DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 99     <-- 99 -->        PDF

U POVODU 50-te OBLJETNICE MEĐUNARODNE KOMISIJE ZA TOPOLU


Na Svjetskom šumarskom Kongresu koji se održava
u listopadu ove godine u Turskoj, bit će prigodnim zasjedanjem
obilježena 50-ta godišnjica Međunarodne
Komisije za topolu (utemeljena 1947. godine u Parizu).
Za prigodno zasjedanje Komisije odabrana je tema
"Udio topola i vrba u održivom razvoju šumarstva za
21. stoljeće."


Od tajnika Komisije upućena je nacionalnim Komisijama
zamolba za mišljenje o izabranoj temi.


U ime Hrvatskog povjerenstva za topolu odgovor
smo sačinili u obliku izvješća sljedećeg sadržaja:


Mišljenja smo, daje izbor teme za obilježavanje o-
bljetnice prigodom sastanka Komisije na Svjetskom šumarskom
kongresu u Turskoj pod naslovom "Udio topola
i vrba u održivom razvoju šumarstva za 21. stoljeće"
u cjelosti u skladu s osnovnom temom Kongresa.


Utvrđena tema također se nameće kao prirodni slijed
upitnika FAO u svezi s ekološkim i društvenim pitanjima
vezanim za plantaže i kulture topola i vrba. O-
bradom i analizom upitnika, prema priopćanju podnesenom
na dvadesetom zasjedanju u Budimpešti, vidljivo
je da odgovori na pojedina pitanja, posebice iz
oblasti ekološke vrijednosti plantaža i kultura topola i
vrba, variraju u vrlo širokom rasponu, ovisno o civilizacijskoj
razini te kulturi korištenja šumskih dobara i
koristi od šuma u različitim zemljama.


Kada je u pitanju proizvodnja drva, koristi od plantaža
topola i vrba nisu upitne. Moguće je jedino postaviti
pitanje racionalnosti proizvodnje na relaciji ulaganja
- prihod i konkurentnosti drugim oblicima i načinima
biljne proizvodnje.


Rad s topolama i vrbama uvelike je utjecao na brzi
razvoj pojedinih šumarskih znanosti, primjerice šumarske
genetike i oplemenjivanja.


Također je utjecao na pozitivne pomake u oblastima
primjene mehanizacije i rasadničarske proizvodnje.


Kod razmatranja ostalih koristi koje se direktno ili
indirektno postižu podizanjem kultura i plantaža topola
i vrba smatramo važnim naglasiti sljedeće:


- Povećanom dobro organiziranom proizvodnjom
drva u plantažama i kulturama topola i vrba smanjuje se
pritisak na eksploataciju prirodnih šuma.


Danas postaje jasno, da zamjena drva ostalim materijalima
posebno sintetskim, neće smanjiti potrošnju
drva, jer se civilizacijskim razvojem stvaraju nove mogućnosti
za njegovu uporabu. Dapače drvo se ponovo
vraća u uporabu kod pojedinih proizvodnji (dječje igračke,
ekološka ambalaža i drugo).


Sve ovo dokazuje da gore izrečeno ima svoj smisao.


- Podizanjem kultura i plantaža topola i vrbana površinama
unutar inudacijskog (poplavnog) područja
moguće je relativno brzo obnoviti šumsku vegetaciju i
povećati površinu pod šumom.


- Značajne su mogućnosti plantaža i kultura topola i
vrba kao pionirskih oblika vegetacije, posebno na području
aluvija. Formiranje vegetacije na aluvijalnim tlima
u širem dijelu priobalja, često s debelim slojevima
sterilnog materijala (šljunak i pijesak) u prirodi je vrlo
dug proces. Njega prate progresijski i regresijski oblici
sukcesije do konačnih klimaksnih oblika šumske vegetacije.


Sadnjom topola i vrba na ovakvim tlima mogu se
procesi sukcesije bitno ubrzati, a poneki regresijski stadiji
(panjače, travnjaci i trstici) mogu potpuno izostati
na putu prema formiranju prirodnih šumskih zajednica
(hrast lužnjak, jasen). Posebnom tehnikom duboke sadnje
do razine donje vode, moguće je podići šumsku vegetaciju
i na relativno sterilnim tlima (pijesak).


Uzgajanjem topola i vrba u jednom ili više ciklusa
ova tla se značajno obogaćuju organskom tvari, postaju
pogodnija za aktivnost mikroorganizama u tlu i pospje-
šenje pedogenetskih procesa u smjeru stvaranja statusnih
uvjeta za ekološki stabilne oblike šumske vegetacije.


U ovoj funkciji topole su pogodnije na lakim tlima
koje obiluju frakcijama pijeska dok su vrbe pogodnije
za teža ilovastatla.


- U uvjetima reorganizacije ruralnog gospodarstva,
i otpuštanja dijekla poljoprivrednog zemljišta iz proizvodnje,
plantaže topola i vrba predstavljaju dobru alternativu
za njihovo korištenje na dulji ili kraći rok. Kratki
proizvodni ciklus i tehnološki prihvatljiv način uklanjanja
panjeva omogućava relativno brzo i lako osposobljavanje
ovih površina za prijašnju poljoprivrednu
proizvodnju, ili gledano kroz njihovu pionirsku ulogu,
stvaraju se uvjeti za obnovu stabilne prirodne šumske
vegetacije pojedinog područja.


- Velike riječne doline obično su gusto naseljene s
razvijenom poljoprivredom i industrijom, te u pravilu s
malom površinom pod šumskom vegetacijom. I upravo
ovdje rad s topolama i vrbama omogućuje relativno brzo
podizanje šumske vegetacije i ostvarenje svih onih
pozitivnih zaštitnih i općekorisnih funkcija, kojima šuma
oplemenjuje čovjekov životni prostor.


- Iako u pogledu ekološke stabilnosti plantaže i kulture
zaostaju za prirodnom vegetacijom, posebno u svezi
s prirodnom obnovljivošću, bogatstvom vrsta i geno-
fonda pojedinih vrsta, njihove općekorisne funkcije ni-


437