DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 109 <-- 109 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. ĐURO RAUS - šumarski stručnjak (31. 3. 1930. - 10. 9. 1997.) Premda smo svi bili upoznati s teškim zdravstvenim stanjem profesora Rauša i s njegovom obitelji suosjećali gotovo dvije godine njegov je odlazak doista teško pao svima nama koji smo ga poznavali, koji smo bili na bilo koji način vezani uz njega i njegovo djelo. Njegovo je djelo kao oca, supruga i djeda, kao šumarskoga stručnjaka, kao fitocenologa teoretičara i praktičara, kao pedagoga i učitelja, kao suradnika i prijatelja - veličanstveno. U njemu je uvijek imao jasno zacrtan put, bez ostatka je davao sebe, nesebično i s velikom ljubavlju. U njemu je izgarao do krajnjega cilja uz golemu snagu i energiju svojstvenu samo velikim ljudima. Zbog toga je imao jednu blistavu sveučilišnu karijeru, okrunjenu brojnim radnim i drugim uspjesima, u kojoj je stekao ugled jednoga od najzaslužnijih hrvatskih šumarskih stručnjaka na kraju ovoga stoljeća. A njegov životni put bio je iznimno trnovit. Počeo je 31. 3.1930. godine na, za hrvatski narod beskrajno nesretnoj Ovčari kod Vukovara, u težačkoj obitelji i u tegobnim okolnostima koje su ne samo u nas nosile tridesete godine ovoga stoljeća. Vrlo je mlad ostao bez oca i već je u drugom svjetskom ratu preuzeo brigu o obitelji, svojstvenu samo svjesnim i odgovornim sinovima. Iz toga najranijega doba nosi nevjerojatno jake dojmove o Dunavu, poplavama, ritskim šumama i mnogim detaljima kojih se u miru vučedolskih večeri znao prisjećati. Gledao je nastajanje dunavskih sprudova, potom ada, uočavao da polagano na mjesta na kojima je danas vrba sutra dolazi topola i tako redom. Nakon završetka srednje šumarske škole od 1956. radi u vukovarskoj šumariji, zatim odlazi na studije na Šumarski fakultet u Zagrebu i od studenoga 1965. radi kao asistent na Katedri za uzgajanje šuma na predmetu Šumarska fitocenologija. U međuvremenu obitelj Rauš prelazi u Zagreb, a profesor Rauš magistrira 1968. i doktorira 1973. godine. Oba su rada posvećena fitocenološkim značajkama šuma istočne Slavonije. U njima daje velik doprinos poznavanju nizinske šumske vegetacije u Hrvatskoj. Taj tematski krug zaokružuje 1974. godine briljantnom habilitacijom u kojoj opisuje sukcesiju ritskih šuma od Aljmaša do Iloka, stoje dosada najcjelovitiji rad o toj problematici koji se u europskoj fitocenološkoj literaturi može pronaći. I nitko nakon Josipa Kozarca nije tako dobro poznavao dušu i život slavonske šume kao naš učitelj, profesor Rauš. Nitko nije tako dobro razumio ulogu i mjesto i lužnjaka i jasena, i šaša i rode u nastajanju i opstanku takva prirodnog sustava. Ta je istraživanja kasnije profesor Rauš u suradnji sa znanstvenicima Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu zaokružio i taj je dio Hrvatske danas u vegetacijskom smislu najbolje istražen. Istodobno je velika društvena i stručna djelatnost profesora Rauša. Glavni je osnivač i prvi upravitelj Nastavno-pokusnoga šumskoga objekta na Rabu od 1974. godine, jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik Hrvatskoga ekološkoga društva od 1975. godine predsjednik Saveza ekoloških društava tadašnje države Jugoslavije od 1978. godine, prodekan Šumarskoga odjela Šumarskoga fakulteta također od 1978. godine, glavni urednik Glasnika za šumske pokuse od 1980. To su i godine iznimno plodnoga znanstvenoga rada u kojemu se poglavito ističe kartiranje šumske vegetacije Hrvatske. Profesor Rauš kartirao je šume Spačve, Pokuplja, Česme, Medvednice, Zagrebačkoga područja, velik dio Posavine, sekcije Vinkovci, Slatina, Osijek, Slavonski Brod i Samobor za vegetacijsku kartu Hrvatske, Turopoljski lug, Repaš i još mnogo, mnogo drugih predjela i gospodarskih jedinica hrvatskih šuma. Dakle, više nego itko prije i nakon njega. Osamdesetih godina istražuje dinarsku i sredozemnu šumsku vegetaciju, oduševivši se tim prostorom jednako kao i svojom Slavonijom i shvativši bit njegovih promjena i razvojnih procesa. Osobito su značajni radovi posvećeni šumama hrasta crnike iz Istre, s Raba i Mljeta. Za cijelo je to vrijeme neprestano usavršavao svoj pedagoški i nastavni rad, pa je 1976. objavio prva, 1979. druga skripta iz šumarske fitocenologije, a 1987. godine sveučilišni udžbenik. Istodobno se posvećuje zaštiti prirode i čovjekova okoliša. Predavanja zaštite prirode započinje u šk. god.1984/85., odmah potom 1986. objavio je skripta, a 1991. sveučilišni udžbenik iz tog predmeta, jedan od najpotpunijih u Hrvatskoj do danas. I inače profesor je Rauš najzaslužniji za zaštitu pojedinih prirodnih predjela, kao što su Vukovarske dunavske ade, Radiševo, Lože, Česma, Novakuša, Varoški lug i drugi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 110 <-- 110 --> PDF |
