VII


247


6.80


543


136


124


124


469


VIII


304


4.70


1155


438


152


182


578


IX


329


5.00


395


211


165


66


296


SUMA


3726


5968


5105


3986


2099


6599



Mjesec
Month


Oborine


Precipitation


mm


pH


so4
2-


NO,-


CT


NH4


Ca2+


Mjesec
Month


Oborine


Precipitation


mm


pH


mg/m2


Mjesec
Month


Oborine


Precipitation


mm


Sastojina- Stand


X


43


6.00


56


102


21


67


215


XI


492


5.20


640


827


738


197


1427


XII


572


4.90


1830


927


858


400


1487


I


240


4.90


768


389


30


168


624


II


226


4.90


723


366


339


158


588


III


53


4.90


170


86


80


37


138


IV


240


4.90


768


389


360


168


624


V


161


4.70


290


174


81


97


419


VI


201


5.20


402


179


101


181


1065


VII


192


5.70


538


288


96


154


365


VIII


202


5.50


545


263


101


222


384


IX


255


4.70


408


97


128


77


229


SUMA


2877


7138


4087


3263


1926


7565



355




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 18     <-- 18 -->        PDF

N. Komlcnović, N. Matković, D. Moćan, P. Raslovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 353-360


Iz podataka prikazanih u tablci 2. proizlazi, kako su
količine oborina u sastojini manje od onih na otvorenom
za oko 23 %. Za ukupnu godišnju količinu oborina
mora se međutim reći daje ona izuzetno velika, najveća
koja je izmjerena u Hrvatskoj. Dok je ovdje ranijih godina
postojala meteorološka postaja, i ona je također
bilježila najveće količine oborina.


Na temelju podataka u tablici 2., mogu se lako izračunati
zbirne količine pojedinih sastojaka koje su se
istaložile u istraživanom razdoblju po jedinici površine
(Tablica 3.).


Tablica 3. Zbirno godišnje taloženje analiziranih elemenata


Table 3. Annual depositions of analysed elements


Položaj
Position


S-S04


N-N03


N-NH4


CI


Ca


Položaj
Position


kg/ha


Na otvorenom
Open area


19.87


11.54


16.33


39.86


65.99


Sastojina
Stand


23.77


9.24


14.98


32.63


75.65



Ovo su prve depozicije analiziranih oborinskih sastojaka
koje su utvrđene u šumi na području Gorskog
kotara. Da li su one više ili niže od očekivanih, za raspravu
je. Uglavnom su se do sada navodile više vrijednosti
sumpora(Kauzlarić iKomlenović 1993).
Treba, međutim, napomenuti da je područje Lividrage
zbog svog položaja vjerojatno jedno od manje opterećenih
područja u Gorskom kotaru. Međutim, i ove količine
sumpora nisu male, jer dosežu kritična opterećenja
i za najotpornije šumske ekosustave. Pri tome se mora
naglasiti da ovdje atmosfera nije opterećena samo sumporom,
već i drugim štetnim tvarima. Stoga i najmanja
količina bilo kojeg zagađivača može imati štetne posljedice
glede jele i ostalih vrsta drveća.


Količinama sumpora i drugih sastojaka koji se unose
u istraživanu sastojinu trebalo bi dodati one količine
koje se unose u tlo vodom koja se cijedi niz debla stabala.
Takve sakupljače oborinske vode nismo za sada postavili,
jer je učešće bukovih satabla uz čiji se pridanak
unosi u tlo najviše vode, malo.


Depozicije sumpora sigurno su se ovdje smanjile
zbog smanjenja emisija S02 s područja Kvarnerskog
zaljeva. Zbog zatvaranja koksare u Bakru, te korištenja
goriva s manje sumpora u rafinerijama i termoelektrani
Urinj, sredinom 90-tih godina, značajno su smanjenje
količine sumpornih spojeva koje se emitiraju iz izvora s
Riječkog područja. To se odrazilo i na poboljšanju kakvoće
zraka, odnosno na sniženju imisionih koncentracija
S02, stoje ustvrdio Zavod za javno zdravstvo u Rijeci,
koji sustavno prati kakvoću zraka na području žu


panije Primorsko-goranske od sredine 70-tih godina.
Do sličnih podataka došao je i Simončić (1996) u
Sloveniji na području TE Šoštanj. Nakon niza provedenih
zahvata na energetskim i drugim postrojenjima
zadnjih su se godina ovdje emisije SO, smanjile, a to se
odrazilo i na manjoj količini taloženja sumpora. Konačne
zaključke ne smije se, međutim, donositi, jer su ovo
tek prvi jednogodišnji rezultati. Dobro je poznato kako
zbog iščešljavanja zračnih masa u šumi redovito dolazi
do većeg taloženja sumpora i drugih sastojaka nego na
otvorenom.


