DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 49     <-- 49 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 507-5 14
DDK 630* 231 + 232 : 232.31


OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU
UPRAVE ŠUMA VINKOVCI


ACORN REGENERATION OF THE PEDUNCULATE OAK IN THE VINKOVCI FOREST
MANAGEMENT AREA


Graciano RUBIĆ*


SAŽETAK: Obnovi sastojina hrasta lužnjaka u Upravi šuma Vinkovci
posvećivana je velika pozornost iz više razloga.


Zadatak obnove je vrlo složen i osjetljiv, jer zahtijeva dobro poznavanje bioloških
i tehničko-tehnoloških problema pri obnovi. To uvjetuje zavidnu razinu
organizacije pri izvođenju samih radova. Problem posebice naglašava
potreba preciznog izvođenja velike količine radova u točno određenom vremenskom
razdoblju. Svaka nepreciznost u samom tehnološkom postupku i
zadanom vremenu optimalnog obavljanja određene operacije najčešće završava
lošim rezultatom, iako ostale operacije mogu biti dobro učinjene.


Velike količine radova, od kojih su neki vrlo skupi, daju ovom problemu i
vrlo značajnu ekonomsku dimenziju.


U rješavanju problema obnove sastojina hrasta lužnjaka i razvoja opisanih
metoda rada, sudjelovalo je nekoliko generacija šumarskih stručnjaka
Uprave šuma Vinkovci, koji su u zadanim uvjetima nastojali odabrati optimalne
metode za rješavanje problema, kako s biološkog, tako is ekonomskog
gledišta.


Stoga autor predlaže metodu obnove (pripreme sastojina za naplodnju i
sjetve žira), koja je jednako učinkovita kao i do sada primjenjivane, ali znatno
snižava troškove obnove, a ekološki je vrlo prihvatljiva. Predloženom metodom
mogu se u optimalnom roku obnoviti vrlo velike površine, što je za nas
također od posebnog značenja.


Ključne riječi: hrast lužnjak, obnova sastojina, oplodna sječa,
naplodni sijek, sjetva žira


UVOD - Introduction
Prema šumskogospodarskoj osnovi područja za raz- Iz ovoga se vidi kolika je važnost lužnjaka u Upravi
dobije 1986-1995. godine "Uprava šuma Vinkovci" šuma Vinkovci. Za napomenuti je da se radi o "slavongospodari
sa 72.272 ha, od čega je 68.101 ha hektara skom hrastu", poznatom u svijetu po izuzetnoj kvaliteti
obraslih površina. Na uređajni razred lužnjaka otpada drva.


55.310 ha ili 81 %. Drvna zaliha je 19.399.000 m\ od Prem a odredbama gospodarske osnove područja
čega na lužnjak otpada 12.885.000 m´ ili 66 %. 1985-1996. god. etat glavnog prihoda u uređajnom razProsječni
godišnji etat glavnog prihoda iznosi 702 ha s red u hrast a lužnjaka je 343 ha godišnje. Osim toga
drvnom masom od 236.058 m-\ od čega na hrast otpada glavn i priho d uređajnog razreda EA topole je 207 ha
112.516 m\ Etat prethodnog prihoda ostvaruje se na godišnje, a sve te kulture određene su za obnovu lužnja4.899
ha i drvnom masom 230.785 ml Od toga na hrast kom Prema tome prirodna i umjetna obnova lužnjakootpada
116.600 m3. vjh sastojina iznosila je za proteklih 10 godina oko 550
ha godišnje.
Dobna struktura sastojina je sljedeća: mladih sasto


*Graciano Rubić , dipl inž. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb,


jina I. i II. dobnog razreda je 13.191 ha ili 19%, srednje


U.Š.Vinkovci




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 50     <-- 50 -->        PDF

G. RubifcOBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 507-5 14
dobnih sastojina III. i IV. dobnog razreda 16.760 ha ili
25%, dok na stare sastojine V. dobnog razreda na više
otpada 38.150 ha ili 56%.


U uređajnom razredu lužnjaka raspored dobnih
razreda je sljedeći: mladih sastojina I i II dobnog razreda
je 9.575 ha ili 17%, srednjedobnih III i IV dobnog
razreda je 12.451 ha ili 23%, a na stare sastojine iznad
V dobnog razreda otpada 33.284 ha ili 60%.