9. travnja 1997.godine prof. dr. sc. Đ. Rauš prima Odluku o izboru za redovitoga člana Akademije šumarskih znanosti S velikom radošću i novim zanosom dočekuje samostalnu hrvatsku državu i biva poticateljem i glavnim urednikom epohalne monografije Šume u Hrvatskoj 1992. godine. Poslije je također urednik priznate fotomonografije Silvae nostrae Croatiae i urednik značajnoga poglavlja u monografiji Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Potrebno je istaknuti da je profesor Rauš bio predstojnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskoga fakulteta od 1986. do 1990. godine i potom predstojnik Katedre za uzgajanje šuma. Ujesen 1995. godine profesor je Rauš otišao u nadasve zasluženu, ali nezamislivo i nepravedno kratku mirovinu - nakon što je Šumarsku fitocenologiju predavao 30, a zaštitu prirode 11 godina. Za to je vrijeme bio mentorom deset doktorskih, magistarskih i specijalističkih i preko osamdeset diplomskih radova. U tridesetogodišnjem znanstvenom radu objavio je dvije knjige o parkovima i zelenilu Slavonije i Baranje, više od 70 znanstvenih radova, troja skripta, dva udžbenika, dvadeset vegetacijskih karata, 5 bibliografija i preko 110 stručnih članaka i različitih priopćenja. Istaknuti član mnogih domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih udruga organizator više znanstvenih skupova, uzor i učitelj mnogim mladim šumarskim struč njacima ostavio je golemo djelo za koje većini drugih nije dostatan samo jedan život. Veliki je promicatelj zaštite prirode i okoliša, najzaslužniji hrvatski fitocenolog za primjenu šumarske fitocenologije u šumarskoj praksi, približivši je i studentima i šumarima praktičarima. Ne možemo, a da se ne prisjetimo mnogih savjeta izvanrednoga učitelja i prijatelja. U njima je uvijek veličao šumu, sve naše podređivao njoj, bio je istinski vrijedan i ingeniozan šumar i u ljubavi prema šumi nije mu bilo ravna. Koliko je puta pri terenskim istraživanjima znao reći: "Šuma vam je otvorena knjiga, ali morate puno učiti da je možete čitati". Sjećamo se i jednoga od posljednjih susreta subotom sredinom svibnja, kada je uz bolesničku postelju štovanoga profesora bila netom uručena diploma redovitoga člana Akademije šumarskih znanosti, naše Akademije na kojoj smo ga posljednji put javno vidjeli, a kojom se toliko ponosio. Sjećamo se velikog poštovanja koje je iskazivao pričajući o svom učitelju pokojnom profesoru A n i ć u, sjedeći u miru vukovarskih večeri ili u sjenama pod crnikom u Uvali svete Mare. I ostat će pustija slavonska ravnica, usamljeniji Kalnik, smrknutiji Velebit i sigurno će oplakivati more u Uvali svete Mare svoga istinskoga štovatelja, prijatelja i zaštitnika. Ostat će kao i mi siromašniji za velikog znanstvenika i čovjeka koji im je nesebično, kao i svojoj obitelji prijateljima i suradnicima, poklanjao dio sebe i svoga života. Odlaskom profesora Đure Rauša šume naše domovine izgubile su svoga istinskoga poznavatelja, šumarska struka izgubila je vrsnoga stručnjaka, Šumarski fakultet velikoga znanstvenika i pedagoga, a mi, njegovi suradnici i učenici, prijatelja i istinsku potporu kad nam je najteže. Ostat ćemo svi siromašniji, za ponajboljega među velikima koje je u drugoj polovici ovoga stoljeća iznjedrila hrvatska šumarska struka. Oprostili smo se s čovjekom iznimno, velikoga i teško dostižnoga ali baš zato poticajnoga djela. Ono će biti nadahnuće mlađim šumarskim stručnjacima, nama, njegovim, učenicima, da ustrajemo na jedinom putu kojim je profesor Rauš visoko uzdignuta čela koračao putem pravde i poštenja, putem znanja i istine, putem vrijednosti i dike hrvatske šumarske struke. Na ponos obitelji, na ponos domovini, na ponos prijateljima i nama, njegovim učenicima. I prenijet ćemo još jednom jedan Kozarčev prijevod od prije stotinu godina, koji je često citirao profesor Rauš: "Ponosno i maestetično diže se šuma u svojoj ogromnosti, visoko nad obični nivo, djeleći svoje darove na sve strane, nerazdruživa pratilica čovječanstva, alemkamen svih naroda, besmrtna, kao velika ideja." I kao Vaše djelo, štovani i dragi profesore! U ime djelatnika Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskoga instituta Jastrebarsko, poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, članova Hrvatskoga šumarskoga društva, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskoga ekološkoga društva, u ime svih brojnih prijatelja, šumara i drugih koji su ga poznavali izražavamo neizmjernu hvalu za golemo ljudsko i stručno djelo prof dr. Đure Rauša. