DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXI(1997), 361-370


UDK 630* 232.1 + 569 (001)


USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA
NA LESIVIRANOM TLU NA PODRUČJU BJELOVARA


GROWTH AND BIOMASS PRODUCTION OF
SIX CONIFEROUS SPECIES ON LUVISOL


Stevo ORLIĆ*, Nikola KOMLENOVIC**, Petar RASTOVSKI***, Marijan OCVIREK****


SAŽETAK: Istraživanja su provedena na području Uprave šuma Bjelovar,
u komparativnom pokusu šest vrsta četinjača. Pokus je osnovan u proljeće
1969. godine, a istražuju se sljedeće vrste četinjača: Obična smreka (P. abies
Karst.), Obični bor (P. sylvestris L.), Crni bor (P. nigra Arn.), Europski ariš
( L. europea L.), Američki borovac (P. strobus L.) i Zelena duglazija (P men-
ziesii Franco).


U 26. godini nakon osnivanja u pokusu su registrirani sljedeći rezultati: Visok
postotak preživljenja imali su obični bor (81.8%), crni bor (80.1%) i obična
smreka (79.9%), a izrazito nizak europski ariš (39.1%) i naročito zelena
duglazija (17.4%)); Američki borovac, europski ariš i zelena duglazija vodeće
su vrste glede visinskog i debljinskog rasta. Daleko najveća drvna zaliha
utvrđena je kod američkog borovca. a zbog niskog postotka preživljenja najniža
kod zelene duglazije. Takav odnos utvrđen je i glede proizvedene suhe
tvari. Iza američkog borovca (242.324 kg/ha) po proizvedenoj biomasi dolazi
obični bor (218. 081 kg/ha), zatim sa značajnim zaostatkom obična smreka
(175.921 kg/ha), crni bor (168.228 kg/ha) i europski ariš (158.231 kg/ha) tena
kraju zelena duglazija (127.616 kg/ha).


Hranivima je relativno najsiromašnije drvo, a najbogatije iglice i kora.
Kod većine istraživanih vrsta biomasa je sadržavala najviše dušika, a zatim
kalcija. Smreka je u ovom pokusu, kao i u više drugih pokusa, usvojila najviše
kalcija.


Ključne riječi: četinjače, uspijevanje, produkcija biomase, akumulacija
hraniva u biomasi


1. UVOD - Introduction


U Hrvatskoj ima oko 75.000 ha kultura četinjača
(prema podacima J.P. "Hrvatske šume"). Najviše je na
području uprava šuma Karlovac, Bjelovar, Gospić i
Koprivnica. Ocjenjuje se da u Hrvatskoj ima još gotovo
400.000 ha slobodnih šumskih i vanšumskih površina
koje treba privesti šumskoj proizvodnji.


*dr. se. Stevo Orlić, **dr. se. Nikola Komlenović, ***dr. se. Petar Rastovski,
****mr. se. Marijan Ocvirek, Šumarski institut Jastrebarsko


Najveće površine za osnivanje novih kultura četinjača
nalaze se na području mediterana, submediterana i
u unutrašnjosti u području bujadnica i vriština (M at i ć,
Dokuš,Orlić, 1992.).


Radi postizanja što boljih rezultata u gospodarenju
kulturama četinjača, potrebno je neprekidno raditi na
izboru vrsta i njihovih provenijencija, te sistematski
pratiti uspijevanje (rast i prirast, te produkciju biomase)
pojedinih vrsta u karakterističnim stojbinskim uvjetima


361




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 24     <-- 24 -->        PDF

S. Orlić. N. Komlenović. P. Raslovski. M. Ocvirck: USPI.lhVAN.lh SKST VRSTA ChTlNJACA


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 361-370


Hrvatske. U suglasju s tim, u postojećim kulturama
provode se intenzivna istraživanja tijekom posljednja
tri desetljeća. O tome je objavljen i veći broj radova
(Martinović, Komlenović, 1967., Komlenović,
Dokuš, Mayer, Orlić, 1975.,Kom leno v ić
1976., 1987., Orlić, 1979., 1993., Dokuš, Orlić,


1986., Matić, 1986., Ori i ć, Komlenović, 1988.,
Komlenović, Orlić, Rastovski, 1995. i dr).


U ovom radu prikazat ćemo rezultate istraživanja o
uspijevanju i produkciji biomase glavnih vrsta četinjača
u komparativnom pokusu na području uprave šuma
Bjelovar.


2. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADA - The Object and Methods of the Work


Istraživanja se provode na pilot objektu "Slatki potok",
području šumarije Veliki Grđevac u komparativnom
pokusu šest vrsta četinjača. Pilot objekt "Slatki
potok" nalazi se u području brežuljkastog bjelovarskog


Tablica 1: Istraživane vrste i starost sadnica
Table 1: Investigated species with seedling age


bazena. Zemljopisni položaj lokaliteta je: 45° 46´ sjeverne
širine, 17° 03´ istočne dužine i 140-145 m nadmorske
visine.


