DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 50 <-- 50 --> PDF |
G. RubifcOBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 507-5 14 dobnih sastojina III. i IV. dobnog razreda 16.760 ha ili 25%, dok na stare sastojine V. dobnog razreda na više otpada 38.150 ha ili 56%. U uređajnom razredu lužnjaka raspored dobnih razreda je sljedeći: mladih sastojina I i II dobnog razreda je 9.575 ha ili 17%, srednjedobnih III i IV dobnog razreda je 12.451 ha ili 23%, a na stare sastojine iznad V dobnog razreda otpada 33.284 ha ili 60%. I u jednom i u drugom slučaju uočljiv je nesrazmjer dobnih razreda u korist starijih sastojina. Kako je već navedeno u proteklih 10 godina lužnjakom je trebalo obnoviti 5.500 ha ili 550 ha godišnje. Prema prikazanom rasporedu dobnih razreda i u idućem razdoblju u obnovi imat ćemo približno istu zadaću. To je velika i vrlo složena zadaća, te joj je potrebno pokloniti i odgovarajuću pozornost. Zbog togaje važno da obnova bude učinkovita i racionalna. U posljednje vrijeme sušenje lužnjaka postaje sve jače i zabrinjavajuće. Na nekim lokalitetima je takvih razmjera da premašuje tekući prirast. Ako se taj trend nastavi, tada to može uvjetovati povećanje površina za obnovu lužnjakom. Prema podacima Jureše u razdoblju od 1969 - 1989. godine, ukupno je na našoj upravi sakupljeno 392 vagona žira, stoje u prosjeku 18,5 vagona godišnje. U godinama dobrog uroda moglo se skupiti i više, ali se nakon podmirenja potreba prestajalo sa sakupljanjem. Zbog produženja ophodnje lužnjakovih sastojina sa 120 na 140 godina, umanjit će se za neko vrijeme površine za obnovu, te bi navedena količina žira u prvo vri jeme zadovoljila potrebe naše Uprave. Iz rasporeda dobnih razrada lako je zaključiti da će to u bliskoj budućnosti možda biti problem. U zadnjim urodima žira smo uložili velike napore u sakupljanju, ali nismo podmirili naše potrebe. Zbog toga smo u obnovi 1989. i 1990. godine unosili oko 350 kg žira po hektaru. Po rezultatima, koje smo imali u METODE RADA obnovi 1989., 1993. i 1995 godine (vidi tablicu 2 ), to osigurava prosječno 2 - 3 jednogodišnje biljke po 1 m2. Zbog toga treba osnovati sjemensku plantažu luž njaka koja bi osigurala dodatnu količinu kvalitetnog ži ra za obnovu. Jedan od najvećih problema u obnovi u zadnjih dvadesetak godina bilo je periodično prenamnoženje voluharica, koje je kulminiralo u vremenu od 1987 do 1989. godine, kada su nam štete bile katastrofalne. Pojedine izvrsno obnovljene površine gotovo su potpuno uništene. Nije pomogla ni intenzivna zaštita. Cilj je ovog članka prikazati rezultate obnove 1989, 1993. i 1995. godine, koji su po našem mišljenju dobri. Obnova sastojina žirom hrasta lužnjaka na području Uprave šuma Vinkovci doživjela je niz promjena, pa je interesantno komparirati rezultate glede različitih metoda rada u obnovi. Pod tim podrazumijevamo različite načine priprema sastojina za naplodnju, različite načine sjetve žira. U tri zadnja uroda žira priprema sastojina za naplodnju rađena je na tri, a sjetva žira na dva različita načina. Obnova je vršena i u različitim stanišnim uvjetima, a klimatski uvjeti u doba obnove u sve tri navedene godine bili su dosta različiti, pa je dobro izvršiti usporedbu i po tim parametrima. Promjene u obnovi dijelom su uvjetovane nemogućnošću izvođenja radova na stari način, najviše zbog nedostatka radne snage, a dijelom zbog razvoja novih strojeva i novih kemijskih preparata. U danim uvjetima tražili smo optimalne varijante, kako s ekološkog, tako i s ekonomskog gledišta. U optimalizaciji nisu sagledavane samo prve faze obnove, nego ukupni učinci do faze koljika. U ovom članku opisani su radovi na obnovi, zaključno s fazom naplodnog sijeka, a obuhvaćaju: pripreme sastojina za naplodnju, sjetvu žira, naplodni sijek i zaštitu. - Work methods Pripreme sastojina za naplodnju - Preparation of the stands for frutification Bez obzira na metodu rada, ovim zahvatom treba ukloniti sve drvenaste biljake u sloju grmlja, a po mogućnosti i zeljaste korove s površine koja će se obnavljati, kako bi se ponik, a kasnije pomladak i mladik, razvijali u što povoljnijim uvjetima. Progaljivanjem sastojine u oplodnom sijeku dolazi do velikog priliva svjetla te se sve biljke, koje su bile potištene u zasjeni počinju naglo razvijati. Normalno da biljke s već razvijenim korjenovim sustavom imaju veliku prednost pred ponikom lužnjaka, i ukoliko ih ne eliminiramo, jako smetaju njegovom razvoju. Kako je već rečeno, pripreme su rađene na tri različita načina opisana kao metode A, B i C. Metoda A 1. U 1987.godini izvršeno je progaljivanje podrasta. Na površinama sa suvislo obraslim krupnijim grmljem (iznad 2 m visine) kosirima su sječene sitnije jedinke, pazeći pritom da progaljivanje ne bude prejako. Preostale krupnije jedinke su morale potpuno zasjenjivati tlo. 2. Ostalo sitnije grmlje posječeno je ujesen 1989. godine ili kosirima ili t.zv. "cestarskim kosama" što |