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Bibliografija prof. dr. Đure Rauša 1964 - 1997. 1. Rauš, Đ., 1964: Takmičenje sjekača jednoručnim motornim lančanim pilama održano dne 12. 02. 1964. g. u šumi Dubovica kombinata "Spačva" Vinkovci. Šum. list 7-8: 334-341, Zagreb. 2. Rauš, Đ., 1969: Autohtona i alohtona dendroflora šire okoline Vukovara. Šum. list 5-6: 185-209, Zagreb. 3. Rauš, Đ., 1970: Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije u Posavini kod Lipovljana. Bilten Posl. udruženja šum. priv. org. Hrvatske, br. 2, Zagreb. 4. Rauš, Đ., 1970: Prilog poznavanju flore Fruške gore iz okolice Iloka. Šum. list 9-10: 285-306, Zagreb. 5. Rauš, Đ., 1970: Crna joha (Alnus glutinosa Geartn.) u šumama Posavine. Savjetovanje o Posavini III, Zagreb. 6. Rauš, Đ., 1970: Dendroflora parkova i drvoreda Vinkovaca i Nuštra. Godišnjak MH. br. 7, Vinkovci. 7. Rauš, Đ., 1971: Rasprostranjenost bukve (Fagus silvatica L.)u nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Šumarski simpozij 15. 02. 1969. (Prigodom 300. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu i 50. godišnjice šumarske fakultetske nastave u Zagrebu), 19-30, Zagreb. 8. Rauš, Đ., 1971: Fitocenološke osobine šuma na obroncima zapadnog dijela Fruške gore. Radovi Centra JAZU Vinkovici, knj. 1, Zagreb. 9. Rauš, Đ., 1972: Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca. GZH Zagreb. 10. Rauš, Đ., 1972: Slavonski orijaši prkose vjekovima. Priroda 9: 262-265, Zagreb. 11. Rauš, Đ., 1973: O tvornici tanina u Županji. Županjski zbornik br. 4: 5-12, Županja. 12. Rauš, Đ., 1973: Vegetacijska karta fakultetske šume "Lubardenik" kod Lipovljana, GZH Zagreb. 13. Rauš , Đ., 1973: Prilog poznavanju jednogodišnjih količina prostirke u šumskim zajednicama Posavine. Ekologija 8, 2: 295-301, Beograd. 14. Rauš , Đ., 1973: Fitocenološke značajke i vegetacijska karta fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke. Šum. list 5-6: 190-221, Zagreb. 15. Rauš, Đ., 1973: Šume Slavonije i Baranje od Marije Antuna Relkovića do danas. Radovi Centra JAZU Vinkovci, knj. 2: 107-166, Zagreb. 16. Rauš,Đ.,&M. Kalinić, 1973: Pedološke i fitocenološke osobine šume lužnjaka i običnog graba s bukvom u Posavini i Pokuplju. Radovi Centara JAZU Vinkovci, knj. 2: 79-106, Zagreb. 17. Rauš , Đ., 1973: Vegetacijska karta fakultetske šume "Opeka" kod Lipovljana. GZH, Zagreb. 18. Rauš, Đ., 1974: Prilog bibliografskom pregledu radova o šumarstvu jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Radovi Centra JAZU Vinkovci, 693-719, Vinkovci - Slavonski Brod. 19. Rauš, Đ., 1974: Šumske fitocenoze i vegetacijska karta šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Radovi Centra JAZU Vinkovci, 79-114, Vinkovci - Slavonski Brod. 20. Rauš, Đ., 1974: Nepoznato (i zapušteno) bogatstvo. Glas Slavonije 28.12.1974. Osijek. 21. Rauš , Đ., 1974: Tehnološki razvoj ubrzava razaranje prirode Slavonije i Baranje. Šum. list 1-2: 43-47, Zagreb. 22. Rauš, Đ., 1974: Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice "Josip Kozarac" kod Lipovljana. GZH, Zagreb. 23. Rauš, Đ., & S. Matić, 1974: Prilog poznavanju fitocenoloških i gospodarskih odnosa šuma hrasta kitnjaka na Kalniku. Šum. list 7-9: 299-323, Zagreb. 24. Rauš , Đ., 1974: Domaći i inozemni vrtlarski zborovi i simpoziji XIX-ti internacionalni hortikulturni kongres, Varšava. Hortikultura 4, Zagreb. 25. Rauš , Đ., 1975: Parkovna i šumska dendroflora Županje i Bošnjaka. Županjski zbornik br. 5: 95122, Županja. 26. Rauš, Đ., 1975: Dekorativno drveće i grmlje u starim parkovima Slavonije i Baranje. Hortikultura 2: 42-44, Zagreb. 27. Rauš , Đ., 1975: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Glas. šum. pokuse 18: 225-346, Zagreb. 28. Rauš, Đ., 1975: Šuma crne johe (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968) u bazenu Spačva. Šum. list 11-12: 431-454, Zagreb. 29. Rauš , Đ., 1975: "Stieleichenwälder Slawoniens", Problems of Balkan Flora and Vegetation, Sofia, 343-354, Zagreb. 30. Rauš, Đ., 1975: Šumska vegetacija "Vorlanda" na lijevoj obali Save između Orljave i Bosuta. Radovi Centra JAZU Vinkovci, 111-128, Zagreb. 31. Rauš, Đ., &J. Šimičić, 1975: Otkrivanje spomen- biste šumaru Pravdoju Beliji na Rabu 16. 11. 1974. Priroda br. 5, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 112 <-- 112 --> PDF |