Tako je npr. na području TE Šoštanj Simončić
(1996) utvrdio jednogodišnje depozicije sumpora na
otvorenom od 13 kg/ha, u sastojine bukve 22 kg/ha, a u
kulturi smreke čak 33 kg/ha. U Lividragi je taloženje
sumpora u sastojini veće za samo 20%. Kod drugih elemenata
taje razlika još manja ili je ona čak negativna.
To se može objasniti činjenicom kako je Lividraga zaštićena
od zapadnih i južnih zračnih masa visokim planinskom
lancem Trstenika, Jelenca, Obruča, Snježnika
i Risnjaka.


Povoljna je okolnost što se ovdje oborinama unosi
tri puta više kalcija nego sumpora, i što se tlo razvilo na


Lividraga - oborine za kemijske analize sakupljaju se na otvorenom
i na pokusnoj plohi u sastojini jele i bukve (foto: A. Frković)


356




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 19     <-- 19 -->        PDF

N. Komlenović, N. Matković. D. Moćan. P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 353-360


podlozi koja je bogata kalcijskim karbonatom. Količina
unesenog dušika u sastojinu približno je jednaka količini
istaloženog sumpora, a na otvorenom je ona čak i
veća. Za približno 40-60% bilo je više dušika u amonij-
skom nego nitratnom obliku. Količine dušika koje su
utvrđene u oborinskoj vodi premašuju kritična opterećenja
dušikom najotpornijih šumskih ekosustava (Komlenović
iGračan 1989). Samo ta količina dušika,
bez dušika koji se oslobađa procesima mineralizacije iz
tla, zadovoljava i premašuje zahtjeve uzgajanih vrsta drveća
za ovim hranivom (Komlenović i Mart ino -
vić 1965,Komlenović 1978,Glavač 1997 i dr.).
To upućuje na zaključak kako suvišak dušika za
ovaj ekosustav pretstavlja veću opasnost od depozicija
sumpora. Pored toga što on utječe na zakiseljavanje tla,
kako smo već naveli, on dovodi do poremećaja u prehrani
i slabi otpornost drveća na utjecaj nepovoljnih
abiotičkih (suša, niske temperature, vjetrovi) i biotičkih
čimbenika (biljne bolesti, kukci). Kako je glavni izvor
dušičnih spojeva cestovni promet, problem suviška dušika
u Gorskom kotaru bit će sve prisutniji.


Zanimljiva je činjenica kako su od analiziranih anio-
na u oborinskoj vodi utvrđene najviše koncentracije klora.
To je vjerojatno posljedica blizine mora, pa se puno
klora u ove šume unosilo i ranije. Slično je i u sjeverozapadnoj
Italiji. Zapadni vjetrovi tamo oduvijek nose
čestice morske vode sve do Apenina. To kulturama pinije
nije smetalo dokje morska voda bila čista. Međutim,
u novije vrijeme, kada se vodama Arna u more unose deterdženti
koji kao tanki filmski sloj prekrivaju morsku
vodu u okolišu Livorna, došlo je do katastrofalnih sušenja
najljepših kultura pinije. Uzrok sušenja je morska
sol, čije ulaženje u iglice omogućuju deterdženti.


Unatoč obilnoj ponudi dušika, njegove koncentracije
u iglicama jele i smreke te lišću bukve ne indiciraju
suvišak ovog elementa prehrane. U slučaju smreke moglo
bi se prije govoriti o njegovom nedostatku nego su-
višku. Koncentracija dušika u iglicama smreke čak je
niža od one utvrđene prije trideset godina. Slično vrijedi
i za stanje prehrane dušikom kod jele. Ni u slučaju
bukve, koncentracija dušika u lišću ne ukazuje na prekomjernu
prehranu ovim hranivom.


Relativno niske koncetracije dušika u asimilacijskim
organima istraživanih vrsta drveća u odnosu na
njegovu ponudu, može se objasniti izuzetno visokom
količinom oborina, odnosno intenzivnim procesima
njegovog ispiranja iz tla. Unos dušika u šumske ekosustave
Gorskog kotara treba, međutim, motriti, jer bi
njegov suvišak na drugim lokacijama mogao predstavljati
veći problem.


