DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 12 <-- 12 --> PDF |
S. Matić, 1. Anić. M. Oršanić: PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA ŠUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI... Šumarski list br.9-10. CXX1 (1997). 463-472 slučaju nedovoljnoga uroda žira ili nedovoljnoga broja hrastovih stabala na pomladnoj površini, obnova se obavlja umjetnim načinom, ali po načelima oplodnih sječa (Matić &Rauš 1986; Matić, Anić & Oršanić 1996). To znači da se također obavljaju oplodne sječe, a sjeme i sadnice unose se nakon naplodnoga sijeka. Za umjetnu obnovu mediteranskih hrastovih sastojina treba 10000 - 15000 sadnica po hektaru. U slučaju uporabe žira, za umjetnu obnovu crnike treba 400 600 kg/ha ako sijemo omaške, odnosno 250 - 450 kg/ha ako se žir sadi pod motiku. Za umjetnu obnovu hrasta medunca treba 500 - 700 kg žira po hektaru za sjetvu omaške, odnosno 250 - 450 kg žira po hektaru ako ga sadimo pod motiku (Matić 1994). Velika je ekološka i gospodarska pogreška obnavljati panjače čistom sječom, a pogotovo je pogrešno nakon čiste sječe unositi crnogoricu. Stanište panjača formirano je dugogodišnjom nazočnošću šume koja je u progresiji, a proces progresije ide od panjača prema srednjoj, odnosno visokoj šumi. Čistom se sječom taj proces prekida, a stanište i sastojina se degradiraju (Matić, Anić &Oršanić 1996). UZGOJNI POSTUPCI U DEGRADACIJSKIM STADIJIMA SUMA MEDITERANSKOGA PODRUČJA Silvicultural treatments in degraded forest stages in the Mediterranean region Uzgojni postupci u šumama mediteranskih hrastova često mogu započeti u nekom od degradacijskih stadija bilo da se radi o makiji, pseudomakiji, garigu, pseudogarigu, šikari ili šibljaku. Ovisno o strukturi degradacijskog stadija, sastojine, provode se postupci njege čišćenjem ili popunjavanje crnogoričnim i bjelogoričnim pi onirskim vrstama drveća. Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti takvih površina od stoke i požara. Provedbom navedenih postupaka zaustavljamo dalju degradaciju i započinjemo progresivne sukcesijske procese u tim vrijednim ekosustavima. Uzgojni postupci u makijama, pseudomakijama i ganzima Silvicultural treatments in maquis, pseudomaquis and garrigues Glede uzgojnih postupaka u makiji i pseudomakiji ponajprije je nužno zabraniti čiste sječe. Nakon toga dolazi do razdvajanja u vertikalnoj strukturi, gdje crnika nadraste pratilice koje postupno odumiru zbog pomanjkanja svjetla. Nakon dvadesete godine nužno je obaviti čišćenje, a nakon toga i prvu proredu. Na taj način makija postupno prelazi iz degradacijskoga stadija u šumsku sastojinu niskog uzgojnog oblika odnosno panjaču (Slika 6). Revitalizaciju gariga najbolje ćemo obaviti zaštitom od stoke i sadnjom crnogoričnih pionirskih vrsta drveća (alepski, brucijski i primorski bor). Na taj ćemo način u procesu revitalizacije gariga formirati mješovitu sastojinu bora i pratilica iz šume hrasta crnike, što će znatno ubrzati daljnju progresivnu sukcesiju i stabilnost čitavoga ekosustava (Slika 7). Slika 6. Makija je degradacijski stadij crnikovih šuma u kojem istu etažu tvore drveće i grmlje. Neprohodna je jer je sastavljena od mnogobrojnih izbojaka drveća iz panja, poludrveća, grmlja i povijuša Fig. 6. Maquis is a degraded stage of an evergreen oak forest in which trees and shrubs form the same storey. Since it consists of numerous shoots sprouting from tree stumps, and of shrub-like trees, bushes and climbers, it is virtually impenetrable (Photo: I. Anić) Slika 7. Garig je degradacijski stadij crnikovih šuma nastao daljom degradacijom makije. Tvore ga rijetko raspoređeni izbojci vrsta otpornih na brst stoke Fig. 7. Garriguc is a degraded stage of an evergreen oak forest formed by a further degradation of maquis. It consists of sparsely distributed shoots of species resistant to cattle grazing (Photo: I. Anić) |