32. Rauš, Đ., 1975: Otkrivena spomen bista šumaru i pioniru hortikulture Pravdoju Beliji na Rabu 16. 11.1974. Hortikultura 1: 26, Zagreb. 33. Rauš, Đ., 1975: Fitocenološkakarta gospodarskih jedinica Kupjački vrh i Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina. GZH, Zagreb. 34. Rauš, Đ., 1976: Šumarskafitocenologija(skripta), Zagreb. 35. Rauš , Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja od Aljmaša do Iloka. Glas. šum. pokuse Vol. XIX: 5-75, Zagreb. 36. Rauš, Đ., 1976: Vegetacijska karta fakultetske šume "Duboka" kod Velike. GZH, Zagreb. 37. R a u š, Đ., 1976: Rad Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva od 1846-1918 god. Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976 kroz stranice Šumarskog lista, str. 345-374, Zagreb. 38. Rauš, Đ., 1976: Šumska vegetacija Đakovštine. Zbornik Đakovštine, knj. 1: 115-146, Zagreb. 39. Rauš, Đ., S. Matić & A. Vranković, 1976: Rezultati početnih istraživanja trajno zaštićenog i upravljanog prirodnog šumskog rezervata Dundo na otoku Rabu. Ekologija 2: 147-166, Beograd. 40. Rauš, Đ., 1976: Trajno zaštićeni rezervati šumske vegetacije u SR Hrvatskoj i mogućnosti njihovih istraživanja. Ekologija 2: 115-131, Beograd. 41. Rauš, Đ., 1977: Vitomir Stefanović: Fitocenologija s pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. Šum. list 5-7: 324-325, Zagreb. 42. Rauš,Đ., 1977: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji. Hortikultura, Split. 43. Rauš,Đ., 1977: Slavonac i šuma- Iz prošlosti slavonskog šumarstva. Priroda 6-10, Zagreb. 44. Rauš , Đ., 1977: Vegetationsuntersuchungen in den Wäldern des Spačva-Beckens in Kroatien. Akademija nauka, Budimpešta. 45. Rauš , Đ., 1977: Lesa duba čereščatogo v SR Horvatii, Zagreb. 46. Rauš, Đ., 1977: Parkovi i drvoredi Požeške kotline, Požega 1227-1977, Slavonska Požega. 47. Rauš, Đ.,B. Prpić & S. Matić, 1977: Posljedice narušavanja ekološke ravnoteže nizinskih šumskih ekosistema hidromelioracijskim zahvatima u površini buduće retencije Kupčina. Šum. list. 5-6, Zagreb. 48. Rauš, Đ., 1977: Fitocenološka karta gospodarske jedinice Sungerski lug. GZH, Zagreb. 49. Rauš, Đ., & S. Matić, 1978: Jednomjesečni studijski boravak u šumama SSSR. Šum. list 8-10: 374-377, Zagreb. 50. Rauš,Đ., 1978: Šumska vegetacija dunavskih ada i ritova u okolici Vukovara. Ekologija 2: 133147, Beograd. 51. Rauš, Đ., 1978: Drugi internacionalni simpozij o problemima balkanske flore i vegetacije. Šum. list 11-12:511-516, Zagreb. 52. Rauš , Đ., 1978: Šumski ekosistemi otoka Raba (od XV do XX stoljeća). Šum. list 1-3: 41-53, Zagreb. 53. Rauš , Đ., 1978: Šumske zajednice hrasta kitnjaka na Kalniku. Zbornik Ist-alpskog društva za proučavanje vegetacije, 14: 325-339, Ljubljana. 54. Rauš,Đ.,N. Šegulja & J. Topić, 1978: Prilog poznavanju močvarne vegetacije bara u nizinskim šumama Slavonije. Acta Bot. Croat. 37: 131-147, Zagreb. 55. Rauš, Đ., S. Matić, B. Prpić, A. Vranković & Z. Selektović , 1979: Ekološko-uzgojne osobine specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik i Muški Bunar u Slavoniji. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 767-823, Zagreb. 56. Rauš, Đ., B.Prpić, A. Vranković &S. Mati ć, 1 979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svijetlu regulacije rijeke Save. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 877-897, Zagreb. 57. Rauš, Đ., B. Prpić, S. Matić & A. Vranković, 1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Studija ekološko-uzgojnih osobina. Š.G. "Josip Kozarac" Nova Gradiška. 58. Rauš, Đ., 1979: Uloga šume i šumarstva u zaštiti čovjekova okoliša. Županjski zbornik 6, Županja. 59. Rauš, Đ., Z. Selektović, N. Šegulja & J. Topić, 1979: Komparativna istraživanja ekosistema u Hrvatskoj, I. faza. Organizacija mreže trajnih ploha, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, knj. II, Zagreb. 60. Rauš, Đ., S. Matić, B. Prpić & A. Vranković, 1979: Prilog poznavanju biološko-ekoloških svojstava kasnoga hrasta lužnjaka {Quercus robur var. Tardissima im.) u bazenu Spačve i Česme. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 997-1010, Zagreb. 61. Rauš, Đ.,N. Šegulja &J. Topić, 1979: Propada Sovsko jezero - nekadašnji biser Slavonije. Priroda 8: 249-250, Zagreb. 62. Rauš, Đ., 1979: Rezultati dvanaestogodišnjih (1966-1977) istraživanja i kartiranja slavonskih i baranjskih šuma. Osječki zbornik XVII, Osijek. 63. Rauš, Đ., 1979: Uloga i zadaci Saveza društava ekologa Jugoslavije. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, str. 13-17, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 113 <-- 113 --> PDF |