Oznaka


vrste
Symbol


Vrsta drveća - Species


Starost sadnica,


godina Seedling


age, years


OS
OB
CB
EA
AB
ZD


Obična smreka - Norway spruce (Picea abies Karst.)


Obični bor - Scots pine (Pinus sylvestris L.)


Crni bor - Austrian pine (Pinus nigra Arn.)


Europski ariš - European larch (Larix europea L.)


Američki boro vac - Eastern white pine (Pinus strobus L.)


Zelena duglazija - Douglas - fir (Pseudotsuga mensiesii Franco)


2+2
1+2
1+2
1 + 1
1+3
2+3



Slika 1: Plan pokusa


Figure 1: Experiment designe


OS


AB


ZD


OB


AB


EA


EA


ZD


OB


CB


I Rep.


GB


OS


AB


EA


II Rep.


ZD


OB


CB


OS


III Rep.


Vrste - Species:


OS - Obična smreka - Norway spruce (Picea abies Karst.)


OB - Obični bor - Scots pine (Pinus sylvestris L.)


CB - Crni bor-Austrian pine (Pinus nigra Arn.)


EA - Europski ariš - European larch (Larix europea L.)


AB - Američki borovac - Eastern white pine (Pinus strobus L.)


ZD - Zelena duglazija - Douglas - fir (Pseudotsuga mensiesii Franco)


362




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 25     <-- 25 -->        PDF

S. Orlić, N. Komlcnović. P. Raslovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361-370


U istraživanja su uključene gospodarski najinteresantnije
vrste četinjača, tri domaće i tri strane. U tablici
1 popisane su istraživane vrste i starost njihovog
sadnog materijala. Sadni materijal je poznatog porijekla
(Orlić, 1979.). Poljski pokus osnovan je u
proljeće 1969. godine. Primijenjen je randomizirani
blok sustav uz tri ponavljanja (Slika 1). Razmak sadnje
je 2 x 2m (2.500 N/ha) kod svih vrsta. Od svake vrste
zasađene su 144 biljke u radnoj plohi, odnosno 432 u
pokusu (144 x 3 repeticije). Opažanja i izmjere u pokusu
su obavljena prvih pet godina svake godine, a nakon
toga svake pete godine. Rezultati istraživanja objavljeni
su (Ori ić, 1979., 1983., Orlić, Komlenović,
1988.). Posljednja izmjera provedena je ujesen 1994. i
proljeće 1995. godine, odnosno u 26. godini od osnivanja
pokusa. Na svim stablima mjerena je visina i prsni
promjer, te preživljenje biljaka u plohama. Temeljem
prikupljenih podataka obračunata je drvna masa i poprečni
dobni prirast. Za obračun drvne mase korištene
su jednoulazne tablice-tarife (Hamilton, 1975.). Visinske
krivulje su izravnane matematsko-grafičkom
metodom, a srednje sastojinsko stablo obračunato je
pomoću srednje temeljnice i visinskih krivulja.


Statistička obrada podataka provedena je temeljem
visine i prsnog promjera, i to analize varijance i Duncan
test (tablica 5 i 6).


Proizvedena biomasa po jedinici površine obračunata
je pomoću srednjeg sastojinskog stabla, koje je


Slika 2: Deblo, korijen i granje (suho+živo) obične smreke


Foto: S. Orlić


3.1. Područje istraživanja-Research area


U istraživanom području klima je humidna. Prema
Thornthwaitu indeks efektivnosti oborina (P/E) je 72.
Oznaka klime prema Köpenu je Cfmbx".


Srednja godišnja temperatura zraka je 10,3° C, a u
toplijem dijelu godine (IV-IX mj.) 16,6° C, srednja go-


Slika 3: Deblo, korijen i granje (suho+živo) europskog ariša


Foto: S. Orlić


Slika 4: Iskopani korijenov sustav crnog bora


Foto: S. Orlić


pronađeno i posječeno u svakoj repeticiji. Na terenu je
vaganjem utvrđena težina svježe tvari debla, panja, ži-
lja i grana (žive + suhe). Od svakog dijela stabla uzet je
uzorak za laboratorijsku obradu radi utvrđivanja učešća
drva, kore i iglica, te ukupno proizvedene suhe tvari.
Uzorci su sušeni na temperaturi od 105° C do konstantne
težine, usitnjeni i zatim analizirani (Orlić, Ko-
m 1 eno vić,Rastovski, Ocvirek, 1991.).


Koncentracije hraniva u biljnoj tvari utvrđene su
metodama koje su korištene u našim ranijim istraživanjima
(Komlenović, 1978., Komlenović, Orlić,
Rastovski, 1995.).


dišnja količina oborina iznosi 813 mm, a u toplijem dijelu
godine (IV-IX mj.) 462 mm.


U vegetacijskom pogledu to je područje šume hrasta
kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum Croati-
cum Horv.).


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research Results and Discussion


363




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 26     <-- 26 -->        PDF

S. Orlić, N. Komlenović, P. Rastovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA.


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 361 -370


Tlo na istraživanom lokalitetu prema M ay e r-u de- 1975.). U tablici 2 prikazani su podaci o osnovnim
fmirano je kao rigolano lesivirano do slabo pseudo- kemijskim svojstvima tla, a u tablici 3 podaci o sadrža-
glejno (Komlenović, Dokuš, Mayer, Orlić, ju ukupnih hrani va.


