DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 108     <-- 108 -->        PDF

IZ SVJETSKOG ŠUMARSTVA
DEFORESTACIJA U TROPSKOM POJASU OD 1980. DO 1990. GODINE


U dvomjesečniku L´Italia forestale e montana br.
5/1995. PaolaVigietti objavila je "Bilješke o statistici
šuma tropskog područja" s posebnim osvrtom na
obešumljenje. Kako do sada takvi podaci za cjelokupno
tropsko područje nisu objavljeni u Šumarskom listu,
koristimo taj članak za popunjavanje te praznine.
Današnji podaci o površini šuma tropskog područja
temelje se na:


1. satelitskim snimkama i potpunim snimanjem na
zemlji,
2. satelitskim snimkama i djelomičnom provjerom
na zemlji i
3. opažanjima ili na različitim kartografskim prikazima
kao vegetacijskim, pedološkim i dr.
Na prvi način utvrđivanja odnosi se 19%, na drugi
60% a na treći 21%.
Prema podacima FAO (1987) u tropskom području
šume i šumske površine pokrivaju 4087 milijuna ha, a
prema podacima World Resources Institute (WRI 1986),
cjelokupna šumska površina iznosi 5228 milijuna ha od
čega su 2865 milijuna ha sklopite šume, 1282 milijuna
ha, otvorene i 1081 milijuna ha ostale šumske površine.


Obešumljenje (deforestacija) je prema podacima
FAO između 1980. i 1990. godine godišnje izvršeno na
15 411 000 ha, ali kako je istodobno pošumljeno 2 607
000 ha to je stvarno obešumljenje iznosilo 12 804 000
ha. Po pojedinim kontinentima i istom redoslijedu u
1000 ha slika je sljedeća:


Afrika 4100 130 3970
Amerika 7407 373 7034
Azija 3791 2102 1689
Oceanija 113 2 111


FAO dijeli šume na šume u ravnicama te brdske i
planinske šume. U ravničarskim područjima dijeli ih
dalje na kišne, vlažne, sušne i aridne. Obešumljavanje
pojedinih tipova šuma od 1981. do 1990. godine u milijunima
ha iznosila je:


Tip šume Afrika Južna Amerika ^.zija Svega
Kišni 0.5 1.9 2.2 4.6
Vlažni 2.2 3.2 0.7 6.1
Sušni 1.1 0.6 0.7 2.2
Aridni 0.3 1.6 0.6 2.5


O. Piškorić
IZ DNEVNOG TISKA
PRVA HRVATSKA ZOOLOŠKA KNJIGA


(Vjesnik od 14. listopada 1997.)


Zagreb, 13. listopada - Prije 140 godina "spisao" je
Josip Ettinger (NovaGradiška 1821.-Zagreb 1908.)
" c.k. nadzornik šumah Titelskog bataliuna, Karlovačkog
i Petrovaradinskog magistrata, član više poleznih i
znanstvenih družtvah", koji je tada službovao u Srijemu,
prvu zoološku knjigu na hrvatskom jeziku - "Srijemsko-
slavonsko-hrvatske divlje životinje, zvieri i ptice".
Godine 1857. knjiga je tiskana u Zemunu, navodi
se u pretisku ogleda dr. Nikole Finka o Ettingeru, prvi
put objavljenom u časopisu "Priroda" 1957. godine.


Pojava "prve zoološke knjige na hrvatskom" bio je
izvanredan događaj u našem kulturnom i znanstvenom
razvitku, zaključuje dr. Fink. Prije Ettingerove, tiskana
je 1798. u Zagrebu knjižica "zoološkog sadržaja", odnosno
s "uputama o držanju zeba u kavezima", ali na
kajkavskom narječju. Naime, do 1857., o našem su životinjskom
svijetu pisali stranci, prije svega Austrijanci
i Talijani. Prvi profesor zoologije na zagrebačkom sve


učilištu Spiridon Brusina, smatra upravo zato Ettingera
"prvim hrvatskim zoologom", a njegovu knjigu "porodjajem
hrvatske zoološke književnosti". Ettinger se
"trsio", kako sam opisuje, "da službeno putujući i inače
prolazeći šume i poljane, planine i ravnice, bregove i
dolove po Sriemu, po Slavoniji i Hrvatskoj, u prirodoslovnom
obziru pregleda i popiše životinje i ptice spomenutih
pokrajinah" - u "Životinjama, zvierima i pticama"
prikazao je 26 naših šumskih sisavaca te 223
ptice. U neprestanom bliskom dodiru s pukom, pribirao
je i narodne nazive za sve životinje o kojima piše u knjizi
postavljajući temelje za hrvatsko nazivlje životinja.


Svojoj knjizi Josip Ettinger je priključio i dodatak
"Način nadjevanja i nagačenja zvjeradi i pticah", u kojemu
piše o prepariranju ptica i sisavaca. Neki od njegovih
preparata čuvaju se u Prirodoslovnom muzeju u
Zagrebu.


(Hina)