64. Rauš,Đ., 1980: Zelenilo bjelovarskog kraja (knjiga). Bjelovar. 65. Rauš,Đ., 1980: Osnovne šumsko-vegetacijskejedinice na lokalitetima sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Posavini. Ekologija 15: 1739, Beograd. 66 Rauš,Đ.,N. Šegulja & J. Topić, 1980: Vegetacija bara i močvara u šumama jugozapadnog Srijema. Zbornik Matice srpske za prirodne nauke, sv. 58: 17-51, Novi Sad. 67 Rauš, Đ., D. Klepac & I. Dekanić,1980: Šumsko bogatstvo Slavonije i gravitacijskog područja "Belišća" u vrijeme postanka "Kombinata Belišće" i danas. Zbornik radova Simpozija "Kombinat Belišće kao činilac privrednog razvoja Belišća", Osijek. 68. Rauš, Đ., & Z. Selektović, 1980: Komparativna istraživanja ekosistema u Hrvatskoj. Šum. list 5-6: 202-218, Zagreb. 69. Rauš, Đ., 1981: Đurđevački pijesci. Šumarska enciklopedija, I tom, Zagreb. 70. Rauš, Đ.,B. Prpi ć &P. Prebj ežić, 1981: Mogućnost unošenja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima Sarg.). Šum. list 8-9: 331-352, Zagreb. 71 Rauš,Đ., 1981: Vegetacijske značajke uže okolice Malostonskog zaljeva. Savjetovanje Malostonski zaljev, Prirodna podloga i društveno valoriziranje, Dubrovnik. 72 Rauš , Đ., 1981: Park Komrčar na Rabu hortikulturno, estetsko i turističko značenje. Hortikultura 3:3-11, Zagreb. 73 Rauš,Đ., 1981: Čaparal, šuma tvrdih listača u Kaliforniji. Šumarska enciklopedija, I tom, Zagreb. 74 Rauš , Đ., 1981: Garig (franc. Garrique) degradacijski oblik šume hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis). Šumarska enciklopedija, I tom, Zagreb. 75 Rauš , Đ., 1982: Rezultati petnaestogodišnjih (1966-1980) istraživanja i kartiranja slavonskih i baranjskih šuma. Šum. list 45: 93-105, Zagreb. 76 Rauš, Đ., B. Prpić, S. Matić & Đ. 1983: Prirodne i ostale mogućnosti proizvodnje drva u Slavoniji i Baranji. Zbornik Trećeg znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, Vukovar-Osijek. 77. Rauš,Đ., 1983: Šume hrasta lužnjaka u Slavoniji i Baranji. Zbonik radova povodom jubileja akademika Pavla Fukareka. ANU BiH, knj. 72, str. 465-477, Sarajevo. 78 Rauš, Đ., &N. Šegulja, 1983: Flora Slavonije i Baranje. Glas. šum. pokuse, 21: 179-211, Zagreb. 79. Rauš,Đ., 1983: Parkovi otoka Raba i njihovo hortikulturno, estetsko i turističko značenje. Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, 247-266, Šibenik. 80.Rauš,Đ.,J. Vukelić &I.Đuričić, 1983:Štete od orkanskog nevremena u zaštićenim parkovima Križevaca. Hortikultura 1-2: 19-24, Zagreb. 81. Rauš, Đ., 1983: Makija (franc. Maquis) degradirana crnikova šuma. Šumarska enciklopedija, II tom, Zagreb. 82. Rauš, Đ., N. Šegulja & J. Topić, 1984: Vegetacijska karta SR Hrvatske. Sekcija Vinkovci 1, 2, 3, 4; Osijek 1, 2, 3, 4; Vukovar 1, 2, 3, 4; Bač. Palanka 3; Bjeljina 1, 2; Tuzla 2 i Sombor 1, 3, 4. Vojno geografski Institut Beograd. 83. Rauš, Đ., 1984: Znanstveni značaj nacionalnog parka "Risnjak". Šum. list 3-4: 147-153, Zagreb. 84. Rauš , Đ., 1984: Sinekološko-uzgojno istrživanje u šumama otoka Raba. Šum. list 3-4: 131-145, Zagreb. 85. Rauš, Đ., 1984: Bibliografija radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1976-1980: Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 1: 153-183, Zagreb. 86. Rauš , Đ., 1984: Dosadašnji rezultati rada na trajnim plohama u Hrvatskoj. III kongres ekologa Jugoslavije, knj. I: 193-197, Sarajevo. 87. Rauš, Đ., 1984: Šumska vegetacija na sjeverozapadnoj granici Balkanskog poluotoka. Šum. list 5-6: 225-238, Zagreb. 88. Rauš, Đ., 1984: Šumska vegetacija nacionalnog parka "Risnjak". III kongres ekologa Jugoslavije, 239-252, Sarajevo. 89. Rauš, Đ., 1984: Fitocenološka karta nastavno-pokusnog šumskog objekta Rab. 1 : 5000. GZH, Zagreb. 90. Rauš,Đ., 1985: Zaštita prirode (skripta), Zagreb. 91. Rauš, Đ.,N. Šegulja & J. Topić, 1985: Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 23: 223-355, Zagreb. 92. Rauš,Đ., 1985: Primjena šumarskih znanosti u šumarstvu Slavonije i Baranje. Šum. list 7-8: 329339, Zagreb. 93. Rauš, Đ., 1985: Gospodarenje šumom. Poljoprivredni savjetnik, 380-403, Zagreb. 94. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1985: Flora i vegetacija značajnog krajolika Zavratnica. Šum. list 1-2: 17-26, Zagreb. 95. Rauš, Đ., 1986: Slavonska hrastova šuma. Šume i prerada drva Jugoslavije, 59-63, Beograd. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 114 <-- 114 --> PDF |