I u jednom i u drugom slučaju uočljiv je nesrazmjer
dobnih razreda u korist starijih sastojina. Kako je već
navedeno u proteklih 10 godina lužnjakom je trebalo
obnoviti 5.500 ha ili 550 ha godišnje. Prema prikazanom
rasporedu dobnih razreda i u idućem razdoblju u
obnovi imat ćemo približno istu zadaću. To je velika i
vrlo složena zadaća, te joj je potrebno pokloniti i odgovarajuću
pozornost. Zbog togaje važno da obnova bude
učinkovita i racionalna.


U posljednje vrijeme sušenje lužnjaka postaje sve
jače i zabrinjavajuće. Na nekim lokalitetima je takvih
razmjera da premašuje tekući prirast. Ako se taj trend
nastavi, tada to može uvjetovati povećanje površina za
obnovu lužnjakom.


Prema podacima Jureše u razdoblju od 1969 - 1989.
godine, ukupno je na našoj upravi sakupljeno 392 vagona
žira, stoje u prosjeku 18,5 vagona godišnje. U godinama
dobrog uroda moglo se skupiti i više, ali se nakon
podmirenja potreba prestajalo sa sakupljanjem.


Zbog produženja ophodnje lužnjakovih sastojina sa
120 na 140 godina, umanjit će se za neko vrijeme površine
za obnovu, te bi navedena količina žira u prvo vri


jeme zadovoljila potrebe naše Uprave. Iz rasporeda
dobnih razrada lako je zaključiti da će to u bliskoj budućnosti
možda biti problem.


U zadnjim urodima žira smo uložili velike napore u
sakupljanju, ali nismo podmirili naše potrebe. Zbog toga
smo u obnovi 1989. i 1990. godine unosili oko 350
kg žira po hektaru. Po rezultatima, koje smo imali u


METODE RADA


obnovi 1989., 1993. i 1995 godine (vidi tablicu 2 ), to


osigurava prosječno 2 - 3 jednogodišnje biljke po 1 m2.


Zbog toga treba osnovati sjemensku plantažu luž


njaka koja bi osigurala dodatnu količinu kvalitetnog ži


ra za obnovu.


Jedan od najvećih problema u obnovi u zadnjih dvadesetak
godina bilo je periodično prenamnoženje
voluharica, koje je kulminiralo u vremenu od 1987
do 1989. godine, kada su nam štete bile katastrofalne.
Pojedine izvrsno obnovljene površine gotovo su potpuno
uništene. Nije pomogla ni intenzivna zaštita.


Cilj je ovog članka prikazati rezultate obnove 1989,


1993. i 1995. godine, koji su po našem mišljenju dobri.


Obnova sastojina žirom hrasta lužnjaka na području
Uprave šuma Vinkovci doživjela je niz promjena, pa je
interesantno komparirati rezultate glede različitih metoda
rada u obnovi. Pod tim podrazumijevamo različite
načine priprema sastojina za naplodnju, različite načine
sjetve žira. U tri zadnja uroda žira priprema sastojina za
naplodnju rađena je na tri, a sjetva žira na dva različita
načina.


Obnova je vršena i u različitim stanišnim uvjetima,
a klimatski uvjeti u doba obnove u sve tri navedene godine
bili su dosta različiti, pa je dobro izvršiti usporedbu
i po tim parametrima.


Promjene u obnovi dijelom su uvjetovane nemogućnošću
izvođenja radova na stari način, najviše zbog nedostatka
radne snage, a dijelom zbog razvoja novih
strojeva i novih kemijskih preparata.


U danim uvjetima tražili smo optimalne varijante,
kako s ekološkog, tako i s ekonomskog gledišta. U optimalizaciji
nisu sagledavane samo prve faze obnove,
nego ukupni učinci do faze koljika.


U ovom članku opisani su radovi na obnovi, zaključno
s fazom naplodnog sijeka, a obuhvaćaju: pripreme
sastojina za naplodnju, sjetvu žira, naplodni sijek i
zaštitu.


