DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 51 <-- 51 --> PDF |
G. Rubić:OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 507-514 niže pri tlu. Ovim zahvatom te su biljke bile koliko toliko šokirane, a omogućen je na taj način priliv izravnog sunčevog svjetla na tlo u fazi nicanja. 3. Preostalo krupnije grmlje uništeno je tako stoje posječeno nakon naplodnog sijeka (u proljeće 1990. god.), i premazano 3-5% emulzijom preparata "tordona- 24K" u vodi. Upotrijebljeno je 1.5 do 2 litre "tordona 24-K" po hektaru. Metoda B 1. Izrađeni su tzv. "prohodi" sitnilicom "sepi" na svakih 10 - 12 m, ovisno o gustoći podrasta. Ukoliko je površina gusto obrasla grmljem, prohodi su rađeni s manjim razmakom, jer gusto grmlje sprječava proboj kapljica herbicida na veću daljinu. Ukoliko na prohodima imamo krupnijih stabalca podrasta koja ne može samljeti sitnilica, ona se posijeku motornim pilama. Debalce se uklanja izvan prohoda rotositnilice daje nepotrebno ne opterećuje. Granje se stavlja na prohod, da ga stoje više moguće samelje sitnilica, kako se na njemu ne bi zadržavao herbicid prilikom prskanja površine. 2. Nakon utvrđivanja dobrog uroda žira, krajem rujna i početkom listopada, površine su prskane emulzijom herbicida "cidokora" u vodi. Prskanje je rađeno traktorskim prskalicama s t.zv. "puškama". Upotrijebljeno je oko 10 litara cidokora po hektaru. 3. Krupnije i više jedinke, koje nisu bile poprskane po lisnoj površini, nakon naplodnog sijeka posječene su i premazane 3-5% emulzijom "tordona - 24 K" u vodi. Upotrijebljeno je 1.5 do 2 1 "tordona 24-K" po hektaru. Sjetva žira - Kod sjetve žira 1989. godine u Šumariji Vrbanja dio je rađen "pod motiku", a dio rasipanjem rukom. Na obnovljenoj površini urod žira bio je slab. Pojedina stabla koja su urodila, obilježena su vapnom i pod njih nije unošen žir. Sjetva žira 1993. i 1995. godineje obavljena je traktorskim rasipačima za gnojivo. Traktor se kretao već postojećim "prohodima" ili obilježenim trasama, što osigurava podjednaku gustoću sijanja na svim dijelovima površine koja se pomlađuje. Preporuča se, ako je to moguće, žir odmah po skupljanju posijati. No i uz najbolju pozornost u skladi- Naplodni sijek 1. U gornjoj etaži, gdje su hrast i jasen, stabla se sijeku tako da se razbije sklop, kako bi barem dva sata dnevno na svaki dio površine padalo direktno sunčevo svjetlo. Ukoliko je sklop hrasta i jasena potpun, tada je to oko 1/3 mase hrasta i jasena. Na površinama obnovljenima 1995. godine pripreme su rađene na dva načina. Najveći dio površina pripremljen je kao 1993. godine. Oko 80 ha površine u G.J. Slavir Šumarije Otok, pripreme su urađene na sljedeći način: Metoda C 1. Ako površinu namjeravamo iste godine naploditi, treba najkasnije do sredine lipnja posjeći sloj grmlja višeg od 1 m, kako bi do kraja rujna izbojci iz čepiranih panjića bili dovoljno visoki za uspješno folijarno tretiranje. Posao se može obavljati tijekom cijele godine. Cilj ovog zahvata je sniziti krošnjice svih drvenastih biljaka u sloju grmlja na dohvat prskalice. 2. Prije sijanja žira, koncem rujna i početkom listopada, izbojke iz panjića tretirati emulzijom cidokora u vodi. Prskanje izvodimo traktorskim prskalicama s tzv. "puškama". Upotrebljavamo oko 10 litara cidokora po hektaru. Bez obzira na metodu kojom radimo pripreme, s površine su nakon njih uklonjene sve drvenaste jedinke u sloju grmlja. Nakon tako izvršenih priprema i izvršenog naplodnog sijeka, omogućen je priliv izravnog sunčevog svjetla na površinu, stoje važno u fazi nicanja i razvoja ponika. Također nam je omogućena učinkovita zaštita mladih biljaka od pepelnice, prskanjem fungicidom krajem svibnja i početkom lipnja. Ponik nije ničim zastrt, tako da fungicid bez zapreka padne po poniku. Acorn sowing štenju dolazi do oštećenja žira i smanjenja klijavosti, a ukoliko je uskladištenje loše, klijavost može znatno opasti. Ako žir sijemo rasipanjem, važno gaje što prije razbacati, a na taj način bit će pokriven opalim lišćem, što je najbliže prirodnim uvjetima na koje je genetski prilagođen. Prikaz površina koje su rađene pojedinom metodom danje u priloženoj tablici 2. Višegodišnji prosjek klijavosti žira, prema ispiti vanju "Šumarskog instituta" Jastrebarsko, iznosi 79%, a kreće se u rasponu od 75% - 85%. Regeneration cut 2. Posijeku se sva stabla ostalih vrsta drveća. 3. Ako prije naplodnog sijeka imamo samo 3-5 stabala jasena po hektaru, tada ga ne bismo trebali sjeći. To zato da bi do do vršnog sijeka jasen još koji puta naplodio površinu. Ako je jasena više, tada i njega nor |