96. Rauš, Đ., 1986: Eim Baum = vierzig Kubikmeter verwerbares Holz. Die Stieleiche in ihrem slawonischen Optimum. Allgemeine Forstzeitschrift 30/31, Wien. 97. Rauš , Đ., 1986: Unter dem Wassereinfluss der Donau. Die pannonischen Auenwälder. Allgemeine Forstzeitschrift 30/31, Wien. 98. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1986: Vegetacijske i strukturne osobine fitocenoza obične breze (Betula pendula Roth.) na Psunju. Šum. list. 5-6: 177-187, Zagreb. 99. Rauš, Đ. & S. Matić, 1986: Panonske ritske šume. Šume i prerada drva Jugoslavije, 82-86, Beograd. 100. R a u š, Đ., 1986: Nastavno-pokusni šumski objekt Rab. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2: 303321, Zagreb. 101. Rauš,Đ., &P Đurasović, 1986: Specijalni rezervat šumske vegetacije - otok Lokrum. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2: 323-328, Zagreb. 102. Rauš, Đ.,&J. Vukelić, 1986: Bibliografija radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1981-1985. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2: 329-359, Zagreb. 103. Rauš, Đ., 1986: Uloga šuma i parkova u prostornom i privrednom planu otoka Raba. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2: 199-206, Zagreb. 104. Rauš, Đ., J. Vukelić, M. Glavaš & Z. Sele t k o v i ć, 1986: Fitocenološke karakteristike i ekološka stabilnost specijalnog rezervata šumske vegetacije Štirovača na sjevernom Velebitu, VII kongres biologa Jugoslavije, Budva, 19. IX 3. X. 1986. 105. Rauš, Đ., Z. Selektović & J. Vukelić, 1986: Ekološko-vegetacijske osobine specijalnog rezervata šumske vegetacije Stupnički lug kod Zagreba, VII kongres biologa Jugoslavije, Budva, 19. IX-3.X 1986. 106. R a u š, Đ., 1986: Zaštićeni objekti prirode u mediteranskom dijelu SR Hrvatske. VII kongres biologa Jugoslavije, Budva, 19. IX - 3. X 1986. 107. Rauš, Đ.,&S. Matić, 1986: Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika. Glas.šum.pokuse, posebno izdanje 2: 79-86, Zagreb. 108. Rauš , Đ., 1986: Čovjek i šume Slavonije i Baranje kroz XIX i XX stoljeće. "Čovjek i biljka" - Zbornik radova sa naučnog skupa, 377-382, Matica srpska, Novi Sad. 109. Rauš , Đ., 1986: Die Wälder des mediterranen Karstgebietes. Allgemeine Forstzeitschrift 30/31, Wien. 110. Rauš, Đ., 1987: Šumarska fitocenologija (udžbenik). Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. 111. Rauš, Đ., 1987: Ritske šume na niskom poplavnom zemljištu (rit ili poloj) uz veće rijeke ili na riječnim otocima (ade). Šumarska enciklopedija, III tom, Zagreb. 112. Rauš, Đ.,&B.Prpić, 1987: Stieleichensterben in Kroatien im Licht ökologischer und vegetationskundlicher Untersuchungen. Oesterreichische Forstzeitung, Mörtz br. 3, str. 55-57, Wien. 113. Rauš, Đ., 1987: Skrab (engl. Scrub) skupni naziv za biljne zajednice suhih šikara sjeveroistočnog dijela Australije. Šumarska enciklopedija, III tom, Zagreb. 114. Rauš, Đ., & S. Matić, 1987: Gospodarenje i namjena rapskih šuma u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Rapski zbornik, str. 99-110, Zagreb. 115. Rauš, Đ.,J. Vukelić, N. Segedi &Ž. Španjol, 1987: Bagrem u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. "Pčela" br. 8, Zagreb. 116. Rauš,Đ., 1987: Spačva, suvisli kompleks lužnjakovih šuma u slivnom području rijeka Spačve i Studve. Šumarska encikolpedija, III tom, Zagreb. 117. Rauš,Đ., 1987: Značenje šumarske fitocenologije u uređivanju šuma. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 3: 71-76, Zagreb. 118. Rauš, Đ., J. Vukelić, Z. Selektović & M. Glavaš , 1987: Ekološko-vegetacijske osobine i stabilnost specijalnog rezervata šumske vegetacije "Stupnički lug" pored Zagreba. Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 3: 255-268, Zagreb. 119. Rauš , Đ., 1987: Povijest šuma i pašnjaka otoka Raba (od 1409 do 1939 g.). Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 3: 317-346, Zagreb. 120. Rauš , Đ., 1987: Vitomir Stefanović: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. Šum. list 10-12: 679-680, Zagreb. 121. Rauš, Đ., J. Vukelić & Ž. Španjol, 1988: Bagremova šuma kao ispaša za pčele. Šum. list 7-8: 351-360, Zagreb. 122. Rauš, Đ., 1988: Život i djelo akademika Milana Anića. Zbornik plenarnih referata i sažetaka priopćenja savjetovanja "Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima", 1550, Zagreb. 123. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1988: Intesität des Tannensterbens (Abies alba Mill.) in verschiedenen Waldphytozönosen des Nationalparkes "Risnjak". 5. IUFRO-Tannensymposium, 309-319, Zvolen. 124. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1988: Fitocenološka karta nastavno-pokusnog šumskog objekta Dotrščina. Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 125. Rauš,Đ., 1989: Trajna ploha šume hrasta crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis typicum |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 115 <-- 115 --> PDF |