-
Work methods
Pripreme sastojina za naplodnju - Preparation of the stands for frutification


Bez obzira na metodu rada, ovim zahvatom treba
ukloniti sve drvenaste biljake u sloju grmlja, a po mogućnosti
i zeljaste korove s površine koja će se obnavljati,
kako bi se ponik, a kasnije pomladak i mladik,
razvijali u što povoljnijim uvjetima.


Progaljivanjem sastojine u oplodnom sijeku dolazi
do velikog priliva svjetla te se sve biljke, koje su bile
potištene u zasjeni počinju naglo razvijati. Normalno
da biljke s već razvijenim korjenovim sustavom imaju
veliku prednost pred ponikom lužnjaka, i ukoliko ih ne
eliminiramo, jako smetaju njegovom razvoju.


Kako je već rečeno, pripreme su rađene na tri različita
načina opisana kao metode A, B i C.


Metoda A


1.
U 1987.godini izvršeno je progaljivanje podrasta.
Na površinama sa suvislo obraslim krupnijim grmljem
(iznad 2 m visine) kosirima su sječene sitnije
jedinke, pazeći pritom da progaljivanje ne bude prejako.
Preostale krupnije jedinke su morale potpuno
zasjenjivati tlo.
2.
Ostalo sitnije grmlje posječeno je ujesen 1989. godine
ili kosirima ili t.zv. "cestarskim kosama" što


ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 51     <-- 51 -->        PDF

G. Rubić:OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 507-514
niže pri tlu. Ovim zahvatom te su biljke bile koliko
toliko šokirane, a omogućen je na taj način priliv
izravnog sunčevog svjetla na tlo u fazi nicanja.


3.
Preostalo krupnije grmlje uništeno je tako stoje posječeno
nakon naplodnog sijeka (u proljeće 1990.
god.), i premazano 3-5% emulzijom preparata "tordona-
24K" u vodi. Upotrijebljeno je 1.5 do 2 litre
"tordona 24-K" po hektaru.
Metoda B


1.
Izrađeni su tzv. "prohodi" sitnilicom "sepi" na svakih
10 - 12 m, ovisno o gustoći podrasta. Ukoliko je
površina gusto obrasla grmljem, prohodi su rađeni s
manjim razmakom, jer gusto grmlje sprječava
proboj kapljica herbicida na veću daljinu. Ukoliko
na prohodima imamo krupnijih stabalca podrasta
koja ne može samljeti sitnilica, ona se posijeku motornim
pilama. Debalce se uklanja izvan prohoda rotositnilice
daje nepotrebno ne opterećuje. Granje se
stavlja na prohod, da ga stoje više moguće samelje
sitnilica, kako se na njemu ne bi zadržavao herbicid
prilikom prskanja površine.
2.
Nakon utvrđivanja dobrog uroda žira, krajem rujna i
početkom listopada, površine su prskane emulzijom
herbicida "cidokora" u vodi. Prskanje je rađeno
traktorskim prskalicama s t.zv. "puškama". Upotrijebljeno
je oko 10 litara cidokora po hektaru.
3.
Krupnije i više jedinke, koje nisu bile poprskane po
lisnoj površini, nakon naplodnog sijeka posječene
su i premazane 3-5% emulzijom "tordona - 24 K" u
vodi. Upotrijebljeno je 1.5 do 2 1 "tordona 24-K" po
hektaru.
Sjetva žira -


Kod sjetve žira 1989. godine u Šumariji Vrbanja dio
je rađen "pod motiku", a dio rasipanjem rukom. Na
obnovljenoj površini urod žira bio je slab. Pojedina stabla
koja su urodila, obilježena su vapnom i pod njih nije
unošen žir.


Sjetva žira 1993. i 1995. godineje obavljena je traktorskim
rasipačima za gnojivo. Traktor se kretao već
postojećim "prohodima" ili obilježenim trasama, što
osigurava podjednaku gustoću sijanja na svim dijelovima
površine koja se pomlađuje.


