DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 53     <-- 53 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI -REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 391-404


UDK 630* 902.1


FRAN ŽAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


A GREAT NAME IN THE HISTORY OF CROATIAN FORESTRY
Mladen SKOKO, dipl. inž. šum.*


SAŽETAK: O Franu Žaveru Kesterčaneku (11856-1915), neumornom šumarskom
radniku i profesoru šumarstva, do sada je objavljen veći broj biografskih
jedinica. Članci, koji su napisani u posebnom, žalobnom broju Šumarskog
lista "Slava F Z. Kesterčaneku " (1915.) svjedoče o značaju i veličini
njegova rada.


Svi ti prikazi života i rada F. Z. Kesterčaneka danas su teško dostupni, a
150-godišnjica Hrvatskoga šumarskog društva (1846-1996) i 100-godišnjica
Šumarske akademije u Zagrebu (1898-1998) nametnule su potrebu da se ponovno
prikaže njegov rad i značaj njegovog djelovanja u hrvatskom šumarstvu.


Fran Zaver Kesterčanek, nakon završenog studija šumarstva u Beču 1877,
bio je profesor šumarstva na Gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima
(1878-1883, 1893-1899) i Šumarskoj akademiji u Zagrebu (1900-1915). U
Hrvatskom šumarskom društvu (dalje: šum društvo) djelovao je kao tajnik
(1880-1882, 1887-1892), urednik Šumarskog lista (1881-1886, 1905-1908) i
odbornik. U Hrvatskom društvu za gajenje lova i ribarstva bio je tajnik (1891-
1910) i urednik Lovačko-ribarskog viestnika (1982-1910). Radeći u šumarskoj
upravnoj službi u svojstvu županijskog nadšumara (1883-1893),
pokrenuo je pitanje šumarske nastave i reorganizacije šumarske uprave.
Objavio je oko 150 znanstvenih i stručnih radova i članaka iz šumarstva i
lovstva. Autor je, između ostalog, dendrometrije (1881) i lovstva (1896), prvih
stručnih knjiga i udžbenika te vrste na hrvatskom jeziku.


Ovim člankom ujedni je ispravljeno nekoliko pogrešnih podataka uočenih
u literaturi o F. Kesterčaneku.


Ključne riječi: profesor šumarstva, županijski nadšumar, tajnik, urednik,
znanstveni i stručni pisac.


UVOD


U drugoj polovici XIX. stoljeća hrvatsko šumarstvo
zabilježilo je nekoliko značajnih događaja (Klepac,
1997). Između ostalog osnovano je u Križevcima Gospodarsko
i šumarsko učilište (1860), obnovljeno je djelovanje
Hrvatskoga šumarskog društva (1876), a u Zagrebu
je otvorena šumarska akademija (1898).


Mladen Skoko, dipl. inž. šum.
Zagreb. B, Magovca 109


Fran Žaver Kesterčanek, nezaobilazna ličnost
hrvatskog šumarstva, svojim je ukupnim djelovanjem
utjecao na razvoj znanosti, struke i stručne literature na
području šumarstva i lovstva u Hrvatskoj krajem XIX. i
početkom XX. stoljeća. Radi preglednosti u ovom će se
članku opširan rad i značaj djelovanja F. Kesterčaneka
prikazati unekoliko zasebnih cjelina.


391




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997). 391-404


r


k


1


Fran Žaver (Xaver) Kesterčanek rođenje u Zagrebu
14. rujna 1856. Sinje Dragutina (Galdovo, 1812.
-Zagreb, 1892.) i Karoline r. Schräm. Otac mu je bio u
financijskoj službi, gdje je napredovao do ranga financijskog
nadsavjetnika. Prema obiteljskom rodoslovlju
pradjed F. Kesterčaneka, Anton Kestranek, po
starini iz Kestrina (Češka) bio je ranarnik, a djed Franz
Xaver Kesterzanek (1787-1848) inspektor glavne
carinarnice u Karlovcu.


F. Kesterčanek završio je u Zagrebu pučku školu,
nižu i višu realku, na kojoj je 1874. položio ispit zrelosti.
Ujesen 1874. upisuje se na Šumarsku akademiju u
Mariabrunnu (Austrija), gdje je 1874/75. šk. god. kao
redoviti slušač završio prvi tečaj s odličnim uspjehom.
Šumarska nastava iz Mariabrunna prenesena je 1875.
na Visoku školu za kulturu tla u Beču (osnovanu 1872.),
na kojoj nastavljaju studij studenti iz Mariabrunna, pa i
Kesterčanek, apsolviravši šumarstvo 1877.


GOSPODARSKO-SUMARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA I ŠUMARSKA


UPRAVNA SLUŽBA


F. Kesterčanek imenovanje u travnju 1878. po mađarskom
Ministarstvu financija državnim šumarskim
vježbenikom kod državnog šumarskog ureda u Fužina-
ma i dodijeljen katastralnom ravnateljstvu u Zagrebu
kao šumarski katastralni procjenjitelj za kotare Križevci,
Đurđevac, Bjelovar i Koprivnica. U toj službi ostaje
sedam mjeseci.


Težnja za nastavničkim i znanstvenim radom dovodi
ga na Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima,
gdje je rješenjem Zemaljske vlade od 29. X. 1878. imenovan
asistentom šumarske struke u XI. činovnom razredu,
nastupivši službu 18. XI. 1878. Zbog tada malog
broja nastavnog osoblja odmah u prvoj godini rada preuzima
predavanja iz većeg broja predmeta: uporabe šuma,
tehnologije drva, šumarske uprave, dendrometrije,
povijesti i literature šumarstva, a zatim i računanja vrijednosti
šuma. Za slušatelje gospodarskog smjera predavao
je opće šumarstvo. Položivši s odličnim uspjehom
državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva,
imenovanje u veljači 1880. pravim učiteljem
šumarstva u IX. činovnom razredu. Svjestan korisnosti
zbirki za uspješno učenje zalaže se za upotpunjavanje
šumarske zbirke na križevačkom učilištu. U
Šumarskom listu, kao urednik, pod naslovom "Šumarska
zbirka na kr. šumarskom učilištu u Križevcima"
(1881, str. 257) poziva kolege šumare da "raznolikimi
predmeti kao npr. modeli, nacrti, orudjem, drvenimi ru-
kotvorinami, strojevi, zbirkami kukaca škodljivaca,
herbariji itd" upotpune šumarsku zbirku.


Uz nastavni rad prati zbivanja u šumarskoj praksi i
razvoj šumarske znanosti u Hrvatskoj i inozemstvu.
Godine 1878. pristupa Šumarskom društvu, koje ga
1880. izabire za tajnika, a 1881. i za urednika Šumarskog
lista. Počinje objavljivati stručne i znanstvene radove.
"Dendronietriju" objavljuje 1881, a "Osnov
nauke računanja vrijednosti šuma" 1882. U Šumarskom
listu javlja se 1880.


Već u početku svog službovanja Kesterčanek je
znao koliko narodno bogatstvo Hrvatske leži u njenim
šumama. Dolazi do uvjerenja da za uspješno gospodarenje
hrvatskim šumama šumarski činovnici trebaju
imati visokoškolsko obrazovanje kao i upravnici drugih
struka. Smatrao je, sukladno traženjima Šumarskog
društva, da križevačkom učilištu treba reforma, te ga
treba prenijeti u Zagreb na Sveučilište kao odsjek za
šumarstvo ili ga podići na stupanj akademije i tražiti
ispit zrelosti kao uvjet primanja (Šum. list 1881, str.
107-108). No njegove ideje o razvoju šumarske nastave
ne nalaze razumijevanje, te je napustio nastavnički rad
i, na vlastiti zahtjev, rješenjem od 27. III. 1883., premješten
je u šumarsku upravnu službu županijskoj oblasti
u Zagrebu, u svojstvu županijskog nadšumara1. Do


1892. županijski je nadšumar u Zagrebu, a od 1892-


1893. u istom svojstvu u Varaždinu.


A. Lenarčić kao razlog odlaska navodi želju Kesterčaneka da se
usavrši u praktičnom šumarstvu, a pretpostavlja da su i drugi razlozi
na to utjecali (Šum. list, posebni broj 1915, str. 10).


392




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ŽAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 391 -404


Uz redovne upravne poslove djeluje kao urednik
Šum. lista (do 1886.) i tajnik Šum. društva (1887-
1892). Stručnim raspravama i člancima pokreće pitanja
šumarske nastave, uređenja urbarskih općina i reorganizacije
šumarske uprave. Kao urednik Šum. lista
(1884) pozdravlja vijest o preustrojstvu križevačkog
zavoda, čime bi bili usvojeni zahtjevi struke i stvoreni
temelji razvoju šumarstva u Hrvatskoj ustrojstvom visoke
šumarske škole u savezu sa Sveučilištem. Iste godine
Šum. društvo izabire ga u odbor za preustrojstvo
šumarskog odjela u Križevcima. U članku "K pitanju
šumarske obuke" (Šum. list, 1885.) zagovara "ustrojstvo
šumarskog odsjeka u savezu sa Mudroslovnim fakultetom
Sveučilišta u Zagrebu", protiv je samostalne
šumarske akademije, pogotovo u Križevcima. Potrebu
da se obrazovanje naših šumara prenese na zagrebačko
sveučilište po uzoru na obrazovanje šumara u Njemačkoj
i Austriji obrazlaže pod naslovom "Šumarska obuka
spada na sveučilište" (Šum. list, 1886.). Tim je zahtjevima
pomoglo donošenje "Zakona kojim se ureduje
šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kra-
ljevinah Hrvatske i Slavonije" (1894), koji traži akademsku
naobrazbu za šumare. Osnovne misli navedenog
zakona Kesterčanek iznosi već 1883. u Šum. listu
pod naslovom "Kako da organiziramo naše šumarstvo".
Na prijedlog Kesterčaneka Šum. društvo na
skupštini 1884. donosi zaključak da se Zemaljskoj vladi
uputi predstavka o nužnosti donošenja zakona za
uređenje šumarske uprave tzv. urbarskih općina u Hrvatskoj
i Slavoniji2.