H-ić) na Lokrumu. Zbornik radova sa Simpozija održanog od 08.-11.09.1987 u Dubrovniku u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu, 291-299, Zagreb. 126. Rauš,Đ., & J. Vukelić, 1989: Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja hrasta lužnjaka. Glas. šum. pokuse, knj. 25: 53-66, Zagreb. 127. Rauš,Đ., & Ž. Španjol, 1989: Prilog bibliografiji prirodoslovnih radova o otoku Rabu. Glas. šum. pokuse, knj. 25: 279-283, Zagreb. 128. Rauš, Đ., &S. Matić, 1990: Vegetacijska i uzgojna istraživanja u G.J. "Vukovarske Dunavske ade" P.J. Šumarije Vukovar. Šum. list 1-2: 5-44, Zagreb. 129. Rauš, Đ., 1990: Život i djelo akademika Milana Anića. Glas. šum. pokuse, 26: 13-32, Zagreb. 130. Rauš, Đ.,&J. Vukelić &Ž. Španjol, 1990: Prijedlog za zaštitu nekih šumskih objekata u okolini Krasna polja u sjevernom Velebitu (zavičajnom mjestu akademika Milana Anića). Glas. šum. pokuse, knj. 26: 173-181, Zagreb. 131. Rauš,Đ.,S. Matić &B. Prpić, 1990: Model za njegu i obnovu park šume Čikat na Lošinju. Šum. list 6-8: 213-225, Zagreb. 132. Rauš, Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u bazenu Spačva u razdoblju 1970-1989. god. Šum. list 9-10: 341 -356, Zagreb. 133. Rauš, Đ., 1990: Vegetacija ritiskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka. Naučni skup "Populacija, vrsta i biocenoza" (Povodom 80 godina rođenja profesora dr. Živka Slavnića), Rezimei referata, Sarajevo. 134. Rauš, Đ.,&B. Prpić, 1991: Situation der flussauen in Jugoslawien. Laufener Seminarbeitr. 4/91, 58-65, Akad. Natursch. Landschaftspfl. (ANL) - Laufen/Salzach. 135. Rauš, Đ., 1991: Zaštita prirode i čovjekova okoliša (udžbenik). Sveučilišna naklada, Zagreb. 136. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1991: Spiraea salicifolia L. in Croatian forests. Acta Bot. Croat. 50: 107-113, Zagreb. 137. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1991: Synoekologisch- vegetative eigenschaften der Rotbuche (Fagus sylvatica L.) in Pannonischen gebiet Kroatiens. 3. IUFRO - Buchensymposium, 127141, Zvolen. 138. Rauš, Đ., 1992: Hortikultura ruralnog područja istočne Slavonije u općinama Vinkovci, Vukovar i Županja. Glas. šum. pokuse 28: 179-212, Zagreb. 139. Rauš,Đ.,I. Trinaj stić,J. Vukelić & J.Med v e d o v i ć, 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma, Rauš, Đ. (urednik). U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. Hrvatske šume, 33-77, Zagreb. 140. Rauš, Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić & J. Medvedović , 1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske 1 : 500000, Rauš, Đ. (urednik). U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. Hrvatske šume, 79-80, Zagreb. 141. Rauš, Đ., Š. Meštrović, I. Trinajstić, J. Vukelić & Ž. Španjol, 1992: Zaštićeni prirodni objekti u hrvatskim šumama, Rauš, Đ. (urednik). U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. Hrvatske šume, 197-222, Zagreb. 142. Rauš,Đ., 1992: Šume i šumarstvo u obnovi i razvoju istočne Hrvatske. Zbornik znanstvenostručnog skupa Obnove I razvoja istočne Hrvatske, 39-60, Bizovačke Toplice. 143. Rauš,Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume. Glas. šum. pokuse 28: 245-256, Zagreb. 144. R a u š, Đ., & J. V u k e 1 i ć, 1992: Bibliografija radova istraživača zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1986-1990. Glas. šum. pokuse 28: 279-316, Zagreb. 145. Rauš, Đ., & J. Vukelić, 1993: Fitocenološki aspekt sušenja šuma u Turopoljskom lugu. Glas. šum. pokuse 29: 275-294, Zagreb. 146. Rauš, Đ., 1993: Fitocenološka osnova i vegetacijska karta nizinskih šuma srednje Hrvatske. Glas. šum. pokuse 29: 335-364, Zagreb. 147. Rauš, Đ., 1993: Vegetacija ritskih šuma Podravine u okolici Legrada na ušću Mure u Dravu. Zbornik Simpozija "Pevalek": 87-100, Koprivnica. 148. Rauš, Đ., &T. Đuričić, 1993: Prirodne osobine specijalnog botaničkog rezervata Mali Kalnik (prethodno priopćenje). Zbornik Simpozija "Pevalek": 101-116, Koprivnica. 149. Rauš, Đ., & J. Vukelić 1993: Šumska vegetacija u području HE "Novo Virje". Glas. šum. pokuse posebno izdanje 4: 391-404, Zagreb. 150. Rauš, Đ., 1993. Značenje i uloga "Glasnika za šumske pokuse" tijekom 66 godina (1926-1992) njegova izlaženja u Zagrebu. Glas. šum. pokuse posebno izdanje 4: 405-424, Zagreb. 151. Rauš,©., &J. Vukelić, Ž. Špa nj ol&T. Đuričić, 1994: Rezultati vegetacijskih istraživanja na trajnim pokusnim plohama NP "Risnjak". Zbornik Savjetovanja NP "Risnjak" str. 43-70, Crni lug. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 116 <-- 116 --> PDF |