Preporuča se, ako je to moguće, žir odmah po skupljanju
posijati. No i uz najbolju pozornost u skladi-


Naplodni sijek


1.
U gornjoj etaži, gdje su hrast i jasen, stabla se sijeku
tako da se razbije sklop, kako bi barem dva sata dnevno
na svaki dio površine padalo direktno sunčevo
svjetlo. Ukoliko je sklop hrasta i jasena potpun, tada
je to oko 1/3 mase hrasta i jasena.
Na površinama obnovljenima 1995. godine pripreme
su rađene na dva načina. Najveći dio površina pripremljen
je kao 1993. godine. Oko 80 ha površine u


G.J. Slavir Šumarije Otok, pripreme su urađene na sljedeći
način:
Metoda C


1.
Ako površinu namjeravamo iste godine naploditi,
treba najkasnije do sredine lipnja posjeći sloj grmlja
višeg od 1 m, kako bi do kraja rujna izbojci iz čepiranih
panjića bili dovoljno visoki za uspješno folijarno
tretiranje. Posao se može obavljati tijekom cijele
godine. Cilj ovog zahvata je sniziti krošnjice
svih drvenastih biljaka u sloju grmlja na dohvat
prskalice.
2.
Prije sijanja žira, koncem rujna i početkom listopada,
izbojke iz panjića tretirati emulzijom cidokora u
vodi. Prskanje izvodimo traktorskim prskalicama s
tzv. "puškama". Upotrebljavamo oko 10 litara cidokora
po hektaru.
Bez obzira na metodu kojom radimo pripreme, s površine
su nakon njih uklonjene sve drvenaste jedinke u
sloju grmlja. Nakon tako izvršenih priprema i izvršenog
naplodnog sijeka, omogućen je priliv izravnog sunčevog
svjetla na površinu, stoje važno u fazi nicanja i
razvoja ponika. Također nam je omogućena učinkovita
zaštita mladih biljaka od pepelnice, prskanjem fungicidom
krajem svibnja i početkom lipnja. Ponik nije
ničim zastrt, tako da fungicid bez zapreka padne po
poniku.


Acorn sowing


štenju dolazi do oštećenja žira i smanjenja klijavosti, a
ukoliko je uskladištenje loše, klijavost može znatno
opasti. Ako žir sijemo rasipanjem, važno gaje što prije
razbacati, a na taj način bit će pokriven opalim lišćem,
što je najbliže prirodnim uvjetima na koje je genetski
prilagođen.


Prikaz površina koje su rađene pojedinom metodom


danje u priloženoj tablici 2.


Višegodišnji prosjek klijavosti žira, prema ispiti


vanju "Šumarskog instituta" Jastrebarsko, iznosi 79%,


a kreće se u rasponu od 75% - 85%.


Regeneration cut


2.
Posijeku se sva stabla ostalih vrsta drveća.
3.
Ako prije naplodnog sijeka imamo samo 3-5 stabala
jasena po hektaru, tada ga ne bismo trebali sjeći. To
zato da bi do do vršnog sijeka jasen još koji puta naplodio
površinu. Ako je jasena više, tada i njega nor


ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 52     <-- 52 -->        PDF

CJ. RubićrOBNOVA SAST0J1NA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE SUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997). 507-5 14


malno siječemo, s tim da nakon naplodnog sijeka
ostane 3-5 stabala po hektaru.


4.
Dobro je da se naplodni sijek izvrši odmah nakon sijanja
žira ujesen ili rano proljeće, kako bi se što ranije
izvršio izvoz i uspostavio šumski red. U proljeće
nakon topljenja snijega i proljetnih kiša tlo je
slabo nosivo. Neke površine poplave. Izvoz u takvim
uvjetima izaziva velika oštećenja tla. Ukoliko
je tlo slabo nosivo, jarci koje prave izvozni agregati
su dublji i ima ih više, što naravno negativno utječe
na rezultate obnove i daljni razvoj sastojine.
Drvne mase iz naplodnog sijeka po vrstama drva
dane su u tablici 1. Može se zapaziti da su iza naplodnog
sijeka ostali na pomlađenoj površini samo hrast i
jasen. Ostale vrste su posječene jer su skiofiti, i ukoliko
bi ostale, znatno bi ometale razvoj ponika lužnjaka.