Za prehranu drugim hranivima treba ponajprije ukazati
na nepovoljnu prehranu magnezijem kod smreke.
U iglicama jele koncetracije magnezija bile su niže od
onih utvrđenih prije petnaest godina na sličnim staništima
(Komlenović iCestar 1981).


Pored intenzivnog ispiranja aniona štetni utjecaj
sumpora, dušika i klora ovdje je neutraliziran velikim
količinama kalcija koji se unosi oborinskom vodom.


Stoga, a i zbog vapnenačke podloge tla, ovdje nismo
metodom mikrostaništa utvrdili značajniju nazočnost
imisijske acidifikacije tla. To je sigurno jedan od razloga
da je jela u predjelu Lividrage manje oštećena nego
na drugim područjima Hrvatske.


Tako je 1996. godine oštećenost jele na istraživanoj
plohi iznosila 48,9, dokje prosječna njena oštećenost u
Hrvatskoj bila 69,4%.


Tablica 4. Kretanje koncentracije hramva u iglicama i lišću
Table 4. Changes of nutrient concentrations in needles and leaves


Vrsta
drveća
Species


Godina
Year


N


P


K


Ca


Mg


S


Fe


Mn


Zn


Vrsta
drveća
Species


Godina
Year


°/


0


mg/kg


Picea


abies


1967-69.


1.37


0.150


0.54


0.59


0.150


Picea


abies


1994.


1.20


0.082


0.50


0.67


0.073


0.179


30


196


16


Picea


abies


1996.


1.09


0.147


0.66


0.34


0.060


0.105


18


154


19


Abies
alba


1994.


1.22


0.089


0.40


1.14


0.165


0.135


30


370


22


Abies
alba


1995.


1.29


0.098


0.53


1.13


0.120


0.177


60


272


22


Abies
alba


1996.


1.18


0.167


0.48


0.80


0.128


0.171


84


254


27


Fagus


sylvatica


1995.


2.09


0.112


0.53


1.22


0.242


0.186


66


84


20


Fagus


sylvatica


1996.


2.25


0.123


0.56


1.49


0.220


0.142


90


210


28



357




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 20     <-- 20 -->        PDF

N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U ŠUMU BUKVE I JELE .


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 353-360


ZAKLJUČCI - Conclusions


- U jednogodišnjem razdoblju 1995/96 u predjelu
Lividrage u Gorskom kotaru utvrđene su sljedeće količine
istaloženih kemijskih sastojaka na otvorenom i u
šumi bukve i jele:


Sumpora 19.87 i 23.77 kg S ha-´ god"1,
Dušika 27.87 i24.22 kgNha-i god-1,
Klora 39.86 i 32.63 kg Cl ha´god´,


Kalcija 65.99 i 75.65 kg Ca ha´ god-´.


- U navedene vrijednosti nisu uračunate količine
sumpora i drugih sastojaka koje se unose u tlo vodom
što se cijedi niz debla stabala.


- Mala ili nepostojanje razlike u depozicijama istraživanih
sastojaka na otvorenom i u šumi objašnjava se


time stoje Lividraga zaštićena od izravnog utjecaja zapadnih
i jugozapadnih zračnih masa neprekidnim gorskim
lancem.


- Metodom mikrostaništa ovdje nije utvrđeno značajna
prisutnost imisijske acidifikacije tla.


- Stanje prehrane glavnih vrsta drveća nije bitnije
poremećeno izuzev povremeno povišenih koncentracija
sumpora i nižih koncentracija magnezija u asimilacijskim
organima. Koncentracije dušika u iglicama, odnosno
lišću, ne ukazuju na suvišak ovog elementa prehrane.


- Oštećenost jele 1996. godine u Lividragi bila je
značajno manja (48,9%) od prosječne oštećenosti jele u
Hrvatskoj (69,4%) godine.


Grafikon 1. Zbirno godišnje taloženje analiziranih elemenata (kg/ha god)
Grapg 1. Annual deposition of analused elements (kg/ha year)


80 -


70 -


60 -


50 -


es


xi


40 -
30 -


20 -


r—i


10 -
0 -


n



na otvorenom -
open area


H sastojina -
stand


N | ci


Elemenat - Element


Ca


LITERATURA - References


Anić, J. 1973: Ishrana bilja, Zagreb.


Bosch, C. Pfannkuch, E., Baum, U., Rehfuess
1983: Über die Erkrankung der Fichte (Picea
abies Karst.) in den Hochlagen des Bayerischen
Waldes. Forstwissenschaftliches Centralblatt
102:167-181.


