DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 106 <-- 106 --> PDF |
vrste, vrlo slabo ali značajno koreli-silikatima i smreke u ponikvama), tekciju smjera izvora onečišćenja. ra s topoklimatskim procjeniteljima nego samo povećavaju diverzitet. Učestalosti parova (fitocenoza, samo ako smreka nije dominantna Odstupanja od sljedećih regresijpedokartografska jedinica) značajvrsta u sastojim. Učestalost planinskih modela za bukvu u Viljskoj po-no su različite od hipotetskih u sklaskog bora (Pinus mugo) je značajno nikvi značajno koreliraju s modelidu sa zakonom množenja vjerojatprocijenjena samo s tri varijable ranim varijablama: promjer stabla i nosti i to ukupno, posebno za svaku (nadmorska visina, dubina u poni-visina stabla, visina stabla i visina fitocenozu, te posebno za svaku pekvi, udio vapnenaca), vjerojatno krošnje, srednji debljinski prirast i dokartografsku jedinicu. Ovi rezuluslijed malog areala te vrste na issrednja sastojinska visina, standardtati impliciraju visoku prostornu traživanom području. na devijacija debljinskog prirasta i korelaciju između vegetacije i tala. Shannon-Wiener indeks diverzi-srednja sastojinska visina. Zajedničko postglacijalno podrijeteta, primijenjen na relativne udjele Izloženosti vjetru iz hipotetskih tlo vegetacije i tla pod utjecajem spomenutih dominantnih vrsta vismjerova koji padaju u zapadni kvaabiotskih čimbenika moglo je biti soko pozitivno korelira s udjelom drant značajni su procjenitelji papretpostavljeno, jer prostorna razjele (kompozicija i predznaci topo-rametara propadanja šuma i koncendioba fitocenoza visoko korelira s klimatskih procjenitelja su također tracija teških metala u tlu. Ti se smtopoklimom i istovremeno s provrlo slični), a negativno s udjelom jerovi poklapaju s glavnim smjerom stornom razdiobom tipova tla. bukve. U skladu s tim, područja madolaska ciklona i također sa smjerolog diverziteta su uglavnom mono-vima izvora industrijskog onečiš( Koristeći autorov sažetak dokdominantne pretplaninske šume bućenja pretpostavljenim od drugih torske disertacije, uz dopunu živokve, a jela i/ili smreka gotovo nikaautora. Sukladno tome, uspostavljetopisa za Š. L. pripremio H. Jada ne isključuju bukvu (osim jele na na je nova metoda za indirektnu dekovac) IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarsko društvo Karlovac uključilo se puteni Da bi članstvo Hrvatskoga šumarskog društva i čitačlanstva, a uz pomoć Uprave šuma Karlovac, u akciju teljstvo Šumarskoga lista proširilo svoja saznanja o počišćenja stabala, grmlja i korova prostora staroga hrvatvijesnim zbivanjma na prostoru oko grada Cetina, te leskog grada Cetina, dajući na taj način svoj skroman dogendarne Petrove gore na koju se taj prostor nadovezuprinos rasvjetljavanju stare hrvatske povijesti, u koju je je, pripremamo za objavu napis o povijesnim događanjiznačajno utkan baš ovaj drevni grad. ma o tim za hrvatsku povijest značajnim prostorima. Akcija je krenula u sklopu priprema proslave 470-te godišnjice Hrvatskoga sabora održanog u ovome gradu, što će se obilježiti održavanjem prvoga okruglog stola u Predsjednik Šumarskoga društva Karlovac: mjestu Cetingrad, na dan 12. studenog 1997. godine, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. D. Pavelić, dipl. inž. šum. IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA I LOVSTVA DVORAC U BILJU Sjedište javne ustanove "Park prirode Kopački rit" Među starijim beljskim zgradama, ističe se dvorac "Budući da se u dvorcu nalazila bojna oprema prinkojeg je sagradio (između 1707 - 1712. godine) Eugen ca i drugi različiti vojni predmeti koje je princ Eugen Franjo S a v o j s k i, vojskovođa i junak Domovinskog sakupio tijekom rata, dvorac je bio osiguran s dva hvata rata 1683-1689. godine). (3,79 m) dubokim jarkom u obliku zvijezde. Na sva če Prvi podrobniji opis ovog zdanja nalazimo u radu tiri ugla zaštitnoga zida nalazile su se redute koje su bile JosephaPayra (1824. g.) "Vlastelinstvo "Belje": pojačane prsobranima. Bilo je to potrebno, jer se tada |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 107 <-- 107 --> PDF |