Također je važno naglasiti da se kod sječe lužnjaka i
jasena u naplodnom sijeku više vodi briga o prostornom
rasporedu stabala koja ostaju nakon naplodnog sijeka,
nego o njihovoj kvaliteti.


Razlog tome je stoje u svim slučajevima na pomlađene
površine unesena dovoljna količina žira za po-


Zaštita


1.
Veći dio površina ograđuje se žicanim ogradama radi
zaštite od divljači.
2.
Oko mjesec dana prije unošenja žira počinje se sa
suzbijanjem glodavaca preparatom "faciron", kako
bi što bolje sačuvali žir od miševa i voluharica. Suzbijanje
se nastavlja kontinuirano i idućih nekoliko
godina kako bi se mlade biljke zaštitile od istih štetnika,
a posebice voluharica koje mogu izazvati katastrofalne
štete na pomlatku i prvim fazama mladika.
Suzbijanje se radi tako, da se u plastične cijevi promjera
4 do 5 cm dužine 25 cm stavljala 1 do 2 žlice pšenice
zatrovane preparatom "faciron". Cijevi su stavljane
na razmak od 20-25 m. Osim na pomlađenu površinu
stavljaju se i na zaštitni pojas 50 m oko površine,
kako bi što manje glodavaca iz okolice dospjelo na pomlađenu
površinu. Preparat se stavlja u cijevi, da se
spriječi trovanje divljači i ptica. Preparat "faciron" ima
dugo djelovanje i veći dio glodavaca ugiba pod zemljom.
Na taj način se donekle štite predatori koji bi
uzimanjem otrovanih glodavaca nastradali.


3.
Površine se krajem svibnja i početkom lipnja u dva
ili tri navrata orošavaju preparatom "rubigan" radi
zaštite ponika od napada pepelnice.
U jednom tretiranju upotrijebi se 0,6 lit. fungicida
"rubigan" po hektaru, emulgiranog u vodi. Rad se obavlja
traktorski nošenim orošivačima - "atomizerima".
Prvo tretiranje obavlja se čim se primjeti prisutnost pepelnice,
a drugo oko 2 do 3 tjedna nakon toga.


Orošavanje se izvodi u načelu dva puta, a ako je potrebno
vrši se tri puta. Ovo je potrebno radi dugog raz


mladnju, te se ne očekuje naplodnja površine sa stabala
koja ostaju. Žir koji se unosi na površinu koja se pomlađuje
sakuplja se u sjemenskim sastojinama, što jamči
genetski dobru kvalitatu nove sastojine.


Drugi razlog je što pri sadašnjoj tehnologiji pomladnje
u Upravi šuma Vinkovci, između naplodnog i dovršnog
sijeka je oko 3 godine (najviše 5 godina), te se za tako
kratko vrijeme ne može znatno izmijeniti vrijednost
prirasta stabala koja ostaju nakon naplodnog sijeka.


Na temelju stečenih saznanja, vrlo je bitno ravnomjerno
razbiti sklop, tako da na svaki dio pomlađene
površine pada izravno sunčevo svjetlo barem 2 do 3 sata
dnevno. Tako se osigurava ravnomjeran razvoj ponika
i pomlatka na cijeloj površini. Ukoliko bi naglasak
stavili na kvalitetu stabala, koja ostaju nakon naplodnog
sijeka, tada bi pojedini dijelovi površine bili jače
zasjenjeni, što bi utjecalo na slabije nicanje i ugrozilo bi
razvoj mladih biljaka lužnjaka. Štete koje bi tako nastale
u pomladnji, mogle bi biti znatne.


Dovršni sijek vrši se kada je pomladak star 2 do 4
godine, a najviše 5 godina. Mlade sastojine bolje se
razvijaju ako se sa njih prije ukloni stara sastojina.