Tablica 2: Mehanički sastav tla


Table 2: Mechanical composition of the soil


Dubina, cm


% čestica promjera u mm


Teksturna oznaka


Depth, cm


% particees diameter in mm


Texture


2-0.2


0.2-0.02 0.02-0.002


< 0.002


Glinasta ilovača
Dry loam


0-20


0,1


59,3 23,4


17,2


Glinasta ilovača
Dry loam


20-45


0,5


58,3 25,3


15,4


80-100


0,1


55,2 26,0


18,7



Tablica 3: Kemijska svojstva tla
Table 3: Chemical soil properties


Dubina, cm
Depth, cm


pH


AL


Ukupni N
Total N


Humus
Humus


C:N


Dubina, cm
Depth, cm


H20


N-KC1


P2O5


K20


Ukupni N
Total N


Humus
Humus


C:N


Dubina, cm
Depth, cm


H20


N-KC1


mg/100g


%


C:N


0-20
20-45
80-100


4,9


4,7
5,1


4,0
4,0
4,1


27,1
21,8
17,0


13,5
11,9


7,1


0,08
0,07


1,5
0,9


10,5


7,7



Površina na lokalitetu Slatki potok prije osnivanja
pokusa korištena je nekoliko godina u poljoprivredne
svrhe (uzgoj pšenice i kukuruza), a prije toga je tu bila
grabova panjača kojaje posječena i tlo iskrčeno. Temeljem
provedenih terenskih i laboratorijskih istraživanja
površina je ocijenjena kao vrlo povoljna za podizanje
nasada četinjača.


3.2. Osnovni strukturni elementi kulture


Structurals features of the culture


Osnovni podaci o strukturi sastojine u mjernim plohama
u komparativnom pokusu vrsta prikazani su u tablici
4.


Tablica 4: Osnovni strukturni elementi kulture
Table 4: Structural features of the culture


Red.


broj


Num.


Vrsta drveća
Tree species


Starost
godina


Age
years


Preživljenje
Survival


Sradnje stablo
Average tree


Temeljnica


Basal area


m2/ha


Drvna
zaliha
Growing
stock
m3/ha


Prosječni
prirast
Average
increment
m-Vha


Red.


broj


Num.


Vrsta drveća
Tree species


Starost
godina


Age
years


N/ha


%


h,m


d,cm


Temeljnica


Basal area


m2/ha


Drvna
zaliha
Growing
stock
m3/ha


Prosječni
prirast
Average
increment
m-Vha


1


Obična smreka - Norway spruce (Picea abies Karst.)


30


1998


79,9


13,7


14,7


34,03


233,23


7,77


2


Obični bor - Scots pine (Pinus sylvestris L.)


29


2044


81,8


16,1


17,0


46,39


336,72


11,61


3


Crni bor - Austrian pine (Pinus nigra Arn.)


29


2003


80,1


13,4


15,8


39,52


269,72


9,30


4


Europski ariš - European larch (Larix europea L.)


28


978


39,1


18,7


18,9


27,45


250,00


8,93


5


Američki borovac - Eastern white pine (Pinus strobus L.)


30


1523


60,9


19,2


21,5


55,14


549,12


18,30


6


Zel. duglazija - Douglas - fir (Pseudots. mensiesii Franco)


31


434


17,4


18,1


23,8


19,40


169,08


5,45



364




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 27     <-- 27 -->        PDF

S. Orlić. N. Komlenović, P. Rastovski, M. Ocvirck: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 361 -370


Tablica 5: Analiza varijance za totalnu visinu
Table 5: Variance analysis of ovrall height


Izvor


varijabilnosti


Source of


variability


Stupnjevi
slobode


Degrees of
freedom


Suma


kvadrata


Sum of


squares


Srednji


kvadrat


Medium


square


Frač.
F-acc.


Ftab.
Ftab.


Ponavljanje
Replication


2


0,54


0,27


0,36


Vrste
Species


5


89,52


17,90


23,91


5,64(1%)


Greška
Error


10


7,49


0,75



Duncan test
Vrsta - Species: CB OS OB ZD EA AB


X,m 13,29 13,33 16,07 17,13 18,08 19,16


Bilo koje dvije sredine podvučene istom crtom nisu značajno različite, razina 1%
Any two means not underscored by the same line are not heighly significant 1%


Tablica 6: Analiza varijance za prsni promjer
Table 6: Variance analysis of d.b.h.


Izvor


varijabilnosti


Source of


variability


Stupnjevi
slobode


Degrees of
freedom


Suma


kvadrata


Sum of


squares


Srednji


kvadrat


Medium


square


Frač.


F-acc.


Ftab.
Ftab.


