DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 11 <-- 11 --> PDF |
S. Matić, I. Anić, M. Oršanić: PODIZANJE, NJEGA 1 OBNOVA ŠUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI... Šumarski list br.9-10. CXXI (1997). 463-472 elemenata autoktone klimatogene zajednice, obnova se obavlja prirodnim pomlađivanjem borova oplodnim sječama, najbolje na malim površinama ili krugovima. Ukoliko su uvjeti ostvareni, u sastojinu sukcesivno ulaze elementi crnikovih ili medunčevih šuma, pa sukcesiju treba pomagati radovima na njezi. U tom je slučaju unošenje žira ili sadnica odgovarajućih hrastova uz provođenje oplodnih sječa najučinkovitiji način obnove šumskih kultura ili prirodnih sastojina borova na Mediteranu (Matić 1986). Slika 5. Sastojina alepskoga bora s podstojnom makijom - drugi stadij progresije šuma u eumediteranu Photo 5. An Aleppo pine stand with an understorey of maquis - the second stage of forest progression in the eu-Mediterranean (Photo: I. Anić) UZGOJNI POSTUPCI U PANJAČAMA MEDITERANSKOGA PODRUČJA Silvicultural treatments in coppice forests of the Mediterranean region Uzgojni postupci u panjačama hrastova mediteranskoga područja obuhvaćaju dvije skupine postupaka, njegu i obnovu. Postupci njege provode se tijekom cijeloga života sastojine, od osnivanja do njene fiziološke ili gospodarske zrelosti. Njega obuhvaća sljedeće faze radova: zaštitu od različitih štetočina (biljaka, životinja) i drugih nepovoljnih ekoloških čimbenika (jara, isušivanje), a posebno od požara, obradu i gnojidbu tla, popunjavanje nedovoljno obnovljenih površina i unošenje vrijednijih vrsta drveća (oplemenjivanje sastojina), njegu pomlatka nakon dovršnih sječa, čišćenje sastojina, prorjeđivanje sastojina. Čišćenje u panjačama, a posebice zakašnjelo čišćenje, najčešća je i danas najpotrebnija mjera njege koju treba provoditi u Mediteranu. Čišćenje je mjera njege kojom se obavlja negativna selekcija, jer se iz sastojine uklanjaju jedinke loše kvalitete. Prorede predstavljaju postupak njege koji traje najduže, a kojemu se nažalost u području Mediterana do sada posvećivalo malo po zornosti. One su značajne kako zbog pridobivanja drvne mase, jer se od ukupne proizvodnje sastojine 50% drvne mase realizira proredama, tako i zbog formiranja kvalitetnih, stabilnih, produktivnih sastojina i sastojina koje će se moći lako prirodno obnoviti. Prorjeđujući sastojine, uvažavajući njezinu dob, sječemo prosječni dobni prirast, a intezitet prorede vrlo lako odredimo po formuli I=l/n x 100, gdje nam je n dob sastojine izražena u desetljećima. Prorede je nužno izvoditi i u sastojinama visokog i srednjeg i u sastojinama niskog uzgojnog oblika ili panjačama. Uvjereni smo, da se u drvnom materijalu kojega je danas moguće dobiti čišćenjem i proredom u šumama Mediterana krije ogromna vrijednost, posebno sa stajališta proizvodnje energije. Treba imati na umu podatak da 4 kg usitnjenoga drva energetski odgovara 1 kg nafte. Šume niskoga uzgojnog oblika (panjače) obnavljaju se u zreloj dobi, kada su stvorene prilike u sastojini i na tlu za obnovu. Obnova se obavlja prirodnim načinom, uz oplodne sječe (pripremi, naplodni i dovršni sijek). U |