Protection
doblja nicanja žira, kako bi se zaštitio što veći dio ponika
od propadanja, zbog napada pepelnice. Dio žira, u
nižim dijelovima sastojina, koje su često u rano proljeće
pod vodom, kasnije niče. Ako površinu ne tretiramo
više puta, tada je te dijelove površine potrebno
posebno naknadno tretirati. Ne učinimo li to, na tom bi
dijelu površine bio ugrožen uspjeh obnove, jer jači napad
pepelnice može u potpunosti uništiti ponik.
Stanišni uvjeti dani su u tablici 2 - po ekološko-gospodarskim
tipovima (kolona 12).
Procjena uroda žira, kao i broja biljaka po m2, rađena
je brojanjem na plohama od 1 m2, koje su postavljane
po određenoj shemi, kako bi se izbjegla subjektivnost.
Plohe su postavljane po prije određenim pravcima
i međusobnoj udaljenosti. Pravci su sjekli slojnice tako
da se obuhvate koliko je to moguće, prosječni uvjeti na
pomlađenoj površini.


U uzorcima koje smo uzimali 1989. godine u 1 kg
žira imali smo prosječno 200 komada žira u kilogramu.
Na osnovu toga izvršili smo preračun količine uroda
žira po hektaru (Tablica 2.), te izračunali i maksimalno
mogući broj biljaka po m2 ( kg/m2x200 ). Iste veličine
dobili smo i kod uroda žira 1993. godine.


Prosječne rezultate za usporedbu po načinu sijanja
dobili smo uspoređujući ponderirane sredine, gdje je
ponder površina:


Prosj.% uspjeha=(%uspj.| x površina|+%uspj..2x pov.2_
*%2+...+%uspj.nx pov.n)/(pov.| +pov.2 +..+pov.n).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 53     <-- 53 -->        PDF

G. Rubić:OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 507-5 14
REZULTATI I RASPRAVA - Results and discussion


Rezultati uspjeha obnove dani su u tablici 2, a odnose
na uspjeh do jedne godine starosti biljaka lužnjaka.


Na rezultat ne utječe način sijanja (vidi tab.2 sijanje
iz 1989. godine u šumariji Vrbanja). Ponderirana sredina
uspjeha (gdje je ponder površina), sijanjem pod
motiku je 37%, a rasipanjem je 36.8 %. Ovaj je podatak
valjan, jer su svi ostali uvjeti bili potpuno isti.


Usporedimo li uspjeh po godinama, proizlazi daje
postotak u 1989. godini iznosio 36.8%, 1993. god.
39.3%, a 1995. god. 44.4%.


U šumariji Vrbanja, u odjelima 130 i 137, žir je sijan
razbacivanjem ili pod motiku 20 do 30 dana kasnije od
sijanja u odjelu 136. Postoji mogućnost daje zbog toga
rezultat u tim odjelima slabiji (32% , 34% i 35%). U
odjelu 136, gdje je žir odmah po skupljanju razbačen ili
sijan pod motiku, rezultati su bolji (38% , 42% i 42%),
stoje vidljivo iz tablice 2 .


Također su 1989/90. godine klimatski uvjeti bili
ekstremno loši. Zima je bila bez snijega, a prve proljetne
kiše pale su tek krajem travnja i početkom svibnja.
1993. godine klimatski su uvjeti bili normalni. Zima je
bila sa snježnim pokrivačem, a proljeće 1994. godine s
dosta vlage, što od topljenja snijega, što od proljetnih
kiša. Niže površine nisu dugo ležale pod vodom. Zima
1995/96. god bila je slična onoj 1993/94. godine. Međutim
u proljeće 1996. god. nakon topljenja snijega i
proljetnih kiša, pojedini niži dijelovi obnovljenih površina
ostali su dosta dugo pod vodom.


Lako je uočiti daje uspjeh sijanja 1995. godine slabiji
na površinama s velikim učešćem jasena. To su površine
na kojimaje u proljeće 1996. godine dugo ležala
voda. Zbog toga je žir na tim površinama znatno kasnije
nikao.


U tablici 2 mogu se analizirati rezultati po ekološkogospodarskim
(E.G.) tipovima*. Iz gore navedenih razloga
na površinama obnavljanim 1995. godine u E.G.
tipu II-G-21 imamo vidljivo slabije rezultate. U istom
tipu na površinama obnavljanim 1993. godine rezultat
nije slabiji, jer se u proljeće 1994. godine na tim najnižim
površinama voda nije dugo zadržala.


