DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 104     <-- 104 -->        PDF

drvne mase iz državnih šuma SAD procijenjena je na


3.5 milijardi US $, (po jedinici površine približno prihodu
HŠ). Prihod od rekreacije u šumi očekuje se u
2000 godini u iznosu od 100 (sto) milijardi US $.
Hrvatske šume imaju bar isti, ako ne i veći rekreativni
potencijal, a prema navedenom uzoru prihod bi mogao
biti u budućnosti - više nego danas priželjkivani sveukupni
prihod od turizma. A to bi bila velika nada opstanku
većine hrvatskih općina.
Ta činjenica postavlja pitanja, čiji bi odgovori trebali
otrijezniti zaostalu dogmatsku svijest industrijalizma,
preispitati sklonosti novim dogmama tržišta pa čak i
dogmama o zaštiti okoliša bez zaštite zavičajne obitelji
i zajednice. Sve dogme hrane se na dogmatskoj svijesti
koja je odgojem desetljećima usadivana, a oslanja se
samo na industrijske sirovine kao resurs razvoja, kao
stoje gospodarska korist od šume. To postavlja i šira pitanja
zaštite i prostornog planiranja u drugu perspektivu,
ali i odnos prema gospodarenju zemljištem do naobrazbe
na lokalnoj razini. (Znamo daje naobrazba slijedila
tu dogmu - u nekim krajevima nisu se školovali
svestrano obučavani srednjoškolci već uglavnom usko
specijalizirani šumari i drvopreradivači). To je posebno
važno danas, u neovisnoj državi, ako se ima na umu i u
srcu nacionalni interes, to jest opstanak i zavičajne populacije
na vlastitim resursima, stoje i smisao održiva
razvoja. Neupitna nužnost opredjeljenja za održivi razvoj
pokazuje dosadašnji vrijednosni sustav u pravoj slici,
kao piramidu postavljenu naglavce. To čak zadire i u
takva područja kao stoje planiranje šumskih puteva, da
bi mogli poslužiti i kao turističke europske pješačke
magistrale, imajući u vidu da su posve zanemareni vidikovci,
turističke atrakcije i destinacije, čak i na glavnim
prometnicama, kao što su zapušteni i nekadašnji
seoski putovi do privatnih posjeda. Moguća mjesta turističkih
lokacija ili naseljavanja zabranjena su na šum


NOVI DOKTORI ZNANOSTI


skom zemljištu, čak i onda kada bi se jedino naseljavanjem
gmajne, šikara i krš mogli kultivirati i pretvarati
u vrtove i park. Po nasljeđenom sustavu vrednovanja, te
površine zaštićene kao šumsko zemljište, a vrtovi i parkovi,
ljepše mjesto boravka obitelji i lokalne zajednice,
zakonom se ubrajaju u nekorisno građevinsko zemljište,
po dogmatskom kriteriju manje vrijednosti obitelji i
njenih malograđanskih sklonosti ili manje vrijednosti
malog, obiteljskog gospodarstva, pogodnog za nerentabilna
gorsko-planinska područja, koje komplementarno
objedinjuje bilo koju glavnu djelatnost na mjestu
stalnog boravka, vrtlarstvo i turizam. Ljepota i privlačnost
krajolika, bilo očuvanog prirodnog okoliša i ljudskim
radom uljepšanog, a nezagađenog prostora je i
mjesto više kvalitete življenja i najveći razvojni resurs
većine hrvatskih, danas siromašnih općina, mjesto zarade,
naseljavanja, rekreacije i ostanka.


Bez integralnog pristupa i planiranja ni šumsko zemljište
nije moguće bolje koristiti kao resurs razvoja.
Ali to nije moguće bez edukacije. Autor se prisjeća jedne
diskusije s poznatim lovcem. Riječ je bila o mogućnostima
foto safarija. Odgovor je bio: pokušajte to reći
lovočuvaru. Lovočuvar je bio navikao na društvo i pratnju
izabrane nomenklature u prošlom sustavu i očito je
daje nova bogata vlasnička klijentela bolja zamjena od
grupa domaćih i stranih turista željnih gorsko-planinskih
ugođaja. Ali ako gorsko-planinska populacija želi
opstati morat će se razmisliti na koji su način drugi
uspjeli bolje koristiti svoja prirodna bogatstva i svoj
prostor, i potražiti nova znanja i nove putokaze da bi
se došlo do veće kvalitete življenja u vlastitom zavičaju,
za opću dobrobit pa i za opstanak gradova čiji
se rast bazirao na doseljavanju školovane populacije
iz lokalnih zajednica koje su danas u izumiranju.


Drago Muvrin, dipl. arh. EUR-GORANIN


OLEG ANTONIC


Životopis jediplomski studij prirodnih znava
razreda Trifolio-Geranietea na


OlegAntonić rođenje 1966. nosti - smjer biomatematika završio dinarskom kršu. Doktorirao je
u Osijeku, gdje je pohađao osnovnu je 1993. godine na Prirodoslovno-1996. na Biološkom odsjeku Priroi
srednju školu. Šumarski fakultet matematičkom fakultetu Sveučilidoslovno-
matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu upisao je šta u Zagrebu, obranivši magistarSveučilišta
u Zagrebu s disertaci1987.
godine. Diplomirao je 1991. ski rad pod naslovom Numerička jom pod naslovom "Modeli utjecana
Katedri za dendrometriju. Poslianaliza
vegetacije šumskih ruboja
topoklime na vegetaciju krša".