Ponavljanje
Replication


2


4,86


2,43


1,32


Vrste
Species


5


170,37


34,07


18,46


5,64(1%)


Greška
Error


10


18,46


1,85



Duncan test
Vrsta - Species: OS CB OB EA AB ZD_


X,cm 14,22 15,36 16,50 18,11 21,14 22,83


Bilo koje dvije sredine podvučene istom crtom nisu značajno različite, razina 1%
Any two means not underscored by the same line are not heighly significant 1%


365




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 28     <-- 28 -->        PDF

S. Orlić. N. Komlcnović, P Rastovski, M. Ocvirck: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA .


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361-370


Starost sadnica korištenog sadnog materijala kretala
se od 2 godine (1 + 1 europski ariš) do 5 godina (zelena
duglazija). Od osnivanja pokusa proteklo je 26 godina,
to znači da se ukupna starost stabala kod posljednje izmjere
kretala u rasponu od 28 godina kod europskog
ariša do 31 godine kod zelene duglazije (tablica 1).


Preživljenje biljaka u pokusu bilo je zadovoljavajuće
kod običnog bora (81,8%), crnog bora (80,1 %) i obične
smreke (79,9%), znatno slabije kod američkog bo-
rovca (60,9%) i vrlo slabo kod europskog ariša(39,l%)
i zelene duglazije (17,4%). Razlog slabog uspjeha pojedinih
vrsta glede preživljenja treba tražiti ujakom napadu
grčice u 3. godini iza osnivanja pokusa.


U pogledu debljinskog i visinskog rasta u ovoj
razvojnoj fazi vodeće su aloktone vrste, zelena duglazija
(23,8 cm i 18,1 m), američki borovac (21,5 cm i
19,2 m) i europski ariš (18,9 cm i 18,71 m). Naše domaće
vrste imale su u prosjeku sporiji rast za oko 25%,
najbolji je običan bor (17,0 cm i 16,1 m), zatim crni bor
(15,8 cm i 13,4 m) i najslabija obična smreka (14,7 cm i
13,7 m). Provedena analiza varijance pokazuje da su
utvrđene razlike među vrstama visokosignifikantne (razina
l%Frač. 18,46" za promjer i 23,91" za visinu, tablica
5 i 6 ). Visinske krivulje (graf. 1) i debljinska
struktura stabala u plohama (graf. 2) dobro ilustriraju
visinski i debljinski rast pojedinih vrsta u pokusu.


Grafikon 1: Visinske krivulje
Graph 1: Height curves


li. ni


24 --


22 --


20 --


18 --


16 -


14 --


12 --


10 --


8 -


6 --


4 --


2 -


o --


LA


AB


7D


OB


CB


Legenda:


OS - Obična smreka - Norway spruce (Picea abiesKarst.)


OB - Obični bor - Scots pine (Pinus sylvestris L.)


CB - Crni bor - Austrian pine (Pinus nigra Arn.)


EA - Europski ariš - European larch (Larix enropea L.)


AB - Američki borovac - Eastern white pine (Pinus strobus L.)


ZD - Zelena duglazija - Douglas - fir (Pseudotsuga mensiesii Franco)


H—I—I—I—I—I—I—I—h


H—I—I—I—I—h


H—I—I—I—I—I—h


-I—I 1 1 1—I 1 r—I


5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39


d, cm


Temeljnica po ha najviša je kod američkog borovea
(55,14 m2) i zatim kod običnog bora (46,39 m2), a slijede
crni bor (39,52 m2) i obična smreka ( 34,03 m2).
Zbog niskog postotka preživljenja osjetnije zaostaju
europski ariš (27,45 m2) i zelena duglazija (19,40 m2).


Glede proizvedene drvne mase po ha odnosi medu
vrstama su istovjetni kao po temeljnici, vodeći su
američki borovac (549,12 m3) i običan bor (336,72
m3),a slijede crni bor (269,72 m3), obična smreka
(233,23 m3), europski ariš (250,00 m3) i zelena duglazija
(169,08 m3).


Prosječni dobni prirast kretao se u rasponu od 5,45
m3/ha kod zelene duglazije do čak 18,30 m3/ha kod
američkog borovca.


Podaci o rastu i prirastu u istovjetnom pokusu navedenih
vrsta u području bujadnica i vriština, područje
Šumarije Duga Resa - pilot objekt "Lokve", niži su za
oko 10% kod obične smreke , običnog bora, crnog bora,
europskog ariša i zelene duglazije, a veći za oko 10%
kod američkog borovca u odnosu na one u "Slatkom
potoku" (Komlenović, Orlić, Rastovski,
1995.). Istraživanja koja su provedena na širem području
Uprave šumarije Bjelovar tijekom 1980.i 1981. godine
u mladim kulturama četinjača pokazala su približno
isti odnos medu vrstama u pogledu intanziteta rasta,
a rezultati u 15. godini starosti iznose oko 50% vrijednosti
registrirane na pilot objektu "Slatki potok"
(Orlić, 1981.).


366




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 29     <-- 29 -->        PDF

S. Orlić. N. Komlcnović, P. Rastovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA .


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361-370


3.3 Produkcija suhe tvari i sadržaj elemenata
prehrane - Dry matter production, the analysis of the
nutrition


Podaci o proizvedenoj biomasi i njenoj strukturi prikazani
su u tablici 5.