F. Kesterčanek je za vrijeme upravne službe temeljem
Zakonske uredbe o šumama od 1769., metodom
razdiobe šuma na godišnje sječine, uredio šume bivšeg
vlastelinstva Farkašić (1888)3. Prvostolni Kaptol zagrebački
1890. izrazio mu je zahvalu za uspješno vođeni
nadzor nad kaptolskom šumskom upravom, kojom je
rukovodio četiri godine. Osim toga, na prijedlog Šum.
društva, imenovan je povjerenikom na ispitima za samostalno
vođenje šumskog gospodarstva4. Godine


1892. "za nastojanje oko unapređenja zemaljske kulture
kao i strukovne vještine", imenovala gaje Zemaljska
vlada zemaljskim kulturnim vjećnikom.


Uvjeren da su njegova nastojanja oko reorganizacije
šumarske uprave i nastave dobro usmjerena, želeći se
više posvetiti radu na stručnoj šumarskoj literaturi i nastavi,
vraća se na križevačko učilište, gdje je u rujnu
1893.5 imenovan profesorom šumarske struke. Na kri-
ževačkom zavodu obnaša tu dužnost do 8. XII. 1899.
Na šumarskom odjelu predavao je sađenje i uzgoj šuma,
šumarsku botaniku, čuvanje šuma, šumarsku upravu,
uporabu šuma i tehnologiju drva, povijest, literaturu
i statistiku šumarstva, a posljednje 3 godine i šumarsku
entomologiju. Osim toga vodio je šumarske vježbe, a
bio je i predstojnik Zbirke za šumarsku proizvodnju i
tehnologiju drva. Godine 1897. promaknut je kao profesor
u VIII. činovni razred.


U oba razdoblja nastavničkog rada u Križevcima organizirao
je i vodio poučna putovanja učenika šumarskog
odjela na prostorima Hrvatske i u inozemstvu6
(Češka, Štajerska, Primorje - hrvatsko i austrijsko, Međimurje,
Zagrebačka gora, Budimpešta - Milenijska izložba,
Bosna i Hercegovina, Dalmacija, privatna imanja
u Slavoniji, šume Brodske imovne općine i dr.). Svoje
stručno znanje upotpunjavao je znanstvenim putovanjima
proučavajući šumsko-gospodarske prilike (1879. i
1881. okolica Senja, Rijeke, Trsta i Gorice; 1880. Slavonija,
Njemačka, Švicarska; posjetio je i šumarske zavode
u Münchenu, Tübingenu. Giessenu i dr.).


Nakon stoje u listopadu 1898. obavljen prijenos šumarske
nastave iz Križevaca na Šumarsku akademiju u
Zagrebu, prislonjenu uz Mudroslovni fakultet, Kesterčanek
ostaje u Križevcima do 1899. kada je i posljednja
generacija šumara završila školovanje.


U prosincu 1899. F. Ž. Kesterčanek dodijeljen je Šumarskom
odsjeku, Odjela za unutarnje poslove Zemaljske
vlade u Zagrebu, gdje ostaje do srpnja 1900. Tada
prelazi u svojstvu profesora na Šumarsku akademiju u
Zagrebu.


Zakonom od 25. IV. 1894. urbarske općine organizirane su kao zemljišne zajednice.
Klepac,D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965., str. 18.
Bio je ispitni povjerenik i na ispitu koji je 1909. položio A. Levaković.


U spomenici "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960.", Zagreb 1963., na str. 41 greškom je tiskana 1883. kao godina povratka Kesterčaneka
u Križevce.


Kesterčanek je ekskurziju u Češku i Austriju opisao u brošuri "Eine forstliche Studienreisse in Böhmen" (1880.). Poučno putovanje u
Bosnu, Hercegovinu i Dalmaciju (30. V. - 13. VI. 1897.)opisao je u Šum. listu u članku "Kroz Bosnu i Hercegovinu" (1897.). Prema informaciji
gđe Lasić Jasne, unuke F. Kesterčaneka, prilikom dolaska u Dubrovnik, grupa je bila gost tadašnje gospodarske škole u Gružu
(Šum. list 1897., str. 491), koja je bila smještena u ljetnikovcu obitelji GundulicizXVI. stoljeća. U toj je kući, igrom slučaja, od 1920. živio
Kesterčanekov sin Frano s obitelji, a danas u njoj živi unuka Kesterčaneka gđa Lasić Jasna s obitelji.


393




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 391-404


FRAN KESTERCANEK - PROFESOR NA ŠUMARSKOJ AKADEMIJI U ZAGREBU


Kao rezultat nastojanja Šum. društva o ostvarivanju
visokoškolske nastave u Hrvatskoj7 i potreba za obrazovanjem
šumarskih stručnjaka na sveučilištu8, na temelju
zakona od 13. III. 1897. o promicanju gospodarstva
u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, otvorenaje 1898.
u Zagrebu Šumarska akademija proslonjena uz Mudro-
slovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Naukovna osnova
bila je jednaka onoj Šumarske akademije u Šćavnici
(Slovačka, tada u sklopu Mađarske). Za potrebe Šum.
društva, Šumarske akademije i Šumarskog muzeja u
Zagrebu je 1898. otvoren Šumarski dom.


Zasluge za otvaranje Šumarske akademije pripadaju,
između ostalih Franu Kesterčaneku, Ivanu Parta-
š u´ i banskom savjetniku dr. Ivi M a 11 i n u . Kesterča-
nek je, naime, od početka djelovanja u Križevcima, te
kao tajnik Šum. društva i urednik Šum. lista vodio
upornu borbu za podizanje šumarske nastave u Hrvatskoj
na najviši stupanj, iz razloga koje u tekstu na više
mjesta spominjemo.


Rješenjem Zemaljski vlade od 11. VII. 1900. (br. 49
743 - unut. odjel) Fran Kesterčanek imenovanje profesorom
na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Predavao je
predmete: uzgajanje šuma (1900/01.-1914/15.), šumarsku
politiku (1911/12.-1914/15.), šumarsku mehaničku
tehnologiju (1900/01.-1908/09.) uporabu
šuma (1902/02.-1914/15.), čuvanje šuma (1900/01-
1910/11.) i lovstvo (1900/01.-1910/11.). Za izvođenje
vježbi uredio je bogatu zbirku učila u Kabinetu za šum-
sko-proizvodne struke (uzgajanje šuma, uporaba šuma,
šumarska mehanička tehnologija, čuvanje šuma) osnovanom
1899. prijenosom istoimenog kabineta iz
Križevaca i kasnijim upotpunjavanjem. Posebno se isticala
svojom potpunošću zbirka iz uzgajanja šuma, na
kojoj bi, prema A. Petračiću10 "mogle zavidjeti
mnoge starije visoke šumarske škole". Kesterčanek je
bio predstojnik kabineta do 1915., kada dužnost preuzima
prof. dr. A. Petračić. Kao profesor uzgajanja
šuma Kesterčanek je nastojao urediti arboretum i


šumarsko-botanički vrt, koji je počeo uređivati na zemaljskom
dobru u Božjakovini", ali ga ubrzo napušta
jer zbog udaljenosti od Zagreba nije bio podesan. To je
pitanje riješeno osnivanjem Gospodarsko-šumarskog
fakulteta u Zagrebu u okviru fakultetskog dobra u
Maksimiru.


Kesterčanek je, kao i u Križevcima, svake godine
vodio slušatelje Akademije na nekoliko tzv. malih ekskurzija
ijednu veliku stručnu ekskurziju, upotpunjavajući
teoretska znanja studenata praktičnim primjerima
u šumi. Npr. 1901. održana je ekskurzija "profesorah i
slušačah kr. Šumarske akademije u gornju Krajinu i hrvatsko
primorje", a 1902. četverodnevna "mala" ekskurzija
u Crikvenicu i Senj, radi uvida u pošumljavanje
krša i radova u "biljevištu" kod Sv. Mihovila, te posjet
"drvorezaonici i tvornici kod Vrata i Vrbovskom" (prema
dopisu prof. Kesterčaneka od 7. III. 1902. upućenog
Visokoj kr. zemaljskoj vladi).


1907/08. šk. god. studij na Akademiji produženje s
3 na 4 godine12. U travnju 1908. Akademija je odlukom
vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, dobila u u-
pravnom pogledu široku samostalnost. Uspostavljenje
zbor nastavnika Akademije, koji na sjednici 28. IV.
1908. izabire za svog prvog pročelnika u II. semestru
1907/08. šk. god. prof. F. Kesterčaneka. Tu je dužnost
obnašao do početka 1908/09. šk. god. kada je za pročelnika
izabran Ivan Pa rt a š . Obojica su utjecali na razvoj
hrvatske šumarske nastave. Zaslužni su, između ostalih,
stoje Šumarska akademija ostvarila svoju samostalnost
pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


Kesterčanek i dalje nastoji da se pitanje šumarske
visoke nastave definitivno uredi. Uz profesore I. Parta-
ša i V. Hlavinku a zatim A. Petračića, Đ. Nenadića i A.
Levakovića zaslužan je za potpunu sanostalnost visokoškolske
šumarske nastave osnivanjem Gospodarsko-
šumarskog fakulteta 1919. u Zagrebu, što Kesterčanek,
nažalost, nije doživio.