Ovdje se odmah nameće pitanje ranog i kasnog hrasta.
Logično je zaključiti da bi se u niže dijelove trebao
unositi kasni hrast, jer on inače počinje s vegetacijom
oko mjesec dana kasnije. Uz to, te su nešto niže površine
i mrazišta, pa biljke koje kasnije listaju izbjegavaju
kasne proljetne mrazove koji mogu u podmlacima i
mladićima nanijeti znatne štete i ukupno usporiti njihov
razvoj.


*II-G-10 = biljna zajednica Carpineto betuli - quereetum roboris - Anić 1959;


E.G. tip = Carpineto betuli - quereetum roboris typicum - Rauš 1971
II-G-20 = biljna zajednica Genisto elatae - quereetum roboris earieetosum
etoae-Horvatl938;
II-G-21 = biljna zajednica Genisto elatae - quereetum roboris - Horvat 1938;
H.G. üp=Genisto elatae - quereetum roboris aeeretosum tatariei - Rauš 1971;
U obnovi sastojina žirom lužnjaka nastale su promjene
u fazama pripreme sastojina za naplodnju i sjetvi
žira, dok su ostale faze - zaštita i naplodni te dovršni
sijek ostale nepromijenjene.


Na području Uprave šuma Vinkovci žir se prije, u
načelu, unosio pod zasjek motike. Kako su pojedini dijelovi
površina vrlo teško prohodni, za takav način
sjetve se sa njih mora odstraniti sitnije grmlje, da bi radnik
mogao u njih ući i raditi. Ako se žir rasipa, takvi
uvjeti ne predstavljaju nikakav problem za sijanje, jer
dio žira pri rasipanju rasipačem proleti do 10-tak metara
i kroz gusto obraslu površinu.


Iz gore navedenoga uočava se daje način priprema
koji je rađen 1993. i 1995. godine vezan uz sjetvu žira
rasipanjem.


Sjetva rasipanjem je znatno jeftinija od sjetve pod
motiku. Prema cijeniku "Hrvatskih šuma", sjetva žira
rasipačem za 600 kg žira po hektaru u izravnom trošku
stoji oko 250 kuna, a pod motiku oko 2800 kuna.


Po istom cjeniku priprema za naplodnju po hektaru
metodom A stoji oko 2850 kuna, metodom B oko 2200
kuna, a metodom C oko 1700 kuna. Uz to metoda C je
vrlo učinkovita i iza nje uz neznatne korekcije praktično
ne treba intervenirati njegom 4-5 godina nakon naplodnog
sijeka. Kod metode B korekcije su znatno veće
(korekcija hvataljkama), dok smo iza priprema metodom
A gotovo redovno nakon 2 godine radili njegu podmlatka
uz utrošak 20- tak radnih dana po hektaru. Uz to
nakon priprema metodama B i C mlade se biljčice lužnjaka
razvijaju u povoljnijim uvjetima, bez konkurencije
čepiranih biljčica drvenastih pratećih vrsta. Najučinkovitije
i najjeftinije pripreme treba raditi metodom C uz
rasipanje žira. Ovakvim načinom pomladnje mogu se
bez problema obnoviti vrlo velike površine (ako je potrebno
i nekoliko tisuća hektara godišnje). Jedino praktično
ograničenje je urod i sakupljanje žira.


Na razvoj mladih sastojina bitno utječe kada je i pod
kojim uvjetima izvršen dovršni sijek. Osobito je važno
pod kojim je uvjetima izvršen izvoz drvne mase nakon
dovršnog sijeka. Zbog toga bi trebalo nastaviti s daljnjim
praćenjem razvoja pomladaka i mladika na istim
površinama (ovih istih odjela i odsjeka ) te uvjetima u
kojima se to dešava.