Slično kao i u pogledu drvne zalihe američki boro-
vac je proizveo najveću, a zelena duglazija najmanju
količinu suhe biljne tvari. Iza američkog borovca po
produkciji biomase najprije dolazi obični bor, zatim sa
značajnim zaostatkom tri podjednake vrste; obična
smreka, crni bor i europski ariš, te na kraju zelena duglazija.
Zanimljiva je činjenica kako u pogledu produkcije
suhe biljne tvari nismo utvrdili tako veliku razliku
između američkog borovca i običnog bora, kao kod
drvnih zaliha. Osnovni je razlog tome što obični bor
ima najrazvijenije krošnje, pa prema tome i najveće
učešće suhe tvari grana u ukupnoj suhoj tvari u odnosu
na druge istraživane vrste. Biomasa iglica običnog bora
također je bila značajno veća nego kod američkog
borovca. Inače daleko najveća količina iglica utvrđena
je kod obične smreke. U odnosu na bujadnice i vrištine
( K o m 1 e n o v i ć et. al. 1995 ) ovdje smo bolji učinak
postigli sa crnim borom, ali daleko slabiji s europskim
arišem. Osnovni je tome razlog razlike u preživljenju
ovih vrsta u ova dva pokusa. Izrazito nizak postotak
preživljenja imala je u ovom pokusu zelena duglazija.


Tablica 7: Produkcija suhe tvari (kg/ha)
Table 7: Dry matter production (kg/ha)


Grafikon 2: Deblji usku struktura stabala u plohama
Graph 2: Dianieterdistribution of stems in plots


I i JJ


N/ha


250


d, cm


38 ZD


Vrste - Species


Mali broj stabala po jedinici površine osnovni je razlog
niske drvne zalihe i male količine suhe biljne tvari koju
je proizvela ova vrsta drveća. I ovaj pokus pokazuje kako
zelena duglazija nije pionirska vrsta.


Vrsta drveća
Species


Nadzemni dio - Above ground


Podzemni


dio


Under ground


Ukupno
Total


Vrsta drveća
Species


Deblo
Stem


Grane
Branches


Iglice


Needles


Ukupno
Total


Podzemni


dio


Under ground


Ukupno
Total


Obična smreka
Norway spruce


98.388,19
55,92


27.136,17
15,43


24.708,60
14,05


150.232,96
85,40


25.687,62
14,60


175.920,58
100%


Obični bor
Scots pine


126.993,72
58,23


52.776,08
24,20


11.650,16
5,34


191.419,96


87,77


26.660,91


12,23


218.080,87
100%


Crni bor
Austrian pine


112.828,96
67,07


31.026,47
18,44


7.384,39
4,39


151.239,82
89,90


16.968,54
10,10


168.228,36
100%


Europski ariš
Europian larch


112.890,54


71,35


20.407,60
12,90


2.960.08
1,87


136.258,22
86,12


21.972,40
13,88


158.230,62
100%


Američki borovac
Eastern white pine


163.031,91
67,28


33.033,87
13,63


7.254,56
2,99


203.320,34
83,10


39.004,03
16,10


242.324,37
100%


Zelena duglazija
Douglas - fir


78.872,27
61,80


20.199,81
15,83


10.019,61


7,85


109.091,69


85,48


18.524,57
14,52


127.616,26
100%



Udjel biomase deblovine u ukupnoj biomasi bio je
najmanji kod smreke (57%), a najveći kod europskog
ariša (1,2%). Europski ariš imao je, međutim, relativno
najmanju biomasu grana (12,9%) i iglica (1,9%), a kako
smo već naveli kod običnog bora biomasa grana bila
je najveća (24,2%). Kod smreke je utvrđeno najveće
učešće biomase iglica (14,3%).


Udjel biomase podzemnog dijela kretao se u ovom
pokusu između 10,1% (crni bor) i 16,2% (američki
borovac), što je daleko manje nego u pokusu na podru-


čju Duga Rese (Kom leno vić et. al. 1995). To se može
djelomično pripisati većoj starosti ove kulture (Ko-
mlenović 1978, Mälkönen 1974, Young i Carpenter
1967), ali još više povoljnim biljno-hranid-
benim svojstvima lesiviranog tla. Dobro je poznato kako
šumsko drveće na supstratu slabo opskrbljenom biljnim
hranivima nastoji što više razviti korijenski sustav i
na taj način obuhvatiti što veću njegovu masu (Ko-
mlenović 1983).


367




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 30     <-- 30 -->        PDF

S. Orlić. N. Komlenović, P. Raslovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA...


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997). 361-370


Za proizvedenu biomasu, posebno biomasu američkog
borovca i običnog bora može se reći daje ona općenito
velika kada se usporedi s biomasom koju je američki
borovac postigao u svom prirodnom arealu u SAD
(Young iCarpenter 1967) ili obični bor npr. u Finskoj
(Mal könen 1974).