Na prvoj skupštini obnovljenog Hrv.-Slav. šum. društva 1876. usvojena je rezolucija "da se u Zagrebu ustroji posebna Šumarska
akademija", a na vinkovačkoj šumaraskoj skupštini 1880. zaključeno je da se "opetovano kr. Zemaljsku vladu umoli da kr. Šumarsko
učilište u Križevcih čim skorije podigne na stupanj Akademije šumarstva".


Zakonom od 21.1. 1894. o uređenju šumarsko-tehničke službe bilo je određeno da se u toj službi za položaje više od X. činov. razreda zahtijeva
akademska sprema i državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva.
Klepac. D.: "Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX. stoljeća". Šum. list 1997., str. 122-125.


"Slava F. Ž. Kesterčaneku", Šum. list (žalobni broj) 1915., str. 16-17. (Napomena: A. Petračić i Đ. Nenadić prvi su apsolventi Šum.
akademije 1901., a kasnije i profesori na Akademiji).
"Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996", Zagreb 1996., str. 95.


O preustrojstvu Akademije Sabor je raspravljao u prosincu 1905. u smislu konačnog uređenja i povećanja studija na 4 godine. Istovremeno
Šum. društvo traži "da se naukovno vrijeme shodno povisi", a Akademija organizira shodno stanju šumarske znanosti u naprednijim
državama (10. XII. 1905.). Na skupštini društva 1906. traži se produženje studija na 4 godine, kao i sljedećoj 1907. kada se traži i pripojenje
Akademije Sveučilištu u Zagrebu ili preko Filozofskog fakulteta ili putem otvaranja posebnog fakulteta.


394




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERCANEK. VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7 8, CXX1 (1997), 391 -404


Prof. Kesterčanek je od 1911. do 1913. obnašao
dužnost upravitelja Šumarskog muzeja (osnovanog
1896., svečano otvorenog 1898.), nastavnog objekta
Šum. akademije, u kojemu su bili smješteni i predlošci
iz lovstva. Iz dopisa Zemaljske vlade, Odio za bogoštovlje
i nastavu, br. 13.422 od 30. VI. 1911., dekanu Mu-
droslovnog fakulteta u Zagrebu o predaji Šumarskog
muzeja prof. F. Kesterčaneku na upravljanje, saznajemo
daje prijelaz muzeja iz uprave Šum. društva "prešao
u upravu visokog zemaljskog erara" 1909. (što potvrđuje
i zapisnik XXXIV. skupštine Šum. društva,
Šum. list 1910., str. 381).


Zabilježena je aktivnost Frana Kesterčaneka i izvan
domovine. Hrvatsku je zastupao na Šumarskom kongresu
u Beču 1881.", gdje se vodila i rasprava o reformi
državnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva.
Na Svjetskom šumarskom kongresu u Beču
1890. predstavnik je Šum. društva. Kongres se bavio
pitanjima uređenja i pošumljavanja bujičnih područja i
nomenklature u entomoligiji i botanici. Kao profesor
Šumarske akademije sudjeluje na Međunarodnom šumarskom
i gospodarskom kongresu u Beču 1907. Kesterčanek
je (uz Ecksteina i Henrya) bio referent za pitanje
"koje bi mjere bile potrebne da se predusretne
većim štetama insekata u šumi i da se spriječi njihovo
rasprostranjivanje". Tom je prilikom izabran I. potpredsjednikom
šumarskog odsijeka. 1913. zastupao je
zagrebačko Sveučilište na proslavi Visoke škole za kulturu
tla u Beču u povodu 100-godišnjice njenog osnutka
kao Šumarske akademije u Mariabrunnu (prijenos
šumarske nastave iz Mariabrunna u Beč obavljen je
1875. godine).


1913. Kesterčanek počinje jače pobolijevati, zbog
čagaje bio prisiljen koristiti dopuste. Tijekom 1914/15.


Slika 1: Grob Frana Kesterčaneka na zagrebačkom groblju Mirogoj


Foto: M. Skoko


liječi se u Topuskom i Rogaškoj Slatini, na žalost bezuspješno.
Profesor Šum. akademije i odbornik Šum.
društva Fran Kesterčanek umro je u Zagrebu 21. kolovoza
1915. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj´
4. Pred velikim brojem društvenih članova nadgrobno
slovo održao je prof. Šumarske akademije i
odbornik Šum. društva dr. Andrija Pet račić, koji je
istakao neprolazne zasluge F. Kesterčaneka za hrvatsku
šumarsku nastavu i Šum. društvo.


DRUŠTVENI RAD FRANA KESTERČANEKA


a) Hrvatsko šumarsko društvo


Kesterčanek je pristupio kao član Šumarskom društvu
(tada Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo) 1878.
i od početka se ističe društvenim radom. Već na skupštini
Šum. društva u Vinkovcima (1880.) sudjeluje u
strukovnoj "razpravi" s referatom "Koja su najglavni-
ja tehnička obilježja hrvatsko-slavonske hrastovi-
ne, osobitim obzirom na uporabivost iste u bačvar-
skoj obrti" (Šum. list 1880., str. 180-190). Na toj skupštini
izabran je za tajnika Šum. društva, a na prijedlog
V Račkog i za urednika društvenog glasila "Šumar


ski list". Uredništvo preuzima 1881.1 kao urednik i kao
tajnik radi na okupljanju šumara u Šum. društvu. U prvom
broju Šum. lista 1881. poziva članove Šum. društva
da ga radom i savjetom podrže kao urednika "da tako
zajedničkim djelovanjem omoguće procvat društva i
lista", a time i razvoj hrvatskog šumarstva. Kako su tada
većina šumara bili stranci, smatrao je da je nužno
utirati put domaćim sinovima do upravljanja vlastitim
šumama. Okuplja vrsne šumarske stručnjake i prijatelje
šumarstva kao suradnike, i za kratko vrijeme Šum. list i
sadržajem i aktualnošću dostiže slične strane časopise´5


Prvi Kongres na kome je sudjelovao i stručnjak iz Hrvatske održanje u Beču 1849. Na kongresu je sudjelovao i D. Kos.


Zajednički tihi dom Frana Kesterčaneka (1856-1915), njegove supruge Marije r. pl. Maravić (1862-1911) i kćerke Sidonije (1886-1977)


pronašli smo na Mirogoju zahvaljujući gospođi Lasić Jasni, unuci F. Kesterčaneka.


O sadržaju Šum. lista pohvalno se izrazio ugledni šumarski stručnjak J. Wessely u austrijskom stručnom listu "Centralblatt für das gesam-


mte Forstwessen".


395




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Skoko: FRAK ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997), 391-404


i vremenom postaje tražen u stručnim i znanstvenim
krugovima izvan Hrvatske. Od 1885. Šum. list izlazi
kao mjesečnik, što je rezultat neumornog rada F. Kes-
terčaneka za Šum. društvo.


Kao urednik Kesterčanek je iz njemačkih stručnih
listova prenosio poučne članke iz područja šumskog
gospodarstva. Kao suradnik Šum. lista objavio je oko
60-ak radova (1880-1908). O tematici te njegove plodne
suradnje opširnije ćemo govoriti u prikazu njegovog
stručnog literarnog rada. Kesterčanek je prestao
obnašati dužnost urednika Šum. lista krajem 1886. U
1887. uredništvo preuzima M. Vrbanić . Tijekom pet
godina uredničkog rada (1881-1886) okupio je većinu
hrvatskih šumara u Šum. društvo i oko Šum. lista. Po
sadržaju članaka vidi se daje suradnike zainteresirao i
za stranu šumarsku literaturu, kao i za proučavanje
stanja naših šuma i šumarske službe, te na taj način
pokrenuo razvoj šumarske struke u Hrvatskoj.


Sredinom 1905., zbog bolesti urednika I. Partaša,
ponovno preuzima uredništvo Šum. lista i Lugarskog
viestnika´6 i ostaje urednikom do 1908. U tom razdoblju
doživio je i 30-u obljetnicu Šum. lista (1887-1907) i u
svom osvrtu (Šum. list 1908., br. 1) izražava zadovoljstvo
radom šumara-suradnika, kojim su stvoreni temelji
hrvatskoj šumarskoj literaturi i znanosti. Ukupno
uzevši Fran Žaver Kesterčanek kao urednik utjecao je
na sadržaj Šum. lista i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj,
ali je nastojao u tom svom radu obuhvatiti i šumarsku
problematiku susjednih zemalja.


Fran Kesterčanek obnašao je dužnost tajnika Šum.
društva od 1880-1882. i ponovno od 1887-189217. Prema
V. Benaku´8u društvenoj upravi surađivao je kao
odbornik 24 godine (1880-1893, 1900-1908,"1911-
1914). Njegov tajnički posao bio je u kontinuitetu njegovog
djelovanja kao urednika Šum. lista. Uvijek je nastojao
da se putem Šum. društva, kao stjecišta hrvatskih
šumara, unapređuju interesi šumarskog staleža u Hrvatskoj,
članova društva i njihovih obitelji, a putem društvenih
skupština pospješe osobni kontakti članova društva
i izmjene iskustava iz šumarske prakse, te time pridonese
"obogaćenju šumarske znanosti i usavršavanju
šumarskog zvanja u Hrvatskoj" (Kesterčanek u pozivu
na V. glavnu skupštinu Šum. društva 1881.). Kesterčanek
je bio nazočan gotovo svim skupštinama Šum. društva,
gdje kao tajnik izvješćuje o radu društvene upra


ve, a aktivno sudjeluje u strukovnim raspravama (već
spomenuta vinkovačka skupština 1880.), na skupštini
Šum. društva u Krapini (1881.) sudjeluje izlaganjem
"Pitanje o preinaki postojeće naredbe državnih šumarskih
izpita", na skupštini u Zagrebu (1882.) vodi
raspravu o "Nacrtu novog šumskog zakona" (referenti
D. Laksar iV. Dojković). Radi na preinaci odredaba
društvenih pravila iz 1877. (Ogulinska skupština
1883. donosi promjene u kategorizaciji članova i promjeni
sastava Upravnog odbora).