dvorac i imanje nalazilo gotovo u šumi, zbog čega se izvan dvorca nije osjećala sigurnost." Dvorac je građen u obliku četverokuta. S lijeve strane od ulaza nalazila se administracija, a s desne su bile zatvorske prostorije i soba jednoga tamničara i uznika. Na prostranom tavanu spremala se ljetina. Veliki pomični most koji se podizao čekrkom na lancima bio je uklonjen krajem 18. stoljeća, a nasip je bio preobražen u vrt i park. Pod čitavim dvorcem je podrum, koji je mogao primiti 6 - 7000 akova (39 tisuća litara) vina. Bio je opkoljen šljivikom i parkom površine 94,8 kat. jutara. Kroz šljivik su prolazile lijepo uređene staze ukrašene prikladnim objektima i ukrasnim grmovima, čime je još više istaknuta ljepota dvorca. U dvorcu se nalazila i manja kapelica za vjerske obrede. Postoji zapis (matrikula) daje 27. rujna 1731. godine u kapelici kršteno prvo dijete. Dvorac je imao i groblje koje se nalazilo nedaleko dvorca u sjeverozapadnom dijelu šljivika. Na četiri preostala nadgrobna spomenika mogla su se još 1967. godine pročitati imena pokojnika (vidi prilog). Dvorac u selu Bilje nedaleko Osijeka. Izgrađen po princu i vojskovođi Eugenu Franji Savojskom. (Foto D. Getz) Dvorac u Bilju je relativno dobro očuvana građevina. Nalazi se u parku koji je 23. prosinca 1975. godine (pod br. 708) proglašen zaštićenim objektom prirode, kao pejsažni perivoj iz 19. stoljeća. U samom dvorištu nalazilo se lijepo stablo platane i lipe i četiri stabla bijeloga bora, te više ukrasnih grmova. Do rata je na izlazu iz dvorca bila i prastara lipa (pp 1,50 m, starost 170 godina), koja je posječena 1985. godine. U trulim granama gnijezdile su brojne čavke (Coloeus moneduld). Prema istraživanjima prof. Rauša i Gucunskog , u parku je postojalo stotinjak stabala od 62 (9 četinjača, 53 listača) vrsta drveća. Zimi su na stabla parkovskih kostela (Celtis australis) slijetala jata drozdova bravenjaka {Turdus pilaris). Znalo se, čim su se pojavili bravenjaci pristigli sa sjevera Europe, zima stiže i u naše krajeve. Iznad izlaznih vratiju u zidu je ugrađen dobro očuvani grb E. S a v o j s k o g. Iz znakovlja grba doznajemo daje E. Savojski bio princ, veleposjednik, kršćanin, ratnik, nositelj malteškog križa i podanik austrijske krune. Uz ovaj dvorac vezuju se imena poznatih ličnosti političkog, kulturnog i znanstvenog etablissementa ondašnje srednje Europe. Zaslugom šumara Josipa P f e n nigbergera , u prostorijama dvorca bila je postavljena zbirka ptica (22 preparata) koja je rasformirana i izgubljena nakon poznate lovačke izložbe u Budimpešti 1900. godine. Od 1941 - 1944. godine u okviru Narodnog mađarskog muzeja, djelovala je i prva znanstvena stanica "Albertina". Desetak znanstvenih radova objavljenih u istoimenom časopisu još su i danas izvorište dragocjenih podataka i poticaj sadašnjim i budućim istraživačima. Osim E. Savojskog, korisnici dvorca bili su Dvorska komora (1737 - 1783.), obitelj Habsbur g (Sasko Teschen; 1784 - 1918.), Kraljevina Jugoslavija (Karađorđević; 1918- 1940.), Albrecht Habsbur g -Kraljevina Mađarska (1941 - 1944.), Državno dobro "Belje" (1945 - 1951.) u SR Jugoslaviji i Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" ( 1952 - 1990.). LŠG "Jelen" imao je svoj institut (operativno-naučni) i pokretnu lovačko-zoološku zbirku životinja, koja je 1971. godine premještena u Zoološki muzej Baranje u selo Kopačeve Od 1. siječnja 1991. godine na temelju Zakona o šumama, biljski dvorac postaje vlasništvo "Hrvatskih šuma" iz Zagreba. Potpisivanjem Pisma sporazuma u 1997. godini između "Hrvatskih šuma" i (fantomskog) Nacionalnog parka "Jelen" - "Srijemske šume", dvorac i "de facto" ulazi u posjed "Hrvatskih šuma". Tijekom Domovinskoga rata dvorac nije znatnije oštećen. Osim vrijednoga inventara koji je netragom nestao (filmoteka, audio-vizuelna oprema, kinoprojektori) u dvorcu se nalazi ostatak knjižnice i inventar administracije. Preostalo je još i nekoliko skupocjenih jelenskih trofeja. Nesumnjivo da će ovaj objekt i dalje biti okupljalište šumara, lovnih stručnjaka, zaštitnika prirode i brojnih znanstvenika - istraživača koji će dolaziti u Baranju i Kopački rit. Dokazuje to i odluka Vlade Republike Hrvatske, koja Javnu ustanovu "Park prirode "Kopački rit" (člankom 1. Uredbe o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Kopački rit") locira u mjesto Bilje i dvorac. Zaželimo joj uspješan rad i nastavak svih korisnih aktivnosti na unapređenju i zaštiti dunavskodravskoga podunavlja i njegovog zanimljivog biljnog i životinjskog svijeta. D. Getz |