Hranivima je relativno najsiromašnije drvo, a najbogatije
iglice i kora (tablica 6). Kod većine istraživanih


Tablica 8: Sadržaj hraniva u suhoj tvari (kg/ha)
Table 8: Dry matter nutrients (kg/ha)


Vrsta
Species


Dijelovi stabla
Tree parts


Sadržaj hraniva u suhoj tvari (kg/ha) - Dry matter nutrients (kg/ha)


Vrsta
Species


Dijelovi stabla
Tree parts


N


P


K


Ca


Mg


Obična


smreka


Norway


spruce


Drvo debla - Stem
Kora debla - Stem bark
Grane - Branches


Iglice- Needles


110,74
60,72
76,08


207,55


5,96
8,05


17,22
47,74


51,11


43,56


61,26


205,08


85,19


194,04
150,82
313,79


11,93
10,96
15,70


23,47


Obična


smreka


Norway


spruce


Nadzemni dio - Above ground
Podzemni dio -Under ground


455,09
61,55


78,97
8,24


361,01
39,96


743,84
145,05


62,06
26,79


Obična


smreka


Norway


spruce


Ukupno - Total


516,64


87,21


400,97


888,89


88,85


Obični


bor


Scots


pine


Drvo debla - Stem
Kora debla - Stem bark
Grane - Branches
Iglice-Needles


86,64


84,12


174,57


199,22


11,91


8,04


13,18


20,95


62,81
28,04
48,95
59,42


108,30


151,42


219,72


83,88


34,66


11,78


28,97


9,08


Obični


bor


Scots


pine


Nadzemni dio -Above ground
Podzemni dio -Underground


544,55
84,49


54,08
10,20


199,22
54,96


563,32
24,79


84,49
12,45


Obični


bor


Scots


pine


Ukupno - Total


629,04


64.28


254,18


588,11


94,94


Crni


bor


Austrian


pine


Drvo debla - Stem
Kora debla - Stem bark
Grane - Branches
Iglice-Needles


134,47
63,76
75,56


110,76


2,88


7,21


16,62


11,67


48,03
20,13
40,24
50,21


96,05


90,60


108,03


53,17


2,89


9,23


17,73


9,75


Crni


bor


Austrian


pine


Nadzemni dio - Above ground
Podzemni dio -Underground


384,55
39,81


38,38
9,98


158,61
32,50


347,85
14,33


39,60
12,07


Crni


bor


Austrian


pine


Ukupno - Total


424,36


48,36


191,11


362,18


51,67


Europski


ariš


Europian


larch


Drvo debla - Stem
Kora debla - Stem bark
Grane - Branches
Iglice - Needles


58,63
59,04
98,06
76,67


2,93
11,35
22,86


5,00


29,33
22,71
34,27
18,65


58,65
90,84
81,88
22,50


16,62


11,96


12,13


6,81


Europski


ariš


Europian


larch


Nadzemni dio - Above ground
Podzemni dio -Underground


292,40
78,40


42,14
5,91


104,96
26,49


253,87
177,17


47,52
8,72


Europski


ariš


Europian


larch


Ukupno - Total


370,80


48,05


131,45


431,04


56,24


Američki
borovac
Eastern


white


pine


Drvo debla - Stem
Kora debla - Stem bark
Grane - Branches
Iglice - Needles


190,52


102,51


92,79


126,23


24,08


12,68


6,35


12,77


81,65
48,56
29,15
34,82


95,26


53,95


73,78
52,23


21,77
17,00
17,18
13,86


Američki
borovac
Eastern


white


pine


Nadzemni dio - Above ground
Podzemni dio -Under ground


512,05
81,76


55,88
8,16


194,18
41,86


275,22
20,49


69,81
13,12


Američki
borovac
Eastern


white


pine


Ukupno - Total


593,81


64,04


236,04


295,71


82,93


Zelena


duglazija


Douglas


fir


Drvo debla - Stem
Kora debla - Stem bark
Grane - Branches


Iglice - Needles


41,20


54,05


68,78


116,23


5,49


6,63


8,61


17,63


20,60
30,59
40,32
66,13


20,60


52,01


88,98


103,20


4,81


5,10


7,69


12,65


Zelena


duglazija


Douglas


fir


Nadzemni dio - Above ground
Podzemni dio -Under ground


280,26


25,82


38,36
4,61


157,64
18,00


264,79


27,85


30,25
6,46


Zelena


duglazija


Douglas


fir


Ukupno - Total


306,08


42,97


175,64


292,64


36,71



vrsta biomasa je sadržavala najviše dušika, a zatim
kalcija.


Smreka je u ovom kao i većini drugih naših pokusa,
usvojila najviše kalcija (Komlenović 1978, Orlić
et. al. 1971, Komleno vić et. al. 1995), a nakon toga
dušika.


368




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 31     <-- 31 -->        PDF

S. Orlić, N. Komlenović, P. Rastovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA ...


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361 -370


Što se tiče djelotvornosti usvojenog dušika glede
proizvedene drvne tvari deblovine (Hansen iBaker
1979, Simon et. al. 1990, Komlenović i Krs-
tinić 1994), ona je bila najveća kod europskog ariša


Tablica 9: Kemizam biljnog materijala


Table 9: Chemical composition of plant material


(3,28 g N/ 1 kg deblovine ili 1 g N/305 g deblovine), a
najmanja kod obične smreke (5,28 g N/ 1 kg deblovine
ili lg N/l 89 g deblovine).