F. Kesterčanek zastupao je Šum. društvo 1880. na
glavnoj skupštini njemačkih šumara u Wildbadu, a
1885. zastupa Šum. društvo prigodom proslave 25-te
obljetnice Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima.
Godine 1895. u ime Šum. društva dočekuje u Zagrebu
članove austrijskog šumarskog društva na njihovom
proputovanju na skupštinu u Sarajevo i izlet po
Bosni. Tom poučnom putovanju pridružio se i F. Kesterčanek.


Posebne zasluge za Šum. društvo Kesterčanek je
stekao uređivanjem šumarskih odjela na izložbama.
Godine 1884. Šum. društvo ga izabire u središnji odbor
za budimpeštansku izložbu (1885.). Kao tajnik predstavlja
Šum. društvo na Šumarsko-gospodarskoj izložbi u
Beču 1889. Na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi
1891. u Zagrebu", koja je održana kao javna manifestacija
polustoljetnog djelovanja Hrvatsko-slavon-
skog gospodarskog društva (osnovanog 1841.), uređenje
Šumarskog dijela izložbe povjereno je Šum. društvu.
Konačan izbor društvenog paviljona prepušten je
F. Kesterčaneku. Najveći dio radova oko uređenja obavili
su tajnik F. Kesterčanek i nadšumar Julije Kuz-
ma.Osim toga Kesterčanek je bio član središnjeg odbora
za pripremu Jubilarne izložbe, izvjestitelj odjela
za šumarstvo, član odjela za lov i član građevno-deko-
rativnog i financijskog odjela Jubilarne izložbe. O Jubilarnoj
izložbi, kao događaju na kraju XIX. stoljeća pisao
je domaći i inozemni tisak. U dnevniku "Obzor" od
10. IX. 1891. u osvrtu na paviljon Šum. društva između
ostalog čitamo: "Cielu ovu i zanimivu izložbu šumarskog
društva pokrenuo je i uređivao kr. nadšumar F. X.
Kesterčanek. Stoga zaslužuje za te svoje zasluge svaku
pohvalu i zahvalnost". Na Milenijskoj izložbi u Budimpešti
1896. F. Kesterčanek je sudjelovao u uređenju izložbe
šumarstva i lovstva Hrvatske i Slavonije. O toj izložbi
u Lovačko-ribarskom viestniku napisao je dva


"Lugarski viestnik" izlazio je kao zasebni prilog Šum. lista od 1895-1920. radi stručne pouke lugarskog osoblja i promicanja šumarstva.
Prema tome krivi su podaci daje izlazio od 1892-1918. ("Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., str. 293), odnosno od 1905-1921. (Šumarska
enciklopedija, knjiga 2, Zagreb 1983., str. 612).


U literaturi nalazimo daje Kesterčanek bio tajnik Šum. društva neprekidno od 1880-1892., međutim tajnik Šum. društva od 1882-1886.
bio je dr. Vjekoslav Köröskenyi (1839-1909), dr. filozofije, prof, matematike i geodezije na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima
(1860-1879), autor prvog udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku (1874.).
Kao i pod 10, str. 40.
Piškorić, O.: Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba 1891. u Zagrebu. Šum. list 1992., br. 1-2, str. 77-86.


396




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7 8, CXX1 (1997), 391 -404


članka: "Hrvatski šumarski i lovački paviljon na Milenijskoj
izložbi" (1895.) i "Izložba lovstva u Budimpešti"
(1896.) I na Pariškoj izložbi 1900. povjerenomu
je uređenje izložbe hrvatskog šumarstva.


Spomenimo da je F. Kesterčanek bio član Hrvatskoga
naravoslovnog društva i suradnik društvenog
glasnika, te član Hrvatskoga planinarskog društva.


b) Obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i
ribarstva


1881. osnovano je "Družtvo za obranu lova u Kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji", no o djelovanju društva
se malo zna. Društvo je obnovljeno 1891. pod nazivom
"Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva"
u Zagrebu2". Kesterčanek je bio jedan od članova
utemeljitelja i prvi tajnik obnovljenog društva. U
Šum. listu (1891., str. 87-88) Kesterčanek piše o osnivanju,
zadaći i opsegu rada društva, najavljujući i potrebu
izdavanja časopisa i knjiga. Osnovni zadatak društva
bio je rad na unapređenju lovstva i ribarstva i obrani
interesa društvenih članova posjednika i čuvara lovišta.
Sudjeluje kod izrade društvenih pravila kao osnove
za daljnji rad. Nastoji okupiti što više članova.
Nesebičnim radom utjecao je na razvoj društva, lovstva
i ribarstva te je redovito biran društvenim tajnikom, pa i
prilikom službenog djelovanja izvan Zagreba
(Varaždin, Križevci). Bio je tajnik društva neprekidno
do 1910., stoje dokaz njegovog savjesnog rada. Ostao
je i dalje odbornik i pomagao je u ostvarivanju društvenih
zadaća.


Vrijedno je spomenuti nekoliko njegovih aktivnosti
o stručnim pitanjima lovstva i ribarstva. Godine 1891.
sudjeluje, u ime društva, u izradi osnova novog zakona
o lovu. Na sjednicama odbora (1892, 1897.) predlagao
je uvođenje tečajeva-predavanja o ribarstvu na gospodarskim
i šumarskim učilištima, uređenje zemaljskog
ribogojnog zavoda, namještenje posebnog stručnjaka
za ribarstvo pri Zemaljskoj vladi, uređenje pitanja otkupa
regalnog prava i dr. Godine 1895. na prijedlog Kes-
terčaneka imenovani su povjerenici u važnijim mjestima
Hrvatske i Slavonije radi oživotvorenja zadataka
društva.


Osim već spomenutih aktivnosti na izložbama na
kojimaje bilo zastupljeno i lovstvo (Zagreb 1891., Budimpešta
1896.) Kesterčanek je zaslužan za uređenje
četiri samostalne izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u
Zagrebu. Prva društvena izložba održanaje 1899. Iz osvrta
Kesterčaneka na izložbu, saznajemo daje čitav iz


ložbeni prostor, zahvaljujući nastojanju grofa M.
Bombellesa, ispunjen trofejima "kakvih je još ried-
ko na kojoj lovačkoj izložbi u tolikom množtvu i vrsnoći
bilo na okupu" (Lovačko-ribarski viestnik, 1899., str.
25). Sljedeće izložbe društvo je priredilo 1900, 1902. i
1906.2´ uz aktivno učešće F. Kesterčaneka.


Ideja Kesterčaneka o potrebi izdavanja društvenog
glasila ostvarena je već 1892, kada je pokrenut "Viestnik
Prvoga obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva",
koji od 1894. izlazi kao "Lovačko-ribarski viestnik"
Obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva.
Od prvog dvobroja 1892. kroz sljedećih 18 godina,
do broja 1/1910. Viestnik izlazi "pod uredničtvom
potpisanog tajnika Frana Žavera Kesterčaneka". Prema
službenom premještanju urednika Kesterčaneka list je
tiskan 1892. u Zagrebu, 1893. u Varaždinu, 1894-1899.
u Križevcima, a zatim u Zagrebu. Kao urednik, uz lov
prati "istom pomnjom i ribolov", nastojeći da sadržaj
lista bude zanimljiv, sadržajno raznolik, poučan i zabavan,
znanstven i popularan "i što vjernije ogledalo stanja
hrvatskog lovstva i ribarstva". Kao urednik uspio je
povećati broj suradnika i čitatelja kao i opseg lista, pridonoseći
tako kvaliteti i obogaćivanju sadržaja i aktualnosti
lista. Da bi privukao pozornost čitatelja uveo je
nekoliko zanimljivih rubrika: "Društvene vijesti",
"Književnost", "Raznoliko", a donosi i vijesti iz orni-
tologije22. Na kraju uredničkog rada odano mu je priznanje
za njegov predani rad.


Kao suradnik Lovačko-ribarskog viestnika objavio
je veći broj članaka iz područja lovstva, pretežno od
1892-1900., a iz ribarstva objavio je dva članka 1910. U
Šum. listu objavljuje članak "Naše ribarstvo" (1896) u
kome piše o morskom i riječnom ribarstvu, a opisao je
stanje ribarstva u postojećim ribnjacima (Trakošćan,
Klenovnik, Paukovac, Maksimir, Brezovica, Kerestinec).


Osim stručnih radova u Viestniku, objavio je i nekoliko
zasebnih djela iz područja lovstva: Šumski zakoni i
zakoni o lovu (1887), Zakon o lovu od godine 1892.
(1893), Službeni naputak za nadzirače lova u Hrvatskoj
i Slavoniji (1894), Kratki naputak o rukovanju naredbama
za zaštitu lova, ribo- i rakolova ... (1898).


Godine 1896. Fran Žaver Kesterčanek objavio je u
Zagrebu tada najvažnije lovačko djelo "Lovstvo - Priručnik
za lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj
i Slavoniji", napisano po nalogu Zemaljske vlade, a na
poziv "Općeg hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva".
U uvodu piše "daje ovo uobće prvo djelo te vrsti
u hrvatskoj književnosti". Prvobitni program knjige za-


Jagić, R.:Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva. Lovački vjesnik 1953., br. 7-8, str. 150-157.


