DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 108 <-- 108 --> PDF |
IZ SVJETSKOG ŠUMARSTVA DEFORESTACIJA U TROPSKOM POJASU OD 1980. DO 1990. GODINE U dvomjesečniku L´Italia forestale e montana br. 5/1995. PaolaVigietti objavila je "Bilješke o statistici šuma tropskog područja" s posebnim osvrtom na obešumljenje. Kako do sada takvi podaci za cjelokupno tropsko područje nisu objavljeni u Šumarskom listu, koristimo taj članak za popunjavanje te praznine. Današnji podaci o površini šuma tropskog područja temelje se na: 1. satelitskim snimkama i potpunim snimanjem na zemlji, 2. satelitskim snimkama i djelomičnom provjerom na zemlji i 3. opažanjima ili na različitim kartografskim prikazima kao vegetacijskim, pedološkim i dr. Na prvi način utvrđivanja odnosi se 19%, na drugi 60% a na treći 21%. Prema podacima FAO (1987) u tropskom području šume i šumske površine pokrivaju 4087 milijuna ha, a prema podacima World Resources Institute (WRI 1986), cjelokupna šumska površina iznosi 5228 milijuna ha od čega su 2865 milijuna ha sklopite šume, 1282 milijuna ha, otvorene i 1081 milijuna ha ostale šumske površine. Obešumljenje (deforestacija) je prema podacima FAO između 1980. i 1990. godine godišnje izvršeno na 15 411 000 ha, ali kako je istodobno pošumljeno 2 607 000 ha to je stvarno obešumljenje iznosilo 12 804 000 ha. Po pojedinim kontinentima i istom redoslijedu u 1000 ha slika je sljedeća: Afrika 4100 130 3970 Amerika 7407 373 7034 Azija 3791 2102 1689 Oceanija 113 2 111 FAO dijeli šume na šume u ravnicama te brdske i planinske šume. U ravničarskim područjima dijeli ih dalje na kišne, vlažne, sušne i aridne. Obešumljavanje pojedinih tipova šuma od 1981. do 1990. godine u milijunima ha iznosila je: Tip šume Afrika Južna Amerika ^.zija Svega Kišni 0.5 1.9 2.2 4.6 Vlažni 2.2 3.2 0.7 6.1 Sušni 1.1 0.6 0.7 2.2 Aridni 0.3 1.6 0.6 2.5 O. Piškorić IZ DNEVNOG TISKA PRVA HRVATSKA ZOOLOŠKA KNJIGA (Vjesnik od 14. listopada 1997.) Zagreb, 13. listopada - Prije 140 godina "spisao" je Josip Ettinger (NovaGradiška 1821.-Zagreb 1908.) " c.k. nadzornik šumah Titelskog bataliuna, Karlovačkog i Petrovaradinskog magistrata, član više poleznih i znanstvenih družtvah", koji je tada službovao u Srijemu, prvu zoološku knjigu na hrvatskom jeziku - "Srijemsko- slavonsko-hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice". Godine 1857. knjiga je tiskana u Zemunu, navodi se u pretisku ogleda dr. Nikole Finka o Ettingeru, prvi put objavljenom u časopisu "Priroda" 1957. godine. Pojava "prve zoološke knjige na hrvatskom" bio je izvanredan događaj u našem kulturnom i znanstvenom razvitku, zaključuje dr. Fink. Prije Ettingerove, tiskana je 1798. u Zagrebu knjižica "zoološkog sadržaja", odnosno s "uputama o držanju zeba u kavezima", ali na kajkavskom narječju. Naime, do 1857., o našem su životinjskom svijetu pisali stranci, prije svega Austrijanci i Talijani. Prvi profesor zoologije na zagrebačkom sve učilištu Spiridon Brusina, smatra upravo zato Ettingera "prvim hrvatskim zoologom", a njegovu knjigu "porodjajem hrvatske zoološke književnosti". Ettinger se "trsio", kako sam opisuje, "da službeno putujući i inače prolazeći šume i poljane, planine i ravnice, bregove i dolove po Sriemu, po Slavoniji i Hrvatskoj, u prirodoslovnom obziru pregleda i popiše životinje i ptice spomenutih pokrajinah" - u "Životinjama, zvierima i pticama" prikazao je 26 naših šumskih sisavaca te 223 ptice. U neprestanom bliskom dodiru s pukom, pribirao je i narodne nazive za sve životinje o kojima piše u knjizi postavljajući temelje za hrvatsko nazivlje životinja. Svojoj knjizi Josip Ettinger je priključio i dodatak "Način nadjevanja i nagačenja zvjeradi i pticah", u kojemu piše o prepariranju ptica i sisavaca. Neki od njegovih preparata čuvaju se u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. (Hina) |