DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 106     <-- 106 -->        PDF

vrste, vrlo slabo ali značajno koreli-silikatima i smreke u ponikvama), tekciju smjera izvora onečišćenja.
ra s topoklimatskim procjeniteljima nego samo povećavaju diverzitet. Učestalosti parova (fitocenoza,
samo ako smreka nije dominantna Odstupanja od sljedećih regresijpedokartografska
jedinica) značajvrsta
u sastojim. Učestalost planinskih
modela za bukvu u Viljskoj po-no su različite od hipotetskih u sklaskog
bora (Pinus mugo) je značajno nikvi značajno koreliraju s modelidu
sa zakonom množenja vjerojatprocijenjena
samo s tri varijable ranim varijablama: promjer stabla i nosti i to ukupno, posebno za svaku
(nadmorska visina, dubina u poni-visina stabla, visina stabla i visina fitocenozu, te posebno za svaku pekvi,
udio vapnenaca), vjerojatno krošnje, srednji debljinski prirast i dokartografsku jedinicu. Ovi rezuluslijed
malog areala te vrste na issrednja
sastojinska visina, standardtati
impliciraju visoku prostornu
traživanom području. na devijacija debljinskog prirasta i korelaciju između vegetacije i tala.


Shannon-Wiener indeks diverzi-srednja sastojinska visina. Zajedničko postglacijalno podrijeteta,
primijenjen na relativne udjele Izloženosti vjetru iz hipotetskih tlo vegetacije i tla pod utjecajem
spomenutih dominantnih vrsta vismjerova
koji padaju u zapadni kvaabiotskih
čimbenika moglo je biti
soko pozitivno korelira s udjelom drant značajni su procjenitelji papretpostavljeno,
jer prostorna razjele
(kompozicija i predznaci topo-rametara propadanja šuma i koncendioba
fitocenoza visoko korelira s
klimatskih procjenitelja su također tracija teških metala u tlu. Ti se smtopoklimom
i istovremeno s provrlo
slični), a negativno s udjelom jerovi poklapaju s glavnim smjerom stornom razdiobom tipova tla.
bukve. U skladu s tim, područja madolaska
ciklona i također sa smjerolog
diverziteta su uglavnom mono-vima izvora industrijskog onečiš(
Koristeći autorov sažetak dokdominantne
pretplaninske šume bućenja
pretpostavljenim od drugih torske disertacije, uz dopunu živokve,
a jela i/ili smreka gotovo nikaautora.
Sukladno tome, uspostavljetopisa
za Š. L. pripremio H. Jada
ne isključuju bukvu (osim jele na na je nova metoda za indirektnu dekovac)


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


Šumarsko društvo Karlovac uključilo se puteni Da bi članstvo Hrvatskoga šumarskog društva i čitačlanstva,
a uz pomoć Uprave šuma Karlovac, u akciju teljstvo Šumarskoga lista proširilo svoja saznanja o počišćenja
stabala, grmlja i korova prostora staroga hrvatvijesnim
zbivanjma na prostoru oko grada Cetina, te leskog
grada Cetina, dajući na taj način svoj skroman dogendarne
Petrove gore na koju se taj prostor nadovezuprinos
rasvjetljavanju stare hrvatske povijesti, u koju je je, pripremamo za objavu napis o povijesnim događanjiznačajno
utkan baš ovaj drevni grad. ma o tim za hrvatsku povijest značajnim prostorima.


Akcija je krenula u sklopu priprema proslave 470-te
godišnjice Hrvatskoga sabora održanog u ovome gradu,
što će se obilježiti održavanjem prvoga okruglog stola u


Predsjednik Šumarskoga društva Karlovac:


mjestu Cetingrad, na dan 12. studenog 1997. godine,
pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. D. Pavelić, dipl. inž. šum.


IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA I LOVSTVA


DVORAC U BILJU
Sjedište javne ustanove "Park prirode Kopački rit"


Među starijim beljskim zgradama, ističe se dvorac "Budući da se u dvorcu nalazila bojna oprema prinkojeg
je sagradio (između 1707 - 1712. godine) Eugen ca i drugi različiti vojni predmeti koje je princ Eugen
Franjo S a v o j s k i, vojskovođa i junak Domovinskog sakupio tijekom rata, dvorac je bio osiguran s dva hvata
rata 1683-1689. godine). (3,79 m) dubokim jarkom u obliku zvijezde. Na sva če


Prvi podrobniji opis ovog zdanja nalazimo u radu tiri ugla zaštitnoga zida nalazile su se redute koje su bile
JosephaPayra (1824. g.) "Vlastelinstvo "Belje": pojačane prsobranima. Bilo je to potrebno, jer se tada




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 107     <-- 107 -->        PDF

dvorac i imanje nalazilo gotovo u šumi, zbog čega se izvan
dvorca nije osjećala sigurnost."


Dvorac je građen u obliku četverokuta. S lijeve strane
od ulaza nalazila se administracija, a s desne su bile
zatvorske prostorije i soba jednoga tamničara i uznika.
Na prostranom tavanu spremala se ljetina. Veliki pomični
most koji se podizao čekrkom na lancima bio je
uklonjen krajem 18. stoljeća, a nasip je bio preobražen
u vrt i park. Pod čitavim dvorcem je podrum, koji je
mogao primiti 6 - 7000 akova (39 tisuća litara) vina.
Bio je opkoljen šljivikom i parkom površine 94,8 kat.
jutara. Kroz šljivik su prolazile lijepo uređene staze
ukrašene prikladnim objektima i ukrasnim grmovima,
čime je još više istaknuta ljepota dvorca.


