DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 52 <-- 52 --> PDF |
CJ. RubićrOBNOVA SAST0J1NA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE SUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997). 507-5 14 malno siječemo, s tim da nakon naplodnog sijeka ostane 3-5 stabala po hektaru. 4. Dobro je da se naplodni sijek izvrši odmah nakon sijanja žira ujesen ili rano proljeće, kako bi se što ranije izvršio izvoz i uspostavio šumski red. U proljeće nakon topljenja snijega i proljetnih kiša tlo je slabo nosivo. Neke površine poplave. Izvoz u takvim uvjetima izaziva velika oštećenja tla. Ukoliko je tlo slabo nosivo, jarci koje prave izvozni agregati su dublji i ima ih više, što naravno negativno utječe na rezultate obnove i daljni razvoj sastojine. Drvne mase iz naplodnog sijeka po vrstama drva dane su u tablici 1. Može se zapaziti da su iza naplodnog sijeka ostali na pomlađenoj površini samo hrast i jasen. Ostale vrste su posječene jer su skiofiti, i ukoliko bi ostale, znatno bi ometale razvoj ponika lužnjaka. Također je važno naglasiti da se kod sječe lužnjaka i jasena u naplodnom sijeku više vodi briga o prostornom rasporedu stabala koja ostaju nakon naplodnog sijeka, nego o njihovoj kvaliteti. Razlog tome je stoje u svim slučajevima na pomlađene površine unesena dovoljna količina žira za po- Zaštita 1. Veći dio površina ograđuje se žicanim ogradama radi zaštite od divljači. 2. Oko mjesec dana prije unošenja žira počinje se sa suzbijanjem glodavaca preparatom "faciron", kako bi što bolje sačuvali žir od miševa i voluharica. Suzbijanje se nastavlja kontinuirano i idućih nekoliko godina kako bi se mlade biljke zaštitile od istih štetnika, a posebice voluharica koje mogu izazvati katastrofalne štete na pomlatku i prvim fazama mladika. Suzbijanje se radi tako, da se u plastične cijevi promjera 4 do 5 cm dužine 25 cm stavljala 1 do 2 žlice pšenice zatrovane preparatom "faciron". Cijevi su stavljane na razmak od 20-25 m. Osim na pomlađenu površinu stavljaju se i na zaštitni pojas 50 m oko površine, kako bi što manje glodavaca iz okolice dospjelo na pomlađenu površinu. Preparat se stavlja u cijevi, da se spriječi trovanje divljači i ptica. Preparat "faciron" ima dugo djelovanje i veći dio glodavaca ugiba pod zemljom. Na taj način se donekle štite predatori koji bi uzimanjem otrovanih glodavaca nastradali. 3. Površine se krajem svibnja i početkom lipnja u dva ili tri navrata orošavaju preparatom "rubigan" radi zaštite ponika od napada pepelnice. U jednom tretiranju upotrijebi se 0,6 lit. fungicida "rubigan" po hektaru, emulgiranog u vodi. Rad se obavlja traktorski nošenim orošivačima - "atomizerima". Prvo tretiranje obavlja se čim se primjeti prisutnost pepelnice, a drugo oko 2 do 3 tjedna nakon toga. Orošavanje se izvodi u načelu dva puta, a ako je potrebno vrši se tri puta. Ovo je potrebno radi dugog raz mladnju, te se ne očekuje naplodnja površine sa stabala koja ostaju. Žir koji se unosi na površinu koja se pomlađuje sakuplja se u sjemenskim sastojinama, što jamči genetski dobru kvalitatu nove sastojine. Drugi razlog je što pri sadašnjoj tehnologiji pomladnje u Upravi šuma Vinkovci, između naplodnog i dovršnog sijeka je oko 3 godine (najviše 5 godina), te se za tako kratko vrijeme ne može znatno izmijeniti vrijednost prirasta stabala koja ostaju nakon naplodnog sijeka. Na temelju stečenih saznanja, vrlo je bitno ravnomjerno razbiti sklop, tako da na svaki dio pomlađene površine pada izravno sunčevo svjetlo barem 2 do 3 sata dnevno. Tako se osigurava ravnomjeran razvoj ponika i pomlatka na cijeloj površini. Ukoliko bi naglasak stavili na kvalitetu stabala, koja ostaju nakon naplodnog sijeka, tada bi pojedini dijelovi površine bili jače zasjenjeni, što bi utjecalo na slabije nicanje i ugrozilo bi razvoj mladih biljaka lužnjaka. Štete koje bi tako nastale u pomladnji, mogle bi biti znatne. Dovršni sijek vrši se kada je pomladak star 2 do 4 godine, a najviše 5 godina. Mlade sastojine bolje se razvijaju ako se sa njih prije ukloni stara sastojina. Protection doblja nicanja žira, kako bi se zaštitio što veći dio ponika od propadanja, zbog napada pepelnice. Dio žira, u nižim dijelovima sastojina, koje su često u rano proljeće pod vodom, kasnije niče. Ako površinu ne tretiramo više puta, tada je te dijelove površine potrebno posebno naknadno tretirati. Ne učinimo li to, na tom bi dijelu površine bio ugrožen uspjeh obnove, jer jači napad pepelnice može u potpunosti uništiti ponik. Stanišni uvjeti dani su u tablici 2 - po ekološko-gospodarskim tipovima (kolona 12). Procjena uroda žira, kao i broja biljaka po m2, rađena je brojanjem na plohama od 1 m2, koje su postavljane po određenoj shemi, kako bi se izbjegla subjektivnost. Plohe su postavljane po prije određenim pravcima i međusobnoj udaljenosti. Pravci su sjekli slojnice tako da se obuhvate koliko je to moguće, prosječni uvjeti na pomlađenoj površini. U uzorcima koje smo uzimali 1989. godine u 1 kg žira imali smo prosječno 200 komada žira u kilogramu. Na osnovu toga izvršili smo preračun količine uroda žira po hektaru (Tablica 2.), te izračunali i maksimalno mogući broj biljaka po m2 ( kg/m2x200 ). Iste veličine dobili smo i kod uroda žira 1993. godine. Prosječne rezultate za usporedbu po načinu sijanja dobili smo uspoređujući ponderirane sredine, gdje je ponder površina: Prosj.% uspjeha=(%uspj.| x površina|+%uspj..2x pov.2_ *%2+...+%uspj.nx pov.n)/(pov.| +pov.2 +..+pov.n). |