Kesterčanek je poticao izložbu naših lovačkih trofeja i na Prvoj međunarodnoj izložbi održanoj u Beču 1910. Društvo, koje je već održalo
četiri lovačke izložbe odbilo je sudjelovati na Bečkoj izložbi, jer Društvu nije omogućeno da lovstvo kraljevina Hrvatske i Slavonije
izlaže samostalno, odvojeno od Mađarske (Frković, A.: Lovačke trofeje, Zagreb 1989., str. 87; Jagić, R. kao pod 20 str. 155-156).
Nešto opširnije o sadržaju lista nalazimo u članku "Fran Žaver Kesterčanek", Lovački vjesnik 1977., br. 12, str. 303-304.


397




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ŽAVER KESTERČANEK. VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 391 -404


mišljene kao "poučnik za lovske nadziratelje" proširio
je sukladno potrebama nastave lovstva na križevačkom
učilištu i želji da našim lovcima pruži odgovarajuću
stručni knjigu. Kod sastavljanja "Lovstva" Kesterča-
nek je koristio "ne samo domaću literaturu o lovu i
lovstvu već i sva pristupna i priznana djela njemačke
strukovne literature". Knjiga je opsega 350 stranica,
napisana u tri dijela sa 135 slika" većinom po uzorcih
prvih slikara te struke". U I. dijelu nalazimo "Nara-
vopis i lov divljači i zvjeradi", u II. dijelu opisani su
"Lovački psi, lovačko oružje i lovačka oprema", a u III.
dijelu nalaze se "Zakoni i propisi odnoseći se na lov i
izvršavanje lova u Hrvatskoj i Slavoniji"23. Kao interesantan
podatak nalazimo, između ostalog, opis i prebivalište
dabra kao najvećeg našeg glodavca "kojega je
međutim skoro sasvim nestalo". Prema M. Grubeši-


Franjo Šporer i Dragutin Kos, začetnici Šum.
društva, ujedno su bili i utemeljitelji hrvatske šumarske
književnosti26. Prema A. Petračiću27 "Kesterčaneko-
vim dolaskom u Križevački zavod rekli bi da počinje
novo doba za hrvatsku šumarsku stručnu knjigu". Plodni
literarni rad Frana Ž. Kesterčaneka obuhvaća gotovo
sve grane šumarske znanosti. Tada oskudnu domaću
stručnu literaturu obogatio je s nekoliko (djelomično
već spomenutih) knjiga i nizom stručnih rasprava, članaka
i prikaza u Šum. listu, dokazujući se kao znanstvenik
i stručnjak. Ovdje će biti riječ o njegovim djelima
iz područja šumarstva. Opširnije o njegovom literarnom
radu iz područja lovstva već smo govorili.


Kao nastavnik, u početku rada na križevačkom učilištu,
u opisu poučne ekskurzije u Austriju i Češku
(1880) izrazio je želju da se dobre strane tamošnjeg naprednog
gospodarenja šumama što prije kod nas uvedu.
Također je smatrao svojom dužnošću da pisanjem stručnih
šumarskih knjiga iz predmeta koje je predavao
omogući slušateljima širu i temeljitiju naobrazbu.


Godine 1881. objavio je u Zagrebu, nakladom dalm.
hrv. slav. vlade, prvu stručnu šumarsku knjigu na hrvatskom
jeziku pod naslovom "Dendrometrija" navodeći
u uvodu (Križevci 1880) daje kao podlogu za svoju
knjigu uzeo "poznato i priznato vrsno djelo te struke -
Die Holzmesskunst - od dra. prof. B a u r a u Monako-
vu", a sadržaj prilagodio potrebama slušača šumarskog


" O sadržaju i vrijednosti "Lovstva" pisao je D. Gajski u uvodu
pretiska iz 1996.


24 Grubešić, M.: "Akcija naseljavanja dabra u Hrvatskoj". Šum.
list, 1996., br. 5-6, str. 261-265.


25 O događaju su pisali: A. Frkoviću Šum. listu 1996., str. 534-535 i
Lovački vjesnik, 1996.. br. 11. str. 25.


26 rCesterčanek, F.: "Prilozi za poviest šuma i šumskog gospodarstva
kod Hrvata".


27 Kao pod 10, str. 21.


ću24 nazočnost dabra u Hrvatskoj u XX. stoljeću nije
evidentirana, te je 1996. realizirana ideja o ponovnom
naseljavanju dabra u Hrvatskoj ispuštanjem para dabrova
na lokalitetu Žutica kraj Ivanić Grada. Napomenimo
da Kesterčanek u Lovačko-ribarskom vjesniku
(1896., str. 131-132) odgovara "na tzv. ocjenu knjige
Lovstvo u Obzoru" J. Ettingera. Pretisak stoljetne
knjige "Lovstvo" objavljenje 1996. u nakladi Hrvatskog
lovačkog saveza sa željom da se ukaže na početke
i značaj hrvatskog lovstva. Pretisak je svečano predstavljen
u Križevcima 16. X. 1996., u gradu u kome je
Kesterčanek i napisao "Lovstvo" (1896)25. Možemo zaključiti
daje djelatnost F. Kesterčaneka u "Obćem hrvatskom
družtvu za gajenje lova i ribarstva" utjecala na
razvoj društva, cjelokupnog lovstva i lovačke kulture i
književnosti u Hrvatskoj.


učilišta i kolega u praksi, te da namjerava pisati "o procjeni
šumah i uređenju šumah" kao znanstvenim područjima.
U knjizi, između ostalog, opisuje i instrumente
naših stručnjaka: svoju promjerku (modificirana Frie-
drichova sa sklopivim kracima), Šporerov dendrome-
tar, Pfisterov visinomjer, te tablice Danhelovskog za
slavonske hrastove šume. Instrument za mjerenje pro-


f


\


fl


«
a.


i


Ja?,


|


jfJ-P


m


Ja?,


o*


i


jfJ-P


m


Ja?,


o*


""1 i""i´"T-r i´-´f´i "! ´"r´T´"i


jfJ-P


m


Ja?,


o*


ty*


jfJ-P


m


b


a. a_I


l Mp


l Mp


.,. I....I .J....I.. .1 1 E I—I—i—I—f—I—


l Mp


i "


S>L_,


3 V


Novo konstruirana promjerka po systemih Friedricba
i Scbablassa sastavio


Fran. Xar. Kesterčanek.


ad: a = promjerka razmaknuta, kraci otvoreni i vijkom y učvršćeni b — pro-


mjt.ka sklopljena i zatvorena, c = promjerka za porabe a i y iz željeza, ß iz


medi, B iz drva.



Slika 2: Kesterčanekova promjerka (Šum. list 1880., ispred
str. 161).


ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI F. Z. KESTERČANEKA


398




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 61     <-- 61 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 391-404


mjera stabala zvanim "klupa" prvi je nazvao "promjer-
ka", potpuno u duhu hrvatskog jezika, utirući put hrvatskoj
šumarskoj terminologiji.


A. Levakoviću svojoj "Dendrometrlji" (1922.,
str. 10-11) napominje da Kesterčanekova "Dendro-
metrija", jedina do tada napisana na hrvatskom jeziku,
ne govori o ustanovljivanju starosti i prirasta, kao stoje
Kesterčanek u uvodnom dijelu svoje knjige djelomično
obrazložio.


Kesterčanek 1882. objavljuje djelo "Osnovi nauke
računanja vrijednosti šuma" uglavnom napisano po
knjizi dr. Gustava Hey era "Die Waldwerthrech-
nung". Prema N e n a d i ć u28 "U ovoj knjizi stavio seje
Kesterčanek na stanovište Presslerovo, koji je počeo
učiti, da se rentabilitet ima prosuđivati po visini zemljišne
a ne šumske rente; nu to ispravno stanovište nije
kasnije svojim dubokim osvjedočenjem i naučnim
uvjerenjima zastupao. Najbolje se to vidi po tome, što


kao urednik "Šum. lista" donaša više članaka iz pera
zastupnika stare škole, od kojih ovdje istučemo članak
glavnog Presslerovog protivnika dr. Franza Baura "Bit
pitanja o rentabilitetu šumarstva", u kojem se Kesterčanek
prislanja mišljenju stare škole". Raspravu je
objavio u Šum. listu (1882., str. 80-107) pod istim naslovom
s podnaslovom "Po profesoru Bauru u Mona-
kovu", iskazujući svoje neslaganje s postavkama prof
Presslera u djelima iz 1858. i 1859. U članku "Uporaba
nauke o čistom prihodu" (Šum. list 1886.) je prikazao
Presslerovu nauku o najvećoj zemljišnoj renti uz napomenu
daje teško utvrditi pojedine ekonomske elemente
potrebne za računanje vrijednosti šuma zbog tržišnih
kolebanja, ali da se šumari ipak trebaju upoznati s tom
naukom. Knjige "Dendrometrija" i "Osnovi nauke
računanja vrijednosti šuma" bile su nagrađene od
Zemaljske vlade, a također i određene školskim knjigama
križevačkog zavoda.


K


DENDROMETRIJA


aauka, kako valja postupati kod procjenivauja


jedrine pojedinih stabalan kao i drvne gromade


čitavih šuman.


Fran Xav. Kesterčanek,




* Križevcih, član upravljajućeg odbora nrv.-slav. šumarskog druztva


. t. a.


5a 34 slike.


#4%


w


Äagreo 1881,


Nakladom dalm. hrv. slav. vlade.


0 V 8 T V 0.


FRERUCNIK ZA LOVCE


I POrČNIKZA NADZIRAÖE LOVA


U HKVAT8KO.I I SLAVONIJI.


NA l´OZIV OBl´F.O HRVATSKOG DRUZTVA ZA GO.IENJK LOVA I RIBARSTVA
U ZAtiKEBU


SASTA V1U
FRAN ŽAT. KESTERČANEK,


rKUI´KKUK KU. GOSP. I SFM. UČILIŠTA H KRIZF.VUJII.


UKRAŠENO SA I3."j SLIKA.


