DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 43 <-- 43 --> PDF |
V. Hitrec : STOHASTIKA U ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA Šumarski list br. 9 10. CXXI (1997). 499-505 tko može kazati: "ako je tako i tako", jer posljedica njete. Zbog toga se pri donošenju zakona odnosno odluka gova istraživanja često implicira i postupak odnosno mora koristiti mjera sigurnosti koja je sadržana u infeodluku koja se mora temeljiti na činjenicama. Problem rencijalnoj statistici. je u tome što mu okruženje nije nikada potpuno pozna-Fg. 1 ilustrira dosadašnja razmatranja ST0HASTIC MODELS THEORIES SSP«®11 ^ODÖ-S ^PLAN, ´ATÜRYM0DELs ill O cc LU o DETERMINISTIC MODELS Slika 1 Teorija, deterministički, stohastički, empirički i eksplanatorni modeli Fig. 1. Theory, deterministic, stohastic, emphirical and explanatory models 2. Kada i gdje inferencijalna statistika - When and where inferencial statistics Prije nego što progovorimo bitno o inferencijalnoj tom pomoću slučajnoga uzorka "dokažemo" da se postatistici, navedimo tvrdnju koja je toliko adekvatna za nedjeljak razlikuje npr. od srijede je besmislena. Ako je statistiku da djeluje kao daje za nju izmišljena: rezultat signifikantan, nije se dobilo ništa novo, a ako rezultat nije signifikantan, morat će se priznati da se u "It ain´t so much the things we don´t know that get us postupku negdje pogriješilo. Naravno da se ovdje radi o trouble. "normalnim" ponedjeljcima i srijedama, a ne o mjere It´s the things we know that ain´t so" (Artemus Ward; njima nakon naše određene intervencije kojom se mož prema Wanacott Wanaccott, 1990). da poremetila poznata zakonitost. U slobodnom prijevodu ta tvrdnja glasi: 2.2. Poznat mije sljedeći primjer. Prsni promjer staNe prave nam problema stvari koje ne znamo. bala u sastojini raste sa starošću. t testom je ispitana sig- Problemi nastaju zbog onoga što mislimo da znamo. nifikantnost razlika u srednjoj vrijednosti debljine sasPrateći stručne i znanstvene radove, uočili smo iztojine, te je ustanovljeno da razlike postoje između svavanredno velik broj neodgovarajućih statističkih modeke godine, a nakon 15 godine više nema signifikantnih la, odnosno netočnih interpretacija statističkih rezultarazlika. Takvo testiranje je besmisleno, jer pojam signita. Ovdje ćemo se osvrnuti na neke od njih. fikantno nije statistički već je stvar instrumenta kojim se mjeri, preciznosti kojom se mjeri i stvar dogovora Pedesetih i šezdesetih godina razvojem inferencijal što se smatra bitnim, a ne smatra nebitnim. ne statistike stvorio se stav da SVE što se dokazuje mora se dokazati pomoću statistike. Čak i ugledni časopisi 2.3. U namjeri da se izrade norme za procjenu vrenisu primali radove gdje rezultati nisu bili potkrijepljemena obaranja stabla i izradu sortimenata u različitim ni statističkom obradom podataka. uvjetima, znanstvenik je potražio savjet matematičara. Matematičar (statističar) je izračunao daje za to istraži Vrlo se često u izvještajima i recenzijama moglo pro vanje potrebno posjeći 150 000 stabala kako bi se do čitati da "su rezultati analizirani (obrađeni) modernim bila tražena preciznost i zadovoljavajuća pouzdanost. metodama statistike", stoje radu davalo na vrijednosti. Naravno da ga znanstvenik nije mogao poslušati, jer bi Iskustvo je međutim pokazalo da statistika nije takav pokus potrajao predugo i bio preskup. Glavni isDeux ex machina koja rješava probleme i donosi odlu traživač se odlučio na nepoštivanje statističkih pravila i ke. Odluka, odnosno kada se radi o istraživanjima bolje izradio norme, svjestan da nisu savršene. One su u dijeje kazati "stav", uvijek je subjektivan, a može se temelovima naknadno bile ispravljene, no rezultati su bili ljiti na statistici. zadovoljavajući. Navedimo primjere: 2.4. Jedna od zabluda o statistici jest kako ona daje 2.1. Opće je poznata činjenica da u ponedjeljak ima (omogućava) objektivne zaključake. Međutim zakljuviše nesreća na radu nego u bilo koji drugi dan u tjednu. čak znanstvenika izveden iz statističkih analiza uvijek Poznati su i razlozi za to. Namjera da statističkim tesje subjektivan i ovisi o prethodnom znanju. |