Brück, R.J. 1985: Boreal montane ecosystem decline
in the southern Appalachian Montains: potential


role of anthropogenic pollution. In Stubbs, H. S.
Air pollution effects on forest ecosystems. St.
Paul, Minnesota: 137-155.


Burton,K.W.Morgan E.,Roig,A. 1983:The influence
of heavy metals upon the growth of Sitka
spruce in South Wales forest. Plant and Soils 73:
327-336.


Evans, L. S. 1984: Botanical aspects of precipitation
Bot. Rev. 50:449-489.


358




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 21     <-- 21 -->        PDF

N. Komlenović, N. Matković, D. Moćan. P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKAU ŠUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997), 353-360


Glavač,V.,Koenies H.,Prpić,B. 1985: O unosu
zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume
dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije ,
Šumarski list, 9-10: 53-60.


Glavač, V. 1997: Posljedice viška dušika. Hrvatske
šume br. 3/4: 17-17.


Hutchison, T. C, Bozic, L., Munoz-Vega, G.
1986: Response to five species of conifer seedlings
to aluminum strees. Water, Air and Soil
Pollution 31: 283-294.


Kandier, O., Miller, W.,Ostner,R. 1987: Dynamik
der "akuten Vergilbung" der Fichte. Epidemiologische
und physiologische Befunde. Allgemeine
Forst Zeitschrift 42: 715 - 723.


Komlenović, N., Martinović, J. 1965: Utjecaj
plodnosti tla na rast obične smreke u kulturi Vrelo
kod Jastrebarskog. Šumarski list, 3-4: 213 - 227.


Komlenović, N. 1978: Utjecaj mineralnih gnojiva
na ishranu i rast obične smreke (Picea abies
Karst.) na lesiviranom akričnom (vrištinskom)
tlu. Anali za šumarstvo 8/5:91 - 122.


Komlenović, N. 1973: Koncentracije hraniva u iglicama
obične smreke (Picea abies Karst.) kao indikator
stanja ishrane kultura, Zagreb (doktorska
disertacija).


Komlenović, N. Cestar, D. 1983: Istraživanje stanja
ishrane obične jele (Abies alba Mill.) po utvrđenim
ekološko-gospodarskim tipovima šuma u
SR Hrvatskoj. Radovi Šumarskog instituta Ja-
strebarsko br. 45: 1 - 37.


Komlenović, N. 1983. Ishrana bilja. Šumarska enciklopedija,
knjiga 2: 139- 143.


Komlenović, N. 1989: Utjecaj S02 i nekih drugih
polutanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom
na Hrvatsku. Šumarski list 6-8: 243-260.


Komlenović, N. Gračan, J. Pezdirc,N., Rastovski,
P. 1988: Utjecaj polutanata na bukove
šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj,
Šumarski list, 5-6: 217 - 230.


Komlenović, N., Gračan, J. 1989: Kritične vrijednosti
opterećenja sumporom i dušikom. Šumarski
list, 6-8: 363 - 371.


Komlenović, N., Rastovski, P., Novosel, D.
1996: Utjecaj sumpora i olova na vegetaciju i
šumska tla u zapadnoj Hrvatskoj. Skrb za hrvatske
šume 1846. do 1996, knjiga 2, Hrvatsko šumarsko
društvo: 170- 190.


Kauzlarić, K., Komlenović, N. 1989: Ekološka
studija Gorskog kotara. Zavod za prostorno planiranje
i zaštitu čovjekove okoline, Rijeka.


Martinović, J. 1994: Periodičnakarakterizacijaaci-
difikacije šumskih tala na kršu Hrvatske. Agro-
nomski glasnik 1-2: 121 - 131.


Matković, N. 1996: Izvještaj o praćenju onečišćenja


zraka na području Županije Primorsko-goran-
ske. Zavod za javno zdravstvo, Rijeka.


Maryssek, R., Keller, T., Giinthardt-Georg,
M.S. 1990: Ozonwirkungen auf den verschiedenen
Organisationsebenen in Holzpflanzen.
Schweizerische Zeitschrift für das Forstwesen
141:631-651.


Nys, C. 1989: Fertilisation, deperissment et production
de F epiciea commun (Picea abies) dans Ardennes.
Revue forestiere franchise 41: 336 - 347.


Prpić, B., Seletković, Z., Ivkov, M. 1992: Propadanje
šuma u Hrvatskoj. Šumarski list, 5-6:
195-215.