NAKLADOM KU. HliV.-SLAV.-DALM. ZEMAUSKL VLADE.


U ZAUKKBU


löac


Slika 3: Dendrometrija (1881.) i Lovstvo (1896.) F. Kesterčaneka prve su stručne knjige i udžbenici te vrste objavljeni na hrvatskom jeziku.


28 Kao pod 10, str. 24-25.


399




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 62     <-- 62 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ŽAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 391-404


Fran Ž. Kesterčanek surađivao je u Šum. listu dugi
niz godina od 1880. do 1908., kada se ta suradnja gasi.
Svoj prvi članak "Promjerke" objavljuje 1880. Ovdje
razlaže s kolikom se pažnjom i točnošću mora postupati
kod procjene šuma. Navodi da pogreška od 1 cm kod
izmjere promjera utječe na drvnu masu stabla jednako
kao i pogrešno izmjerena visina za 1 m.


Iz područja šumarske uprave piše vrlo zanimljive
članke. U raspravi "Državno-šumarsko-gospodarski


sustavi" (1880.) prikazana su dva karakteristična dr-
žavno-šumsko-gospodarska sustava, sustav centralizacije
šumsko-gospodarske uprave (šumarnički) i sustav
slobodne gospodarske samouprave (nadšumarski), uz
genezu tih sustava i komentar o njihovim karakteristikama.
Kesterčanek smatra da uvođenju naprednog nad-
šumarskog sustava u Hrvatskoj nema mjesta dok se kod
nas ne osnuje šumarska akademija. Činjenica je da već
tada uočava potrebu osnivanja visokoškolske šumarske
nastave u Hrvatskoj.


Pitanjem šumarske obuke u Hrvatskoj bavi se u više
navrata u Šum. listu (npr. 1881., br. 3; 1885.br. 3 i 4), te
u već spomenutom članku "Šumarska obuka spada
na sveučilište" (1886.).


Kao učitelj povijesti šumarstva u Križevcima piše u
Šum. listu u nekoliko nastavaka (1882, 1883.) o stanju
naših šuma i šumskog gospodarstva u prošlosti u raspravi
"Prilozi za poviest šuma i šumskog gospodarstva
kod Hrvata" (izdao i kao posebno izdanje 1882).
Povijest hrvatskog šumarstva obuhvatio je od vremena
utjecaja rimske i mletačke kulture na stanje šuma i šumarstva
u Hrvatskoj. Pregledno bilježi statute dalmatinskih
gradova i razloge donošenja (XIII-XIV stoljeće).
Opširno piše o stanju šuma i organizaciono upravnim
odnosima od XVI-XIX stoljeća na području Civilne
Hrvatske, Dalmacije i Vojne krajine. Završava s razvojem
šumarstva u Hrvatskoj u XIX stoljeću, zaključno
sa 70-im godinama s osvrtom na djelovanje hrvatskih
šumarskih stručnjaka posebno F. Šporera, A. Tomića
(školovanih u Mariabrunnu) i D. Kosa kao stručnih pisaca,
organizatora šumarstva i suosnivača Šum. društva.
U raspravi u cijelosti je objavljen Urbar izdan za
vrijeme carice M. Terezije 1755. kao privremena regulativa
odnosa između feudalaca i kmetova za središnji
dio banske Hrvatske (1882., str. 170-181). Navedeni
Urbarij bio je značajan za daljnji razvoj agrarnih odnosa,
a i temelj svim kasnijim zakonima i naredbama u šumarstvu
kao npr. zakona o segregaciji općinskih šuma i
pašnjaka, zakona o otkupu servituta te "nije dakle ni čudo
da su ustanove Urbarija u pravom smislu rieči postale
najpopularnijim zakonom naroda hrvatskog", zaključuje
Kesterčanek (1882., str. 181). U "Prilozima za
poviest ..." objavljuje i potpuni tekst Šumskog reda
(Naredbe) koju je 22. srpnja 1769. potpisala carica
Maria Terezija (1882., str. 281-294). Taj dokument


Kesterčanek ubraja "uobće među najznamenitije u
povijesti šumarstva kod nas" i zaključuje da to nije
samo "prvi hrvatski šumski zakon" već i prva na hrvatskom
jeziku izdana "nauka o šumskom gospodarstvu"
(str. 294-295). Ova povijesna rasprava često je citirana
literatura u člancima suradnika Šum. lista i ostalim
stručnim publikacijama kada je riječ o povijesti hrvatskog
šumarstva.


Kesterčanek 1883. počinje u Šum. listu pisati o potrebi
uređenja šumarsko-tehničke službe kod političke
uprave pod naslovom "Kako da organiziramo naše
šumarstvo". Ovdje piše o potrebi reorganizacije šumarstva,
tako da se vrhovni nadzor Zemaljske vlade,
kao šumarsko redarstvo, potpuno odvoji od gospodarenja
šumama, bilo državnim, bilo općinskim, te da se vrhovni
nadzor protegne na sve šume bez obzira na vlasništvo
i predlaže detaljnu konkretnu organizaciju od
potrebe ustrojstva posebnog šumarskog odjela kod Zemaljske
vlade do iskaza troškova.


"Naše šumsko gospodarstvo i nacrt novog šumskog
zakona" naslov je članka koji objavljuje 1885.
(br. 5 i 7-8), u kome daje primjedbe na Nacrt osnove
šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju, objavljenog u
Šum. listu 1882., ističući štetnost "dozvole neograničene
parcelacije šumištah" po šumarstvo. O pitanjima reorganizacije
šumarstva Kesterčanek informira i širu
javnost. U zagrebačkom dnevniku "Agramer Zeitung"
piše nekoliko članaka od kojih spominjemo "Förderung
des Forstkulturwesens in Kroatien" (1886) i "Unsere
Landes-Forstpolizei" (1887).


U svibnju 1889. dovršena je "prerada nacrta šumskog
zakona" (I. Kolar, R. Fischbach), a nacrt je razmatran
na sjednici odbora Šum. društva u srpnju iste godine
i objavljen u Šum. listu. Iste godine na skupštini
Šum. društva u Osijeku razmatrani su i tekstovi F. Kesterčaneka,
predloženih i objavljenih u Šum. listu
(1887., str. 293-307) "nacrta zakonskih osnova ob uređenju
šumarske službe političke uprave kao i osnove
zakona o uređenju šumskog gospodarstva i uprave ob-
ćinskih šuma starog provincijala". Ovih nekoliko podataka
govori o doprinosu, između ostalih i Frana Kesterčaneka
u stvaranju zakona o uređenju šumarsko-tehničke
službe kod političke uprave. Prema Nenadi-
ć u29 "Kesterčaneka moramo smatrati intelektualnim
začetnikom reorganizacije šumarske službe kod političkih
oblasti u Hrvatskoj, te je ne manja i njegova zasluga
da se šumarska uprava podigla iz prvotnog neuglednog
stanja općinske uprave do sadašnjeg njenog položaja."
Nenadić dalje tvrdi daje doprinos Kesterčaneka i
u tome štojeF. Zikmundovsky postao predstojnik
Šumarskog odsjeka Zemaljske vlade "kojemu je doista
pošlo za rukom da je stvoreno više zakona (1894, 1897)


Kao pod 10, str. 26.


400




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 63     <-- 63 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7- 8, CXX1 (1997). 391-404


na osnovu kojih je provedena reorganizacija šumarske
službe u Hrvatskoj."3"


Tema o trgovini pojavljuje se u Šum. listu prvi puta
1885. pod naslovom: "Šumarsko-trgovačka razmatranja"
i nastavlja se 1886. i 1888. Autor je označen s
F. X. K. kako se Kesterčanek često potpisivao. Ovdje
iznosi statistiku naše trgovine drvom, osobito hrastovi-
nom, koja je bila jedan od najvažnijih predmeta naše
vanjske trgovine. Godine 1886. predviđa mogućnost
konkurencije kavkaske hrastovine, a slabiju trgovinu
dužicom i upućuje trgovce na piljenje hrastove oblovi-
ne. Osuđuje nepravilnosti pri javnim prodajama šuma i
ukazuje na negativne posljedice takovih postupaka.
Upućuje šumare na korisnost i prednost znanja iz područja
šumske trgovine.


Nekoliko radova iz područja kemijske i mehaničke
prerade drva objavljuje od 1887-1888. Iz tog područja u
Šum. listu u članku "O dobivanju tanina iz hrastovine"
prvi puta spominje" nedaleko Siska novo ustrojenu
tvornicu tanina". (1887., str. 161-162).


U informativnom članku o šumama "Kroz Bosnu i
Hercegovinu" (Šum. list 1897.) između ostalog nalazimo
i botanički opis Pančićeve omorike prema podacima
P a n č i ć a iz 1875. (str. 424-426) s kraćim informacijama
Kesterčaneka o nalazištima i tehničkim svojstvima
drva Pančićeve omorike.


O osnivanju Krajiške investicione zaklade Kesterčanek
piše u Šum. listu pod naslovom "Nješto iz novije
prošlosti našeg šumarstva" (1906., str. 169-187) gdje
možemo pročitati da se "10. VIII. 1869. sastalo kod c. i
kr. vojnog zapovjedništva, kao tadašnje vrhovne oblasti
za hrv.-slav. vojnu krajinu u Zagrebu, posebno po c. i
kr. državnom ministarstvu rata sazvano povjerenstvo
ad hoc, da vieća u predmetu za onda naumljene veleprodaje
slavonskih krajiških šuma". Radilo se o osnivanju
Krajiške investicione zaklade", odnosno o prodaji
u Vojnoj krajini izlučenih starih hrastovih šuma. Zbog
doprinosa upoznavanju šumsko-gospodarskih i trgovačkih
odnosa tog vremena, Kesterčanek objavljuje tekst
zapisnika "toga i po nas šumare zanimljivog viećanja".