Vrsta
Species


Dijelovi stabla
Tree parts


Sadržaj hraniva u % - Contents of minerals %


Vrsta
Species


Dijelovi stabla
Tree parts


N


P


K


Ca


Mg


Obični
bor


Scots
pine


Deblo


Stem


Drvo - Wood
Kora - Bark


0,08
0,45


0,011
0,043


0,58
0,15


0,10
0,81


0,032
0,063


Obični
bor


Scots
pine


Grane
Branches


Suho drvo - Dry wood
Sviježe drvo - Fresh wood
Kora - Bark


Iglice -Needles


0,25
0,24
1,04
1,71


0,011
0,028
0,112
0,173


0,02
0,15
0,46
0,51


0,38
0,15
1,19
0,72


0,040
0,062
0,133
0,078


Obični
bor


Scots
pine


Korijen
Root


Drvo - Wood
Kora - Bark


0,20
0,76


0,018
0,115


0,06
0,76


0,07
0,18


0,021
0,144



Iz svega iznesenog proizlazi kako na istraživanoj
stojbini proučavane četinjače različito uspijevaju. Bez
obzira na ove razlike ovdje se može uspješno proizvoditi
drvo četinjača u kratkim ophodnjama. Nakon četinjača
moguć je i uzgoj autoktonih listača. Ove i slične


površine ipak su ponajprije predodređene za poljoprivrednu
proizvodnju. Slične rezultate s četinjačama moguće
je postići na području bujadnica i vriština koje nije
pogodno za intenzivan uzgoj ratarskih kultura (Komlenović
et. al. 1995).


4. ZAKLJUČCI - Conclusions


1. U pokusu sa šest vrsta četinjača osnovanom na le-
siviranom tlu visok postotak preživljenja imali su obični
i crni borte smreka. Kod europskog ariša utvrđenje
nizak, a zelene duglazije izrazito nizak postotak preživljenja.


2. Američki boro vac, europski ariš i zelena duglazi-
ja bile su vodeće vrste glede visinskog rasta. Kod ovih
su vrsta utvrđeni i najveći prsni promjeri. Daleko najveća
drvna zaliha utvrđena je kod američkog borovca.


Zbog malog postotka preživljenja duglazija je imala
najmanju drvnu zalihu.


3. Američki borovac proizveo je i najveću, a zelena
duglazija najmanju biomasu.


4. Iglice i kora sadržavali su relativno najviše, a drvo
najmanje analiziranih hraniva. Od analiziranih hraniva
biomasa obične smreke nakupila je najviše kalcija, a
svih ostalih istraživanih vrsta drveća najviše dušika.


LITERATURA - References


Assmann, E., 1970.: The Principles of Forest Yield
Study, Pergament Press, London.


Dokuš, A., Orlić, S., 1986.: Šumske kulture i plantaže,
Monografija, Šumarski institut, Jastrebar-
sko, str. 87-91, Jastrebarsko


Hamilton, G.J., 1975.: Forest Mensuration Handbook,
Her Majesty´s Stationary Office, London.


Hansen, E.A.J.B. Baker, 1979.: Biomass and nutrient
removal in short rotation intensively cultured
plantations. In Proceedings of Symposium
on Impact of Intensive Harvesting of Forest Nutrient
Cycling, 13-16 Aug. 1979., State University
of New York, College of Environment Science
and Forestry, Syracuse: 130-150.


Komlenović, N., 1978.: Utjecaj mineralnih gnojiva
na ishranu i rast obične smreke (Picea abies
Karst.) na lesiviranom akričnom (vrištinskom)
tlu. Annales Forestales 8/5: 91 -122.


Komlenović, N., 1983.: Ishrana bilja. Šumarska en-
ciklopedija, Zagreb, Knjiga 2: 139-143.


Komlenović, N., Dokuš, A., Orlić, S., Mayer,
B. 1975.: Proučavanje metoda podizanja i uzgoja
intenzivnih nasada četinjača brzog rasta. Osnovne
ekološke značajke objekata istraživanja, Šumarski
institut, Jastrebarsko.


Komlenović,N.,Krstinić,A., 1994.: Neka fiziološka
svojstva pojedinih klonova topola iz sekcije
Aigiros i Tacamahaca. Šumarski list, 118,5-6:
147-152.


Komlenović, N., Orlić, S., Rastovski, P,
1995.: Uspijevanje šest vrsta četinjača u području
bujadnica i vriština, Šum. list 5-6, 169-178,
Zagreb.


Komlenović,N.,Orlić,S.,Rastovski,P, 1995.;
Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica
i vriština, Šumarski list, 119, 5-6: 169-178.