U dvorcu se nalazila i manja kapelica za vjerske
obrede. Postoji zapis (matrikula) daje 27. rujna 1731.
godine u kapelici kršteno prvo dijete. Dvorac je imao i
groblje koje se nalazilo nedaleko dvorca u sjeverozapadnom
dijelu šljivika. Na četiri preostala nadgrobna
spomenika mogla su se još 1967. godine pročitati imena
pokojnika (vidi prilog).


Dvorac u selu Bilje nedaleko Osijeka. Izgrađen po princu i vojskovođi
Eugenu Franji Savojskom.


(Foto D. Getz)


Dvorac u Bilju je relativno dobro očuvana građevina.
Nalazi se u parku koji je 23. prosinca 1975. godine
(pod br. 708) proglašen zaštićenim objektom prirode,
kao pejsažni perivoj iz 19. stoljeća. U samom
dvorištu nalazilo se lijepo stablo platane i lipe i četiri
stabla bijeloga bora, te više ukrasnih grmova. Do rata
je na izlazu iz dvorca bila i prastara lipa (pp 1,50 m,
starost 170 godina), koja je posječena 1985. godine. U
trulim granama gnijezdile su brojne čavke (Coloeus
moneduld). Prema istraživanjima prof. Rauša i
Gucunskog , u parku je postojalo stotinjak stabala od
62 (9 četinjača, 53 listača) vrsta drveća. Zimi su na stabla
parkovskih kostela (Celtis australis) slijetala jata
drozdova bravenjaka {Turdus pilaris). Znalo se, čim su
se pojavili bravenjaci pristigli sa sjevera Europe, zima
stiže i u naše krajeve.


Iznad izlaznih vratiju u zidu je ugrađen dobro očuvani
grb E. S a v o j s k o g. Iz znakovlja grba doznajemo
daje E. Savojski bio princ, veleposjednik, kršćanin, ratnik,
nositelj malteškog križa i podanik austrijske krune.


Uz ovaj dvorac vezuju se imena poznatih ličnosti
političkog, kulturnog i znanstvenog etablissementa ondašnje
srednje Europe. Zaslugom šumara Josipa P f e n nigbergera
, u prostorijama dvorca bila je postavljena
zbirka ptica (22 preparata) koja je rasformirana i
izgubljena nakon poznate lovačke izložbe u Budimpešti
1900. godine. Od 1941 - 1944. godine u okviru
Narodnog mađarskog muzeja, djelovala je i prva znanstvena
stanica "Albertina". Desetak znanstvenih radova
objavljenih u istoimenom časopisu još su i danas izvorište
dragocjenih podataka i poticaj sadašnjim i budućim
istraživačima.


Osim E. Savojskog, korisnici dvorca bili su Dvorska
komora (1737 - 1783.), obitelj Habsbur g (Sasko Teschen;
1784 - 1918.), Kraljevina Jugoslavija (Karađorđević;
1918- 1940.), Albrecht Habsbur g -Kraljevina
Mađarska (1941 - 1944.), Državno dobro "Belje"
(1945 - 1951.) u SR Jugoslaviji i Lovno-šumsko
gazdinstvo "Jelen" ( 1952 - 1990.).


LŠG "Jelen" imao je svoj institut (operativno-naučni)
i pokretnu lovačko-zoološku zbirku životinja, koja
je 1971. godine premještena u Zoološki muzej Baranje
u selo Kopačeve


Od 1. siječnja 1991. godine na temelju Zakona o šumama,
biljski dvorac postaje vlasništvo "Hrvatskih šuma"
iz Zagreba. Potpisivanjem Pisma sporazuma u
1997. godini između "Hrvatskih šuma" i (fantomskog)
Nacionalnog parka "Jelen" - "Srijemske šume", dvorac
i "de facto" ulazi u posjed "Hrvatskih šuma".


Tijekom Domovinskoga rata dvorac nije znatnije
oštećen. Osim vrijednoga inventara koji je netragom
nestao (filmoteka, audio-vizuelna oprema, kinoprojektori)
u dvorcu se nalazi ostatak knjižnice i inventar administracije.
Preostalo je još i nekoliko skupocjenih jelenskih
trofeja.


Nesumnjivo da će ovaj objekt i dalje biti okupljalište
šumara, lovnih stručnjaka, zaštitnika prirode i
brojnih znanstvenika - istraživača koji će dolaziti u
Baranju i Kopački rit. Dokazuje to i odluka Vlade
Republike Hrvatske, koja Javnu ustanovu "Park prirode
"Kopački rit" (člankom 1. Uredbe o osnivanju Javne
ustanove "Park prirode Kopački rit") locira u mjesto
Bilje i dvorac. Zaželimo joj uspješan rad i nastavak svih
korisnih aktivnosti na unapređenju i zaštiti dunavskodravskoga
podunavlja i njegovog zanimljivog biljnog i
životinjskog svijeta.


D. Getz