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Od 1992. godine zaposlen je u
Laboratoriju za biocenološka istraživanja
Instituta Ruder Bošković
u Zagrebu, i to do 1993. kao
znanstveni novak, do 1996. kao
znanstveni asistent, a poslije kao viši
znanstveni asistent. Objavio je 8
znanstvenih radova i sudjelovao na
12 znanstvenih skupova. Koautor je
programskog paketa "MODEL for
Windows" za GIS i prostorno modeliranje.
Član je "International Association
of Vegetation Science",
Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskog
biometrijskog društva, Hr


vatskog ekološkog društva i Hrvatskog
biološkog društva.


Bavi se znanstvenim radom iz
ekologije šuma, posebno primjenom
raster-GIS modeliranja i multivarijantne
statistike u objašnjavanju
prostorne razdiobe šumske
vegetacije. Intenzivno surađuje s
znanstvenicima Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog
instituta Jastrebarsko i Instituta
za jadranske kulture i melioraciju
krša.


MODELI UTJECAJA TOPOKLIME NA VEGETACIJU KRŠA


Doktorska disertacija
Sveučilište u Zagrebu,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,


1996, 156 str.


SAŽETAK: Mogućnosti topoklimatskih
modela u objašnjavanju
prostorne varijabilnosti vegetacije
istraživani su na dva primjera s
hrvatskog Krša: NP Risnjak i Zavižan
(Sjeverni Velebit). Vegetacijski
uzorak određen je na tri razine
prostorne varijabilnosti: fitocenoze
Risnjaka i Zavižana (terestrički
kartirane u skladu s metodama
fitocenološke škole Zürich-
Montpellier), relativni udjeli dominantnih
vrsta drveća u NP Risnjak
(interpretirane infracrvene aerofotogrametrijske
snimke) i dendrometrijski
parametri (promjer i visina
stabla, visina krošnje, radijalni
prirast, zakrivljenost stabla, debljina
kore) populacije bukve (Fagus
sylvatica), terenski mjereni na sistematskom
uzorku u Viljskoj ponikvi
na Risnjaku. Parametri propadanja
šuma (oštećenje krošanja) dobiveni
interpretacijom aerofotogrametrijskih
snimaka, kao i koncentracije
teških metala u tlu uključeni su u istraživanje
i korelirani s modeliranom
izloženošću vjetru za različite
hipotetske smjerove.


Topoklimatske varijable izvedene
su iz digitalnog modela terena
u okviru rasterskog geografskog in


formacijskog sustava. Uključeni su
slijedeći procjenitelji: nadmorska
visina, nagib terena, relativna orijentacija
terena (četiri kutne udaljenosti
od hipotetskih smjerova dolaska
oborinskih vjetrova), izravnana
solarna radijacija (relativno
prema nepoznatoj dnevnoj sumi na
horizontalnoj površini), difuzna solarna
radijacija (također relativno
prema dnevnoj sumi), dubina u ponikvi
i recipročna površina izmjene
temperatura (hipotetski procjenitelji
temperaturne inverzije u ponikvama),
procjenitelji izloženosti
terena vjetru (na temelju visine horizonta
u različitim smjerovima), zakrivljenost
terena u smjeru najvećeg
nagiba, zakrivljenost terena
okomito na smjer najvećeg nagiba,
hipotetska akumulacija vode (otežana
s propusnošću stijena i logaritamski
transformirana), potencijalna
količina oborine u slivu i potencijalna
akumulacija snijega. Svi ti
modeli imaju prostornu razlučivost
od 10 x 10 m. Udio vapnenaca izveden
iz geološke karte također je
uključen u analizu za Risnjak, a područje
Zavižana je geološki homogeno.
Prostorna varijabilnost tla je
zanemarena uz hipotezu o zajedni


čkom postglacijalnom podrijetlu tla
i vegetacije pod utjecajem abiotskih
činitelja. Ova je hipoteza odvojeno
testirana na kvalitativnoj razini.


Modelirane topoklimatske varijable
diskriminiraju glavninu fitocenoza
na istraživanom području, s
težištem na onim varijablama koje
se odnose na temperaturni gradijent.
U oba slučaja glavni procjenitelj
je nadmorska visina, ali drugi
relevantni procjenitelji (npr. radijacija,
izloženost morskim vjetrovima)
nisu jednaki za oba područja,
vjerojatno zbog različitih makroklimatskih
uvjeta, te dva različita tipa
zonacije vegetacije na Zavižanu.
Udio vapnenaca diskriminira acidofilnu
fitocenozu Blechno-Abietetum,
što potvrđuje logičnu pretpostavku
o valjanosti topoklimatskih
procjena samo pod istim geološkim
uvjetima.


Gradijent jela (Abies alba) - bukva
(Fagus sylvatica) je temeljna
značajka prostorne varijabilnosti
udjela dominantnih vrsta drveća u
NP Risnjak, jer su udjeli te dvije vrste
značajno procijenjeni s većinom
modeliranih varijabli uz uzajamno
suprotne predznake. Učestalost
smreke (Picea abies), kao pionirske