369




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 32     <-- 32 -->        PDF

S. Orlić. N. Komlenović. P. Rastovski, M. Ocvirck: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA ... Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997). 361 -370


Mälkönen, E., 1974.: Annual primary production Orlić, S., Komlenović, N., Rastovski, P,


and nutrient cycle in some Scots pine stands. Oc virek, M., 1991.: Prvi proredni zahvat, pro-


Communicationes Instituti Forestalis Fenniae dukcija biomase i njezin kemizam u kulturi obi-


84.5: 1-87. čne smreke (Picea abies Karst.) Velika Buna, Ra-


Orlić,S., 1979.: Prvi rezultati komparativnog pokusa dovi, Vol. 26,1 : 77-93, Jastrebarsko.


uzgajanja nekih domaćih i stranih vrsta četinja- S imon, M., L. Zsuffa, D. B urge s s, 1990.: Varia-


ča, Šum.list 9-10, 433-444, Zagreb. tion in N,P and K status and N efficency in some


Orlić, S., 1993.: U spijevanje domaćih i stranih vrsta North American Wilows, Can. J.Res.21: 188-193.


četinjača u mladim kulturama na području buja- Young, H. E., P. N. Carpenter 1967.: Weight, nu-


dnica i vriština Hrvatske, Radovi, Vol. 1-2, SI- trient element and productivity studies of seed-


103, Jastrebarsko. lings and saplings of eight tree species in natural


Orlić, S., Komlenović, N., 1988.: Uspijevanje ecosystems. Technical Buletin 28. Maine agrikultura
četinjača i njihov utjecaj na kemijska cultural experimental station. University of
svojstva tla na različitim staništima, Radovi, Vol. Maine Orzono
75, 115-121, Jastrebarsko.


SUMMARY: An investigation was carried out in the area of the Bjelovar Forest
Administration, at the pilot plots "Slatki potok", in a comparative experiment with six coniferous
species. The pilot plots are located in the hilly area of the Bjelovar Basin. Geographical
positioning was: 45 degrees and 46 minutes ofnothern latitude, 17 degrees and 3 minutes of
eastern longitude and 140- 145 m altitude.


The climate of the investigated area is humid, and the soil is luvic to to sloghl pseudogleic.
With regard to vegetation it is an area of Sessile/lowered Oak and Common Hornbeam forest.


In the comparative experiment the growth of the following coniferous species was investigated:
Norway Spruce (OS), Scotch Pine (OB), Austrian Pine (CB), European Larch, (EA),
Douglas-fir (ZD) and Eastern White Pine (AB).


The planting material utilized was of known origin. The field experiment was established in
the spring of 1969. A randomized block design was applied in three repetitions. Spacing of
planting was 2x2 m (2.500 N/ha) in all species.


The latest measuring during the experiment was taken in the autumn of 1994 and spring
1995, i. e. in the 26th year following its establishment. Plant survival was registered and the
height and diameter breast height of all trees was measured. The volume of wood was calculated
by measured. The volume of wood was calculated by means of one-entry tables-tariffs. The
mean stand tree of each species was calculated by means of the mean basal area and height
curve. The produced biomass in each area unit was calculated by means of the mean stand
tree, which was felled at each repetition. The weight of the fresh matter of the stem, stump,
roots and branches was determined by weighing. Samples for laboratory analyses were taken
from all parts of the tree. The samples were dried at 105 degrees C up to a constant weight, cut
into small pieces, and analysed. A high percentage of survival was registered in Scotch Pine
(81.8%), Austrian Pine (80.1%) and Norway Spruce (79.9%), and considerably poorer in
European Larch (39.1%) and Douglas-fir (17.4%). With regard to the diameter and height
growth the leading species were the Douglas-fir (18.9 cm and 18.71 m), Eastern White Pine
(21.5 cm and 19.15 m) and European Larch (18.9 cm and 18.7 m). The indigenous species of
Scotch Pine, Austrian Pine and Norway Spruce demonstrated slower growth in this developmental
phase. In view of the volume of wood produced per hectare the leading species are the
Eastern White Pine (549.12 m3) and Scotch Pine (336.72 m3), while, due to the low survival
percentage, the European Larch (250.00 m3) and Douglas-fir (169.08 m3) are considerably
poorer.


Similary as in the case of growing stock, Eastern White Pine produced the largest (242.324
kg/ha), and Douglas-fir the smallest (127.616 kg/ha) amount of dry plant matter. With regard
to the production of biomass the Eastern White Pine is followed by the Scotch Pine (218.081
kg/ha) and then, considerably lagging behind, follow three species; Norway Spruce (175.921
kg/ha), Austrian Pine (168.228 kg/ha) and European Larch (158.231 kg/ha). The share of
bolewood biomass in the overall biomass was relatively the smallest in Norway Spruce
(55.92%), and the greatest in European Larch (71.3 %). The biomass share of the subsoil part
ranged between 10.1% (Austrian Pine) and 16.2% (Eastern White Pine). Regarding nutrients,
wood was the poorest, while needles and bark were the richest. In the majority of the tree
species investigated the biomass contained the most nitrogen, followed by calcium. The spruce
in this experiment, as in several other experiments, absorbed the most calcium. With regard to
the effectiveness of the absorbed nutrients, particularly nitrogen, in view of the bolewood dry
matter produced, it was highest in European Larch, and lowest in Norway Spruce,


370