Kesterčanek je povijest hrvatskog šumarstva obogatio
i s nekoliko životopisa zaslužnih šumarskih stručnjaka
objavljenih također u Šum. listu. O Franji Spore
r u (1 806-1865) piše 1881.il 886. kao "utemeljitelju
hrvatskog šumoznanstva", koristeći podatke koje je
prikupio od A.To m ića, J. EttingeraiA.Šporera
(sina). Pretisak članaka iz 1881. objavljenje u Šum. lis


tu 1976. (str. 307-319). O A. Tomiću (1803-1894) povodom
Tomićeve 80-godišnjice objavljuje članak 1883.
Zatim 1885. i 1902. nalazimo napise o A. Danhev-
skom (1825-1902). O Milanu Durstu (1839-1898)
nalazimo prikaz 1899., a 1908. oJ. Ettingeru (1822-
1908). Kesterčanek 1906. i 1908. piše i o Franji Čor-
dašiću (1830-1906) kao prvom vladinom izvjestitelju
za šumarstvo u Hrvatskoj.


Poslije 1908. ne nalazimo u Šum. listu radove F. Ž.
Kesterčaneka. To je ujedno i posljednja godina drugog
razdoblja (1905-1908) njegovog djelovanja kao urednika
Šum. lista. U knjizi "Povijest šumarstva Hrvatske
1846-1976. kroz stranice Šumarskog lista" (1976)
gotovo da i nema područja u kome nije zabilježeno ime
Frana Ž. Kesterčaneka (a zapisano je 50-ak puta!) što
također govori o opsegu, a time i značaju, njegove suradnje.
Prema "Šumarskoj bibliografiji" (1846-1946) u
Šum. listu objavio je oko 60 radova. Taj je broj sigurno
veći, jer neke svoje radove nije potpisivao niti inicijalima,
no iz teksta se može zaključiti da ih je on napisao.
Najplodnije razdoblje, statistički, je ono između 1880-
1890. kada je objavio oko 40 radova. Toliko o njegovoj
suradnji u Šum. listu.


1898. Kesterčanek je u Križevcima objavio knjigu
za praktičnu upotrebu u šumarstvu pod naslovom
"Šumski zakoni s provađajućimi propisi i saveznimi
zakoni i naredbami, valjani za kraljevinu Hrvatsku
i Slavoniju".


Osim navedenih radova Kesterčanek je napisao i veći
broj članaka na njemačkom jeziku. Prema raspoloživim
podacima´2 u zagrebačkom dnevniku "Agramer
Zeitung" surađivao je od 1880-1891. s 10 priloga, a javlja
se i u "Agramer Tagblattu" (1901). Od stranih
stručnih listova spomenimo "Algemeine Forst und
Jagdzeitung", Frankfurt a/m (1881 -1901., sa sedam priloga)
i "Centralblatt für das gesamte Forstwesen",
Wien (1880-1883., s 5 priloga) u kojima uglavnom
prikazuje naše šumarsko-upravne prilike i iznosi statističke
podatke o stanju našeg šumarstva. S nekoliko
priloga javlja se u časopisu "Oesterreichische Forst und
Jagdzeitung", Wien (1883, 1888, 1895.), a s jednim
člankom u "Oesterreichische Monatschrift für Forstwesen",
Wien (1880).


U prethodnom tekstu spomenut je dio objavljenih
znanstvenih i stručnih radova F. Kesterčaneka iz područja
šumarstva i lovstva. Ovdje ćemo ukratko dati pregled
značajnijih radova: Promjerke (Šum. list 1880.),


1894. i 1895. sabor je donio 6 zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Autorstvo Zakona o šumarsko-tehničkoj službi, o


uređenju stručne uprave šuma pod javnim nadzorom te Zakona o uređenju bujica pripada F. Zikmundovskom (Šum. list 1. II. 1895.; Šum.


list 1992., str. 195). Opširnije vidi Piškorić, O.: "Stota godišnjica Zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj" (Šum. list 1995.,


br. 5-6, str. 189-199).


Segedi, N. u članku "Šume izdvojene za sredstva krajiške investicione zaklade" (Šum. list 1987., str. 614) navodi daje Zaklada osnovana


"zapovijednim pismom" od 8. VI. 1871. cara Franje Josipa.


Šumarska bibliografija 1846-1946., Zagreb 1947.; Kartoteka Leksikografskog zavoda "M. Krleža", Zagreb.


401




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 64     <-- 64 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERCANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski listbr. 7-8, CXXI (1997), 391-404


Državno-šumarsko gospodarski sustavi (Šum. list
1880.), Dendrometrija (1881.), NadšumarFranjo Špo-
rer, utemeljitelj hrvatskog šumoznanstva (Šum. list
1881.), Osnov nauke računanja vrijednosti šuma
(1882.), Povijest i literatura šumarstva (1882.), Prilozi
za povijest šuma i šumskog gospodarstva kod Hrvata
(Šum. list 1882, 1883), Šumarsko-trgovačka razmatranja
(Šum. list 1885, 1886, 1888.), Šumarska obuka
spada na sveučilište (Šum. list 1886.), Uporaba nauke o
čistom prihodu (Šum. list 1886.), Šumski zakoni i zakoni
o lovu (1887), Zakon o lovu (1893). Lovstvo
(1896) i Šumski zakoni, propisi i naredbe za Hrvatsku i
Slavoniju (1898).


Pregled radova Frana Žavera Kesterčaneka (ukupno
139) objavljen je, uz njegov životopis, u Hrvatskom
šumarskom životopisnom leksikonu, knjiga 2 (G-K),
naklada Tutiz leksika, Zagreb 1997.", str. 280-289, pa
nema potrebe da ga ovdje donosimo. Kao izvori podataka
za taj pregled korištene su publikacije: Šumarska
bibliografija 1846-1946., Zagreb 1947.; Šumarska nastava
u Hrvatskoj 1860-1960., Zagreb 1963.; Šumarska
enciklopedija, svezak 2, Zagreb 1983., str. 242; A. Fr-
ković: Bibliografija lovačko-ribarskog vjesnika 1892-
1991, Zagreb 1993. i Kartoteka Leksikografskog zavoda
u Zagrebu.


NAGRADE, ZAHVALE I PRIZNANJA


Fran Ž. Kesterčanek zaslužan je za razvoj šumarske
struke, nastave i literature, kao i lovstva i ribarstva u
Hrvatskoj, te za promicanje šumarstva i lovstva u Hrvatskoj
i inozemstvu. To dokazuju i mnogobrojne nagrade,
zahvale i priznanja koja su mu dodijeljena za života
i poslije smrti. Navest ćemo znakovitija.


1886. Šum. društvo iskazuje mu pismenu zahvalu za
njegov rad na uređenju Šum. lista (1881 -1886) u kom je
razdoblju okupio "liepi broj dopisnika, dakle i dovoljan
broj originalnih članaka";


1881-1886. kao urednik proširuje suradnju u Šum.
listu i na srpske šumare, pa je 1883. izabran "začasnim
članom srpskog poljoprivrednog društva u Beogradu";


1888. u znak priznanja za rad na polju šumske trgovine
zagrebačka trgovačko-obrtnička komora izabire
ga članom dopisnikom, iskazavši mu tu čast i 1912.;


1891. za organizaciju šumarskog odjela na Jubilarnoj
gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu odlikovanje
počasnom diplomom, a Šum. društvo, na sjednici
23. XI. 1891. iskazalo mu je zahvalu i zapisničko priznanje;


1892. Šum. društvo dodjeljuje F. Kesterčaneku pismenu
zahvalu i osobito priznanje za 15-godišnji rad u
interesu društva;


1897. za zasluge na polju ribarstva postao je prvi dopisni
član Zagrebačkog ribarskog društva;


1900. Lovačka udruga kotara Kostajnica imenuje ga
začasnim članom za zasluge oko promicanja i unapređenja
lovstva;


1896. na Milenijskoj izložbi u Budimpešti dodijeljena
mu je "velika izložbena kolajna", a 1900. na Svjetskoj
izložbi u Parizu nagrađen je "zlatnom kolajnom",


za zasluge oko unapređenja hrvatske šumarske i lovačke
literature;


1906. Šum. društvo "za njegov 25-godišnji neumorni
društveni rad i rad na polju hrvatske šumarske knjige"
daruje F. Kesterčaneku srebrnu spomen-tintamicu
sa zlatnim perom te ga izabire začasnim članom i I. dopredsjednikom
(1906-1908) (Vidi Šum. list 1906., str.
431-432).


1910. Obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva
iskazuje mu priznanje za njegov predani rad na
uređivanju Lovačko-ribarskog vjestnika (1892-1910)
čime je pokrenuta hrvatska lovačka književnost.


1915. u povodu smrti F. Kesterčaneka Šum. društvo
izdaje poseban (žalobni) broj Šum. lista "Slava F. Ž.
Kesterčaneku" u spomen "najzaslužnijeg hrvatskog šumarskog
pisca, profesora Šumarske akademije u Zagrebu
i društvenog odbornika". Žalobni broj uredili su u
znak poštovanja njegovi kolege profesori Šum. akademije
zagrebačke;


1936. u prigodi 60 obljetnice izlaženja Šum. lista i
obnavljanja Šum. društva na zgradi Šumarskog doma u
Zagrebu svečano su otkrivena spomen-poprsja profesoru
Franu Kesterčaneku i šumaru-književniku Josipu
Kozarcu. U prigodnom govoru prof. dr. A. Petračić i dekan
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu
prof. dr. M. Gračanin istakli su utjecaj plodnog i nesebičnog
rada F. Kesterčaneka na razvoj šumarske znanosti,
šumarske struke i literature u Hrvatskoj14. O tom su događaju
pisali "Jutarnji list" (1936, br. 8834, 8839, 8840)
i "Obzor" (1936, br. 191). Porodica F. Kesterčaneka, u
znak zahvalnosti, doznačila je Šum. udruženju božičnu
pripomoć dvojici studenata šumarstva. Potpora je
naknadno dodijeljena A. Sprečkiću sa zagrebačkog
fakulteta i S. Papiću, studentu šum. fakulteta u Zemunu.


