DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br.9-10, CXXI (1997), 463-472 UDK 630* 233 + 913.001 PODIZANJE, NJEGA I OBNOVA SUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI EKOLOŠKOG, DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG NAPRETKA MEDITERANA AFFORESTATION, TENDING AND REGENERATION AS THE BASIC PREREQUISITES FOR AN ECOLOGICAL, SOCIAL AND ECONOMIC DEVELOPMENT OF THE MEDITERRANEAN Slavko MATIĆ, Igor ANIĆ, Milan ORŠANIĆ* SAŽETAK - Summary: Mediteransko područje Republike Hrvatske, sa stajališta šumarstva odnosno proizvodnje drveta i općekorisnih funkcija, veliki je potencijal koji treba privesti šumskoj proizvodnji. Svaki pomak u progresivnoj sukcesiji šumske vegetacije prema nekom od viših uzgojnih oblika uspjeh je s ekološkog, društvenog i gospodarskog stajališta. Za ostvarenje stabilnosti, proizvodnosti i za pokretanje progresivnih sukcesijskih procesa, u mediteranskim je šumama potrebno istraživati i poznavati uzgojne postupke u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima. U radu se iznose načela provedbe uzgojnih postupaka u mediteranskim šumama. Aktivnosti se svode na podizanje šuma na golome kršu (pošumljavanje), njegu i pretvorbu sastojina u viši uzgojni oblik te prirodnu ili umjetnu obnovu zrelih sastojina. Planiranje pošumljavanja obuhvaća sljedeće kriterije: odabir najprikladnijih površina za pošumljavanje, odabir odgovarajućih vrsta drveća za pošumljavanje, određivanje načina pošumljavanja, određivanje razdoblja pošumljavanja, pripremu tla za pošumljavanje, određivanje prostornog rasporeda i međusobnog razmaka biljaka, odnosno broja biljaka i količine sjemena po jedinici površine te određivanje postupaka njege podignutih kultura. Postupci njege mediteranskih šuma ovise o sastojinskim oblicima, uzgojnim oblicima, degradacijskim stadijima i osobinama staništa. Najpotrebniji zahvati su čišćenje, proreda i popunjavanje. Obnova sastojina provodi se uvijek s ciljem, postupnoga povratka autoktone mediteranske vegetacije. Provodi se oplodnim sječama, prirodnim i/ili umjetnim načinom. Ključne riječi: mediteranske šume, degradacija šuma, hrast crnika (Quercus ilex), hrast medunac (Quercus pubescens), alepski bor (Pinus halepensis), crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica), pošumljavanje, njega šuma, obnova šuma. UVOD - Introduction Mediteranske šume Hrvatske prostiru se u eumedi- Hrastovi crnika i medunac temeljne su vrste klimateranu, kojeg obilježava hrast crnika {Quercus ilex), i togenih zajednica, koje predstavljaju cilj progresivne submediteranu gdje glavnu ulogu ima hrast medunac sukcesije svih šumskih zajednica toga područja. (Quercuspubescens). Uz navedene bjelogorične vrste drveća, na tim po dručjima pridolaze dvije temeljne vrste crnogorice i to alepski bor (Pinus halepensis) u eumediteranu i cmi bor (Pinus nigra) u submediteranu. Borovi imaju pionirsku T——— _ w ., w ,.,. , w ^ -- ulogu u progresivnoj sukcesiji šumske vegetacije, pri 6 r J J *Prof. dr. se. S. Matić, Mr. sc. I.Anić, Mr. sc. M. Oršamć „ f . . . , , -, cemu ne treba Zavod za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zanemariti ni gospodarsku ni opcekon Svetošimunska25, 10000 Zagreb snu funkciju. |