DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Skoko: FRAK ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997), 391-404 i vremenom postaje tražen u stručnim i znanstvenim krugovima izvan Hrvatske. Od 1885. Šum. list izlazi kao mjesečnik, što je rezultat neumornog rada F. Kes- terčaneka za Šum. društvo. Kao urednik Kesterčanek je iz njemačkih stručnih listova prenosio poučne članke iz područja šumskog gospodarstva. Kao suradnik Šum. lista objavio je oko 60-ak radova (1880-1908). O tematici te njegove plodne suradnje opširnije ćemo govoriti u prikazu njegovog stručnog literarnog rada. Kesterčanek je prestao obnašati dužnost urednika Šum. lista krajem 1886. U 1887. uredništvo preuzima M. Vrbanić . Tijekom pet godina uredničkog rada (1881-1886) okupio je većinu hrvatskih šumara u Šum. društvo i oko Šum. lista. Po sadržaju članaka vidi se daje suradnike zainteresirao i za stranu šumarsku literaturu, kao i za proučavanje stanja naših šuma i šumarske službe, te na taj način pokrenuo razvoj šumarske struke u Hrvatskoj. Sredinom 1905., zbog bolesti urednika I. Partaša, ponovno preuzima uredništvo Šum. lista i Lugarskog viestnika´6 i ostaje urednikom do 1908. U tom razdoblju doživio je i 30-u obljetnicu Šum. lista (1887-1907) i u svom osvrtu (Šum. list 1908., br. 1) izražava zadovoljstvo radom šumara-suradnika, kojim su stvoreni temelji hrvatskoj šumarskoj literaturi i znanosti. Ukupno uzevši Fran Žaver Kesterčanek kao urednik utjecao je na sadržaj Šum. lista i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj, ali je nastojao u tom svom radu obuhvatiti i šumarsku problematiku susjednih zemalja. Fran Kesterčanek obnašao je dužnost tajnika Šum. društva od 1880-1882. i ponovno od 1887-189217. Prema V. Benaku´8u društvenoj upravi surađivao je kao odbornik 24 godine (1880-1893, 1900-1908,"1911- 1914). Njegov tajnički posao bio je u kontinuitetu njegovog djelovanja kao urednika Šum. lista. Uvijek je nastojao da se putem Šum. društva, kao stjecišta hrvatskih šumara, unapređuju interesi šumarskog staleža u Hrvatskoj, članova društva i njihovih obitelji, a putem društvenih skupština pospješe osobni kontakti članova društva i izmjene iskustava iz šumarske prakse, te time pridonese "obogaćenju šumarske znanosti i usavršavanju šumarskog zvanja u Hrvatskoj" (Kesterčanek u pozivu na V. glavnu skupštinu Šum. društva 1881.). Kesterčanek je bio nazočan gotovo svim skupštinama Šum. društva, gdje kao tajnik izvješćuje o radu društvene upra ve, a aktivno sudjeluje u strukovnim raspravama (već spomenuta vinkovačka skupština 1880.), na skupštini Šum. društva u Krapini (1881.) sudjeluje izlaganjem "Pitanje o preinaki postojeće naredbe državnih šumarskih izpita", na skupštini u Zagrebu (1882.) vodi raspravu o "Nacrtu novog šumskog zakona" (referenti D. Laksar iV. Dojković). Radi na preinaci odredaba društvenih pravila iz 1877. (Ogulinska skupština 1883. donosi promjene u kategorizaciji članova i promjeni sastava Upravnog odbora). F. Kesterčanek zastupao je Šum. društvo 1880. na glavnoj skupštini njemačkih šumara u Wildbadu, a 1885. zastupa Šum. društvo prigodom proslave 25-te obljetnice Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Godine 1895. u ime Šum. društva dočekuje u Zagrebu članove austrijskog šumarskog društva na njihovom proputovanju na skupštinu u Sarajevo i izlet po Bosni. Tom poučnom putovanju pridružio se i F. Kesterčanek. Posebne zasluge za Šum. društvo Kesterčanek je stekao uređivanjem šumarskih odjela na izložbama. Godine 1884. Šum. društvo ga izabire u središnji odbor za budimpeštansku izložbu (1885.). Kao tajnik predstavlja Šum. društvo na Šumarsko-gospodarskoj izložbi u Beču 1889. Na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. u Zagrebu", koja je održana kao javna manifestacija polustoljetnog djelovanja Hrvatsko-slavon- skog gospodarskog društva (osnovanog 1841.), uređenje Šumarskog dijela izložbe povjereno je Šum. društvu. Konačan izbor društvenog paviljona prepušten je F. Kesterčaneku. Najveći dio radova oko uređenja obavili su tajnik F. Kesterčanek i nadšumar Julije Kuz- ma.Osim toga Kesterčanek je bio član središnjeg odbora za pripremu Jubilarne izložbe, izvjestitelj odjela za šumarstvo, član odjela za lov i član građevno-deko- rativnog i financijskog odjela Jubilarne izložbe. O Jubilarnoj izložbi, kao događaju na kraju XIX. stoljeća pisao je domaći i inozemni tisak. U dnevniku "Obzor" od 10. IX. 1891. u osvrtu na paviljon Šum. društva između ostalog čitamo: "Cielu ovu i zanimivu izložbu šumarskog društva pokrenuo je i uređivao kr. nadšumar F. X. Kesterčanek. Stoga zaslužuje za te svoje zasluge svaku pohvalu i zahvalnost". Na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. F. Kesterčanek je sudjelovao u uređenju izložbe šumarstva i lovstva Hrvatske i Slavonije. O toj izložbi u Lovačko-ribarskom viestniku napisao je dva "Lugarski viestnik" izlazio je kao zasebni prilog Šum. lista od 1895-1920. radi stručne pouke lugarskog osoblja i promicanja šumarstva. Prema tome krivi su podaci daje izlazio od 1892-1918. ("Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., str. 293), odnosno od 1905-1921. (Šumarska enciklopedija, knjiga 2, Zagreb 1983., str. 612). U literaturi nalazimo daje Kesterčanek bio tajnik Šum. društva neprekidno od 1880-1892., međutim tajnik Šum. društva od 1882-1886. bio je dr. Vjekoslav Köröskenyi (1839-1909), dr. filozofije, prof, matematike i geodezije na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (1860-1879), autor prvog udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku (1874.). Kao i pod 10, str. 40. Piškorić, O.: Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba 1891. u Zagrebu. Šum. list 1992., br. 1-2, str. 77-86. 396 |