DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 53 <-- 53 --> PDF |
G. Rubić:OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 507-5 14 REZULTATI I RASPRAVA - Results and discussion Rezultati uspjeha obnove dani su u tablici 2, a odnose na uspjeh do jedne godine starosti biljaka lužnjaka. Na rezultat ne utječe način sijanja (vidi tab.2 sijanje iz 1989. godine u šumariji Vrbanja). Ponderirana sredina uspjeha (gdje je ponder površina), sijanjem pod motiku je 37%, a rasipanjem je 36.8 %. Ovaj je podatak valjan, jer su svi ostali uvjeti bili potpuno isti. Usporedimo li uspjeh po godinama, proizlazi daje postotak u 1989. godini iznosio 36.8%, 1993. god. 39.3%, a 1995. god. 44.4%. U šumariji Vrbanja, u odjelima 130 i 137, žir je sijan razbacivanjem ili pod motiku 20 do 30 dana kasnije od sijanja u odjelu 136. Postoji mogućnost daje zbog toga rezultat u tim odjelima slabiji (32% , 34% i 35%). U odjelu 136, gdje je žir odmah po skupljanju razbačen ili sijan pod motiku, rezultati su bolji (38% , 42% i 42%), stoje vidljivo iz tablice 2 . Također su 1989/90. godine klimatski uvjeti bili ekstremno loši. Zima je bila bez snijega, a prve proljetne kiše pale su tek krajem travnja i početkom svibnja. 1993. godine klimatski su uvjeti bili normalni. Zima je bila sa snježnim pokrivačem, a proljeće 1994. godine s dosta vlage, što od topljenja snijega, što od proljetnih kiša. Niže površine nisu dugo ležale pod vodom. Zima 1995/96. god bila je slična onoj 1993/94. godine. Međutim u proljeće 1996. god. nakon topljenja snijega i proljetnih kiša, pojedini niži dijelovi obnovljenih površina ostali su dosta dugo pod vodom. Lako je uočiti daje uspjeh sijanja 1995. godine slabiji na površinama s velikim učešćem jasena. To su površine na kojimaje u proljeće 1996. godine dugo ležala voda. Zbog toga je žir na tim površinama znatno kasnije nikao. U tablici 2 mogu se analizirati rezultati po ekološkogospodarskim (E.G.) tipovima*. Iz gore navedenih razloga na površinama obnavljanim 1995. godine u E.G. tipu II-G-21 imamo vidljivo slabije rezultate. U istom tipu na površinama obnavljanim 1993. godine rezultat nije slabiji, jer se u proljeće 1994. godine na tim najnižim površinama voda nije dugo zadržala. Ovdje se odmah nameće pitanje ranog i kasnog hrasta. Logično je zaključiti da bi se u niže dijelove trebao unositi kasni hrast, jer on inače počinje s vegetacijom oko mjesec dana kasnije. Uz to, te su nešto niže površine i mrazišta, pa biljke koje kasnije listaju izbjegavaju kasne proljetne mrazove koji mogu u podmlacima i mladićima nanijeti znatne štete i ukupno usporiti njihov razvoj. *II-G-10 = biljna zajednica Carpineto betuli - quereetum roboris - Anić 1959; E.G. tip = Carpineto betuli - quereetum roboris typicum - Rauš 1971 II-G-20 = biljna zajednica Genisto elatae - quereetum roboris earieetosum etoae-Horvatl938; II-G-21 = biljna zajednica Genisto elatae - quereetum roboris - Horvat 1938; H.G. üp=Genisto elatae - quereetum roboris aeeretosum tatariei - Rauš 1971; U obnovi sastojina žirom lužnjaka nastale su promjene u fazama pripreme sastojina za naplodnju i sjetvi žira, dok su ostale faze - zaštita i naplodni te dovršni sijek ostale nepromijenjene. Na području Uprave šuma Vinkovci žir se prije, u načelu, unosio pod zasjek motike. Kako su pojedini dijelovi površina vrlo teško prohodni, za takav način sjetve se sa njih mora odstraniti sitnije grmlje, da bi radnik mogao u njih ući i raditi. Ako se žir rasipa, takvi uvjeti ne predstavljaju nikakav problem za sijanje, jer dio žira pri rasipanju rasipačem proleti do 10-tak metara i kroz gusto obraslu površinu. Iz gore navedenoga uočava se daje način priprema koji je rađen 1993. i 1995. godine vezan uz sjetvu žira rasipanjem. Sjetva rasipanjem je znatno jeftinija od sjetve pod motiku. Prema cijeniku "Hrvatskih šuma", sjetva žira rasipačem za 600 kg žira po hektaru u izravnom trošku stoji oko 250 kuna, a pod motiku oko 2800 kuna. Po istom cjeniku priprema za naplodnju po hektaru metodom A stoji oko 2850 kuna, metodom B oko 2200 kuna, a metodom C oko 1700 kuna. Uz to metoda C je vrlo učinkovita i iza nje uz neznatne korekcije praktično ne treba intervenirati njegom 4-5 godina nakon naplodnog sijeka. Kod metode B korekcije su znatno veće (korekcija hvataljkama), dok smo iza priprema metodom A gotovo redovno nakon 2 godine radili njegu podmlatka uz utrošak 20- tak radnih dana po hektaru. Uz to nakon priprema metodama B i C mlade se biljčice lužnjaka razvijaju u povoljnijim uvjetima, bez konkurencije čepiranih biljčica drvenastih pratećih vrsta. Najučinkovitije i najjeftinije pripreme treba raditi metodom C uz rasipanje žira. Ovakvim načinom pomladnje mogu se bez problema obnoviti vrlo velike površine (ako je potrebno i nekoliko tisuća hektara godišnje). Jedino praktično ograničenje je urod i sakupljanje žira. Na razvoj mladih sastojina bitno utječe kada je i pod kojim uvjetima izvršen dovršni sijek. Osobito je važno pod kojim je uvjetima izvršen izvoz drvne mase nakon dovršnog sijeka. Zbog toga bi trebalo nastaviti s daljnjim praćenjem razvoja pomladaka i mladika na istim površinama (ovih istih odjela i odsjeka ) te uvjetima u kojima se to dešava. Prema našim opažanjima rezultat je bolji ako se što prije iza naplodnje izvrši dovršni sijek i pomladak oslobodi utjecaja stare sastojine, te ako se drvna masa, posebice prilikom dovršnog sijeka, izveze bez jačih oštećenja tla. Žir nakon naplodnog sijeka, iako slabije, nikne i razvija se i na površinama gdje je tlo jako oštećeno. Drvna masa se nakon dovršnog sijeka izvozi preko mladih biljaka, koje na takvim mjestima bivaju uništene. |