DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
I. Simić: UTJECAJ FITOCENOLOSKIH PRILIKA NA POVEĆANJE OPOZARENE POVRŠINE Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 425-429 m «w/mmBn&mKmäJB&M"- Slika 3. Nastanak borove šume na napuštenom poljoprivrednom tlu Foto: I. Simić smislu itekako olakšava cjelokupnu situaciju. S druge strane borove šume na podlozi makije sa svojom fito- cenološkom slikom predstavljaju opasnost za nastanak i brzo prenošenje požara. Ovdje priroda brzo reagira na utjecaj čovjeka koji se ogleda u njegovoj pasivnosti prema napuštenim antropogeniziranim tlima. Promjenom gospodarskih prilika, lokalno pučanstvo napušta poljoprivredne površine i okreće se profi- tabilnijoj gospodarskoj grani. Pasivnost čovjeka koriste borove šume koje zauzimaju bogata poljoprivredna tla, ali zauzimaju i nerazvijena tla koja su se koristila za pašnjake. Stoga borove sastojine u praktičnom smislu mo- Slika 4. Borova šuma na podlozi kretskog bušina Foto: I. Simić žemo podijeliti i po tlu koje nastanjuju, te u općoj težnji optimalnog iskorištenja tla dolazimo do spoznaje gdje bor predstavlja korov, a gdje je njegova uloga korisna. Uspoređujući ova dva tipa borovih sastojina, vidimo da u gospodarskom smislu jedne zauzimaju bogata poljoprivredna tla na kojima može uspijevati i unosnija kultura, dok s druge strane borove sastojine na nerazvijenim tlima imaju korisnu meliorativnu ulogu. U protupožarnom smislu možemo ih označiti kao "pozitivne" i "negativne" te se tako prema njima i odnositi. Svemu u prilog idu statistički pokazatelji koji nam govore o povećanju opožarene površine po jednom požaru sredinom sedamdesetih koja raste sve do danas. Dakle, i pored toga što smo u protupožarnom smislu ojačali i tehnički i organizacijski, nismo uspjeli bitno smanjiti negativan utjecaj napuštenih poljoprivrednih površina. Sljedeća potvrda postavljenoj hipotezi je što vremenski intervali povećanja opožarene površine po jednom požaru koincidiraju sa snažnijim zamahom turizma i s povećanjem ukupne opožarene površine, dok ujedno bilježimo blagi pad broja požara. Znajući da preko 90% požara pruzroči čovjek kao loš gospodar vatre, vidimo da kao loš poljoprivrednik utječe i na ukupnu opožarenu površinu. ZAKLJUČAK Na osnovi fitocenoloških snimanja, a u smislu protupožarne zaštite, podijelili smo borove sastojine na "pozitivne" i "negativne". Dok "pozitivne" borove sastojine nalazimo na terenima gariga i kamenjara, "negativne" borove sastojine šire se uglavnom na bogatim antropogeniziranim tlima. U borovim sastojinama na- stalim na podlozi gariga i kamenjara, izostaje grmlje i prizemna flora zbog ekoloških potreba za svjetlom, karakterističnih vrsta, pa one u smislu protupožarne zaštite predstavljaju znatno manju opasnost u odnosu na "negativne" borove sastojine. Limitirajući čimbenik elemenata makije u borovim sastojinama, nije svjetlost već tlo, što se i očituje u morfološkoj razdijeljenosti ovih dvaju borovih sastojina. Bogata antropogenizirana 428 |