Prema našim opažanjima rezultat je bolji ako se što
prije iza naplodnje izvrši dovršni sijek i pomladak oslobodi
utjecaja stare sastojine, te ako se drvna masa, posebice
prilikom dovršnog sijeka, izveze bez jačih oštećenja
tla. Žir nakon naplodnog sijeka, iako slabije, nikne
i razvija se i na površinama gdje je tlo jako oštećeno.
Drvna masa se nakon dovršnog sijeka izvozi preko mladih
biljaka, koje na takvim mjestima bivaju uništene.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 56     <-- 56 -->        PDF

G. Rubić:0BN0VA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9- 10, CXXI (1997), 507-5 14
ZAKLJUČCI - Conclusions


U tehnologiji obnove hrastovih sastojina žirom lužnačinje
omogućen razvoj ponika i pomlatka u vrlo ponjaka
u Upravi šuma Vinkovci znatno su se izmijenile voljnim uvjetima.
faza priprema sastojina za naplodnju i faza sijanja žira. Preporuča se, ako je to moguće, žir odmah po skupl


Različiti načini priprema za naplodnju i sijanja žira janju posijati.
ne utječu na uspjeh obnove do jedne godine starosti Pri izvozu, posebice iza dovršnog sijeka, što manje
ponika. Zbog toga treba primjenjivati varijantu koja je


oštetiti tlo.
učinkovita u postizanju cilja i koja omogućuje najma


Iza naplodnog sijeka izvršiti dovršni sijek stoje pri


nje troškove obnove. To je u pripremama metoda "C"


je moguće.


sa sijanjem žira rasipačem.


Obnovu sastojina žirom lužnjaka u Upravi šuma


Sve faze u obnovi moraju biti dobro napravljene, jer


Vinkovci izvodimo sa sigurnošću u uspjeh. Jedini čim


pogreška u bilo kojoj fazi može ugroziti uspjeh obnove.


benik koji može bitno utjecati na obnovu, a nije


Zbog mogućih problema s nedostakom žira, a i laksavladan,
su voluharice. Ukoliko se prenamnože, mogu
še i sigurnije obnove sjemenom genetski bolje kvalitepotpuno
uništiti pomlađenu površinu, čak i u stadiju
te, trebaosnovati sjemensku plantažu lužnjaka. mladika.


U pripremama treba radikalno ukloniti sav drvenasti
predrast ( po mogućnosti i zeljaste trajnice). Na taj


LITERATURA - References


C v i t i ć, M.: Obnova nizinskih šuma hrasta. Šum. list sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumlja


1972. str. 278-281 vanje. Šum. list 1994. str. 71-79
Đuričić , I.: Prilog poznavanja radova na obnovi šuPrpić
, B.: Reagiranje biljaka hrasta lužnjaka (Q. roma
hrasta lužnjaka. Šum. list 1986. str. 215-224 bur L.) iz dva različita staništa na različite uvjete
vlažnosti. Šum. list 1976. str. 117-123


Jureša , B.: Sušenje šuma na području jugoistočne
Slavonije. Šum. list 1988. str. 51-64 Starčević,T. : Problematika hrastovih šuma u Hrvat


Matić , S.: Prilog poznavanju broja biljaka i količine skoj. Šum. list 1996. str. 335-338


SUMMARY: A delicate task, forest regeneration requires fair knowledge of the biological
and technical-technological issues, and a high level of operating organization. A great
number of operations must be done at the precisely timed periods of time. Any delay in the
technological procedure ends with bad results, even though other work may have been well
performed.


Within the vast range of many jobs, some are costly, so that the problem acquires very
significant economic dimensions.
The acorn regeneration technology of the Pedunculate oak in the Vinkovci forest management
has altered the phase of the stand preparation for fecundation and acorn sewing.


Various preparation methods do not influence the success of regeneration with the up-to
one-year old young plants. Therefore we suggest method C with acorn sewing using a dispersing
device. The method is equally efficient as the ones applied so far, although it considerably
reduces the costs, and is environmentally welcome. The suggested method may
regenerate large areas within optimal time periods, which is of great importance to us.


Due to possible lacks of acorn, and because genetically better seeds provide easier and
safer regeneration, a pedunculate oak seed plantation should be established.
The preparations should include radical clearing of all wood undergrowth (ifpossible,
the herbaceous plants, too). Young growth will thus get optimal developing conditions.


It is recommendable, that the acorn is sewn readily upon collecting. At hauling following
the final cut, soil should be damaged as little as possible. Following the seed cut, final
cut should take place as soon as possible.


Stand regeneration with the pedunculate oak acorn is done in the Vinkovci forest management
with great expectations. The only factor that can impact the regeneration are the
over-multiplied field-mice, which may destroy the young growth on the regenerated areas.