152. Rauš, Đ., 1994: Prijedlog za proširenje NP"Risnjak" oko izvorišnog dijela rijeke Kupe. Zbornik Savjetovanja NP "Risnjak", str. 145-150, Crni Lug. 153. Rauš, Đ., S. Matić,B. Prpić & Š. Meštro v i ć, 1994: Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarstvu Sisak. Glas. šum. pokuse 30: 299-335, Zagreb. 154. Rauš, Đ., & S. Matić, 1994: Istraživanje vegetacijskih I uzgojnih problema obične breze (Betula pendula Roth.) na području Požege I Slatine. Glas. šum. pokuse 30: 337-339, Zagreb. 155. Rauš, Đ., B. Prpić, A. Vranković, S. Matić, A. Pranjić & Š. Meštrović, 1994: Utjecaj ekoloških I gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak. Glas. šum. pokuse 30: 361-419, Zagreb. 156. Rauš, Đ., & J. Vukel ić, 1994: Program za gospodarenje šumama nastavno-pokusnog šumskog objekta Rab 1986-2005. Glas. šum pokuse 30: 421-443, Zagreb. 157. Rauš, Đ., 1994: Forest and the Environment. Introduction. Review of Forestry and Forest industries sector in Rebublic of Croatia, 51-56, Zagreb. 158. Rauš, Đ., I. Trinajstić, J. Vukel ić & J Me- d v e d o v i ć, 1994: Forest and the Environment. Plant Life of Croatian Forests. Review of Forestry and Forest industries sector in Rebublic of Croatia, 59-60, Zagreb. 159. Rauš, Đ., Š. Meštrović, I. Trinajstić, J. Vukelić &Ž. Španjol, 1994: Forest and the Environment. Protected Nature Areas of Croatian Forests. Review of Forestry and Forest industries sector in Rebublic of Croatia, 68-69, Zagreb. 160. Rauš, Đ., 1994: Prijedlog lokacije za osnivanje botaničkog vrta u NP "RISNJAK". Zelene vijesti HPS, br. 2, Zagreb. 161.Rauš, Đ.,&J. Vukelić, Ž.Špa nj ol&T.Đu ričić, 1994: Istraživanje sukcesije crnikovih šuma na trajnoj pokusnoj plohi (br. 36) na Rabu. Glas. šum. pokuse 31:93-134, Zagreb. 162. Rauš, Đ., 1994: Promocija i odjek u tisku monografije "ŠUME U HRVATSKOJ". Glas. šum. pokuse 31:199-230, Zagreb. 163. Rauš, Đ., 1994. Primjena fitocenologije u šumarskoj praksi. Šum. list, 9-10: 289-294, Zagreb. 164. Rauš, Đ., & Ž. Španj ol, 1994: Sukcesija šuma crnoga bora na trajnoj pokusnoj plohi br. 50 u NP "PAKLENICA". Zbornik Simpozija 16-17, Starigrad-Paklenica. 165. Rauš, Đ., & Z. Spanjol, 1994: Vegetacija i valorizacija park-šume Sijana kod Pule. Zbornik sažetaka priopćenja V kongresa biologa Hrvatske, 259-260, Zagreb. 166. Rauš, Đ., & Ž. Španjol, 1994: Znanstveno istraživački rad na Nastavno pokusnom šumskom objektu Rab. Zbornik znanstvenog skupa u Splitu. 167. Rauš, Đ., 1994. Karta šumskih zajednicaPokupskog bazena. GIS I KARTOGRAFIJA, FORGIS d.o.o.., Zagreb. 168. Rauš, Đ., J. Vukelić & Ž. Španjol, 1994: Vegetacijsko-ekološka istraživanja na trajnim plohama Istre. Zbornik znanstvenog skupa u Splitu, povodom 100-godišnjice Instituta za Jadranske kulture. 169.Rauš,Đ.,N.Šegulja &J.Topić, 1994: Vegetacijska karta Republike Hrvatske, Vinkovci 1:100000. Tisak Zavod za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, Zagreb. 170. Rauš, Đ., N. Šegulja & J. Topić, 1994: Vegetacijska karta Republike Hrvatske, Osijek 1:100000. Tisak Zavod za katastar i geodetske poslove grada Zagreba, Zagreb. 171. Rauš, Đ., 1994: Nizinske šume Hrvatske. Fotomonografija "SILVAE NOSTRAE CROATICAE". Grafička djelatnost "IMPRIME" d.o.o., str. 31-41, Zagreb. 172. Rauš, Đ., & S. Matić, 1994: Mediteranske šume Hrvatske. Fotomonografija "SILVAE NOSTRAE CROATICAE". Grafička djelatnost "IMPRIME" d.o.o., str. 239-252, Zagreb. 173. Rauš, Đ., 1995: Kartiranje šumske vegetacije. Šum. list, 4: 125-132, Zagreb. 174. Rauš, Đ., & Ž. Španjol, 1995: Dendroflora i valorizacija park-šume Sijana kod Pule. Glas. šum. pokuse br. 32: 107-128, Zagreb. 175. Rauš, Đ., 1995: Sto trajnih ploha Republike Hrvatske (Ekološka istraživanja). Glas. šum. pokuse br. 32: 225-376, Zagreb. 176. R a u š, Đ. & I. Đ u r i č i ć, 1996: Poučna staza na Kalniku. Vodić, Križevci. 177. Rauš, Đ. & I. Đuričić, 1996: Poučna staza na Kalniku. Šum. list 1-2: 35-46, Zagreb. 178. Rauš, Đ., 1996: Nizinske šume Pokupskog bazena. Radovi 31: 17-36, Jastrebarsko. 179. Rauš, Đ., & Ž. Španjol & D. Baričević, 1996: Ekološko-biološka istraživanja i sukcesija na trajnim plohama u bukovo-jelovoj šumi u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 33: 1-52, Zagreb. |