Roelofs, J. G. M.,Kempers, A. J.,Hodijk, A. L.
F. M., Jancen, J. 1985: The effect of airborne
ammonium sulphate on Pinus nigra var. maritima
in the Netherlands. Plant and Soil 84: 45 - 56.


S c h u 1 z e, E. D., 1989: Air Pollution and Forest Decline
in a Spruce (Picea abies). Forest Science 244:
776-783.


Simončić, P., 1996: Odziv gozdnega ekosistema na
vplive kislih odložin s poudarkom na preučeva-
nju prehranskih razmer za smreko (Picea abies
(L.) Karst.) in bukev (Fagus sylvatica L.) v
vplivnem območju TE Šoštanj. Doktorska disertacija,
Ljubljana, BF, Odd. gozd.


Seletković, Z. 1990: Utjecaj industrijskih polutanata
na običnu bukvu (Fagus silvatica L.) u šumskim
ekosistemima Slavonskog gorja, Zagreb
(doktorska disertacija).


Smith, W. H. 1981: Air Pollution and Fores-
ts.Interactions between Air Contaminants and Forest
Ecosystems. New York, Heidelberg, Berlin.


Tamm, C. O., Hallbäcken, L. 1986: Changes in
Soil pH over a 50-year period under different forest
canopies in SW Sweden. Water, Air, and Soil
Pollution 31: 337-341.


Ulrich, B., Mayer, B., Khanna, P.K. 1979: Die
Deposition von Luftverunreinigungen und ihre
Auswirhungen in Waldökosystemen im Soiling.
Schriften der Forstwissenschaftlichen Fakultät
der Universität Göttingen 58.


Van Goor,C. P. 1985: The impact of tree species on
soil productivity. Netherlands Journal of Agricultural
Science 33: 133 - 140.


Zech, W. Popp, E. 1983: Magnesiummangel, einer
der Gründe für das Fichten - und Tannen - Sterben
in NO - Bayern. Forstwischenschaftliches
Centralblattl02:50-55.


Zöttl, H. W., Mies, E. 1983: Nährelementversorgung
und Schadestoffbelstung von Fichtenökosystemen
im Südschwarzwald unter Immision-
seinfluß. Mitteilungen der Deutschen Botanischen
Gesellschaft 38: 429 - 434.


359




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 22     <-- 22 -->        PDF

N. Komlcnović. N. Matković. D. Moćan, P. Rastovski: UNOS ONEČIŠĆENJA IZ ZRAKA U SUMU BUKVE I JELE ... Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997). 353-360


SUMMARY: Since 1995 systematic measuring of deposits has been carried
out in a forest of Beech and Fir in the area of Lividraga in western
Croatia. The basic ecological characteristics of the investigated stand are given
in Table 1: A forest community Abieti-fagetun-"dinaricum" with chromic
cambisol soil type. Nine collectors for precipitation water were systematically
distributed in the stand by the diagonals of the plot, 30x30 meters in size. A
precipitation collector was also set up in the open. The precipitation quantities,
their pH values and the amounts of analysed chemical ingredients in the
open and in the stand for a period of one year are presented in Table 2.


These data show that the quantities of precipitation in the stand are smaller
than those in the open by approximately 23%. However, it should be noted that
the total amount of precipitation is very high for our conditions. The total
quantities of individual chemical ingredients, deposited in the one-year period,
by area units, are shown in Table 3.


Sulphur deposits are probably smaller here due to decrease ofS02 emissions
in the Rijeka-Bakar area. Comparated to the open area, the deposition of
sulphur in the stand was higher by approximately 20%. In the case of other
elements this difference is smaller, or even negative. This can be explained by
the fact that Lividraga is protected from the western and southern winds by a
high mountain range. The amount of nitrogen introduced into the stand is approximately
equal to the amount of introduced sulphur, while in the open area
it was greater than the amount of sulphur. There was more nitrogen in the form
of ammonia than in the form of nitrate. In spite of the plentiful supply od nitrogen
its concentrations in the needles of the Fir and Spruce, and leaves of the
Beech, are not high. This can be explained by the great amounts of precipitation
and its consequent intensive washing out from the soil. The precipitation
water contained a high amount of chlorine. This is probably due to vicinity of
the sea.


The introduction of abundant calcium by means of precipitation is
favourable. Because of this and the lime-stone base the micro-site method did
not confirm immissional acidification of the soil. In 1996 damage to the Fir in
Lividraga was considerably less (48.9%) than the average degree of damage
in Croatia (69.4%).


360