33 Knjiga se može nabaviti kod nakladnika Tutiz leksika, Zagreb, Javorovac 9/II.


34 Vidi: Otkrivanje spomen poprsja (Šum. list 1936., br. 11-12, str. 678-685).


402




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 65     <-- 65 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 391 -404


.-;.* * ******´t, ´*´


i&3 fw


Zlatna kolajna dodijeljena F. Kesterčaneku na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. za zasluge
oko unapređenja hrvatske šumarske i lovačke literature.


Poprsja F. Kesterčaneka i J. Kozarca danas su postavljena
u stubištu zgrade Hrvatskog šumarskog doma
u Zagrebu.


1960. Prigodom proslave 100. obljetnice šumarske
(i poljoprivredne) nastave u Hrvatskoj (Križevci 1860.
-Zagreb 1960.) u predvorju Šumarskog fakulteta u Zagrebu
otkriveno je, između ostalih, i spomen-poprsje F.
Kesterčaneka, rad akademskog kipara Emila Bohutin-
skog, koji je autor i poprsja iz 1936.;


Grad Zagreb prozvao je jednu od svojih ulica imenom
Frana Kesterčaneka (kraći odvojak Kišpatićeve
ulice u blizini Bukovačke ceste);


1976. prilikom proslave 130. obljetnice Šum. društva
i 100 godina izlaženja Šum. lista na zagrebačkom su
groblju Mirogoj položeni na grobove 13-orice "zaslužnih
društvenih i stručnih velikana" lovorovi vijenci s
vrpcom i natpisom "Hvala i slava! - Savez IT šumar


stva i drvne industrije Hrvatske", medu njima i "osnivaču
i profesoru Šum. akademije, tajniku Šum. društva
i uredniku Šum. lista Franu Kesterčaneku" (Šum. list
1976., str. 405-406);


1995. osnovano je u Križevcima Lovačko društvo
"Fran Žaver Kesterčanek" zbog njegovih zasluga za
razvoj lovstva i lovačke književnosti, posebno na križe-
vačkom području (tu je napisao Lovstvo i uređivao od
1894-1899. Lovačko-ribarski viestnik);


1996. djelatnici i suradnici Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu osnovali su nestranačku udrugu "Fran
Ž. Kesterčanek". Osnovni sadržaj djelatnosti Udruge je
promidžba lovstva, lovačke etike, zaštite prirode i čovjekova
okoliša, educiranje članova o najnovijim domaćim
i stranim iskustvima iz područja lovstva, organiziranje
seminara te razmjena iskustava iz područja lovnog
gospodarenja domaćih i stranih stručnjaka i dr.35


ZAKLJUČNO SLOVO


U okviru ovog životopisa prikazani su, prema dostupnoj
literaturi, životni put i djelovanje Frana Ža-
vera Kesterčaneka, kako bi se današnjoj generaciji
predočio plodan rad i zasluge ovog velikana hrvatskog
šumarstva. O njegovom 10-godišnjem radu u šumarskoj
upravnoj službi trebalo bi reći nešto više, o čemu
vjerojatno postoje podaci u Hrvatskom državnom arhivu
i Povijesnom arhivu u Zagrebu.


Unatoč traganju, nije se mogao dobiti odgovor na
pitanje da li se Fran Kesterčanek bavio lovom. Iz pisma
Kesterčanekove unuke Jasne Lasić saznajemo da je
"bio veliki ljubitelj prirode, ali nije poznato da lije bio
aktivan lovac".


Iduće godine (1998) je 100-ta obljetnica osnutka
Šumarske akademije u Zagrebu i prigoda da se prikaže
znanstveni rad profesora Frana Žavera Kesterčaneka.


Životopis su posebno upotpunila priopćenja unuke
Frana Kesterčaneka gospođe Jasne Lasić i njenog supruga
gospodina Srđana Lasica o poučnom putovanju
1897. godine prilikom posjeta F. Kesterčaneka Dubrovniku,
grobu na Mirogoju i rodoslovlju obitelji Kesterčanek,
kao i fotografije F. Kesterčaneka i zlatne kolajne
za Svjetske izložbe u Parizu 1900. godine.


Obitelji Lasić zahvaljujemo na suradnji.


Podaci prema dokumentaciji tajnika Udruge dr. se. Marijana
Grubešića.


403




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 66     <-- 66 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7 8, CXXI (1997), 391-404


LITERATURA


Bertović, S., Biskup, J., Frković,A. i Skoko,
M. (urednici) 1997: Kesterčanek, Fran, Zaver
(Xaver). Hrvatski šumarski životopisni leksikon,
Tutiz leksika Zagreb, knjiga 2 (G-K), str. 280-289,
s potpunom biografijom.


Frković, A. 1993: Bibliografija Lovačko-ribarskog
vjesnika 1892-1991, Zagreb.


Frković, A. 1996: Izričaj poštovanja Franu Žaveru
Kesterčaneku. Šum listbr. 11-12, str. 534-535.


Grubešić, M. 1996: 140. godišnjica rođenja Frana
ŽaveraKesterčaneka. Šum listbr. 1-2, str. 68-69.


Husinec, R. i Delić, P. 1995: Gospodarsko i šumarsko
učilište u Križevcima. Ogranak Matice hrvatske,
Križevci.


Kauders, A. 1947: Šumarska bibliografija (1846-
1946). Šumska sekcija Društva inženjera i tehničara
N. R. Hrvatske, Zagreb.


Klepac, D. 1997: Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici
XIX. stoljeća. Šum. list br. 3-4, str. 115-126


Kolesar, T. 1973: Križevačko razdoblje inž. Kesterčaneka.
Lovački vjesnik br. 11, str. 313, Zagreb.


Neidhart,N. iAndroić,M. (urednici) 1963: Šumarska
nastava u Hrvatskoj 1860-1960. Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


Otkrivanje spomen poprsja. Šum list 1936, br. 11-12, str.
678-685.


Petračić, A. 1956: O stotoj godišnjici rođenja Frana


Kesterčaneka. Šum listbr. 11-12, str. 413-414.
Piškorić, O. 1992: Jubilarna gospodarsko-šumarska
izložba 1891. godine u Zagrebu. Šum list br. 1-2,
str. 77-86.


Prpić, B., Antoljak, R. i Piškorić, O. (urednici)
1976: Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976
kroz stranice Šumarskog lista. Savez inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske,
Zagreb.


Prpić, B., Piškorić, O., Matić, S., Stojković,
M., M a r i č e v i ć, I. i J a k o v a c, H. 1996: Hrvatsko
šumarsko društvo 1846-1996. Hrvatsko šumarsko
društvo, Zagreb.


Rössler,E. 1915: Fran Zaver Kesterčanek. In memori-
am. Lovačko-ribarski vjesnik br. 9-12, str. 66-71,
Zagreb.


Šumarska enciklopedija 1983, Jugoslavenski leksikografski
zavod "M. Krleža", svezak 2, str. 242,
Zagreb.


Ugrenović,A., Lenarčić,A., Petračić, A., Ne-
nadić,Đ.,Rossler,E. iBenak,V. 1915: Slava
F. Ž. Kesterčaneku. Šum list (žalobni broj),
Zagreb.


Ugrenović,A. 1926: Fran Kesterčanek (1856-1915).
Pola stoljeća šumarstva, str. 130-134, Zagreb.


(Uredništvo) 1977: Fran Zaver Kesterčanek. Lovački
vjesnik br. 11, str. 313, Zagreb.


Summary: Fran Zaver Kesterčanek (1856-1915) had a great impact on the development
of science and specialist literature in the field of forestry and hunting in
Croatia at the turn of the century. He is one of those to be thanked for the opening of the
Forestry Academy within the Law Faculty of Zagreb University, an event that crowned
the efforts of the Croatian Forestry Society in organizing high education for Croatian
forestry.


The 150th anniversary of the Croatian Forestry society (founded in 1846), and the
100th anniversary of the Forestry Academy in Zagreb were two occasions that deserved
written presentation of Fran Kesterčanek ´s work and significance.


Born in 1856 in Zagreb, where he finished the grammar school in 1874, Kesterčanek
took degree from the High School of Soil Culture in Vienna in 1877. He worked
as a forestry professor at the Križevci Forestry school (1878-1883; 1893-1899), and
the Zagreb Forestry Academy (1900-1915). He in turns worked as the secretary of the
Croatian Forestry Society (1880-1882 and 1887-1892); member of the Board (1880-
1893; 1900-1908, and 1911-1914), and the editor of Šumarski list (1881-1886 and
1905-1908). One of the founders and the secretary of the Croatian Society for hunting
and fishing (1891), Kesterčanek initiated the publishing of the paper Lovačko-ribarski
viestnik (1892-1910). With the Forestry management (1883-1893), he insisted on the
issues of forestry education and the reorganization of the forest management. He published
about 150 scientific papers in the field of forestry and hunting. He was the author
of Dendrometry (1881) and Hunting (1896), the first specialist handbooks in the
Croatian language, and organized a number of forestry and hunting exhibitions both
at home and abroad. His busts can be seen on the front of the Croatian Forestry Hall
(1936) and in the entrance hall of the Zagreb Forestry Faculty. This biography will
correct the inaccurate data published in the to date literature about Fran Kesterčanek.


404