DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 66     <-- 66 -->        PDF

A. Tomašević: POVIJEST POSUMLJAVANJA NA OTOKU VISU Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 515-526
Šumarija "Split" - Forest district "Split"
Šumski predjel Uvala Stonca - otok Vis - Forest region Uvala Stonca island Vis
graf 3. Krivulja rasta srednje visine
Graph. 3. Growth curve of mean height


Sastojinska visinska krivulja


16
14
Vrsta: Alepski bor
©
E
12
10
© ©
©
©
©
©
od
c
>
8
6
©
4
2
0
10 15 20 25 30
Prsni promjer - cm
8. ZAKLJUČCI Conclusions


©
©
©
©
©
©
©
©
©
m


Izmjerene visine ©


Izjednačena
visin. krivulja


35 40


U prošlosti na otoku Visu se gotovo ništa nije radilo
na pošumljavanju viških goleti.


Prvi koji su pokušali raditi na tom plemenitom poslu
bili su prosvjetni radnici i učenici osnovne i građanske
škole na otoku Visu.


U vremenu od 1955-1960. godine, na pošumljavanju
otoka Visa radila je Srednja Šumarska škola za KRŠ
iz Splita sa svojim profesorima, inženjerima šumarstva,
na lokalitetima: uvala Stonca, Šupuzina, Češka vila,
Vela Glava, Žena Glava, Smokova, kod Komiže, te na
otočiću Biševo.


Prema tadašnjim zapažanjima gosp. inž. Oskara Piškorića
uspjeh tih radova bio je vrlo dobar, što i danas
potvrđuje stanje tih kultura.


Na lokalitetu uvala Stonca kultura je stara 41 godinu
i njena drvna masa iznosi 101,96 m3. Godišnji prosječni
prirast iznosi 2,49 m3.


Najveća visina izmjerena je 15,00m


Najniža visina izmjerena je 7,00 m


Srednji promjer stabla iznosi 21,8 cm.
Broj stabala po hektruu41 godini starosti je 465.
Prilikom pošumljavanja sadeno je 5000 sadnica


alepskog bora i nešto žira crnike.
Hrvatske šume gospodare na otoku Visu površinom
od 1.701 ha šuma i šumskog zemljišta.
Trebalo bi da otok Vis osim lugara ima i barem 2-3
radnika za obavljanje šumskouzgojnih i drugih radova
vezanih uz šumarsku struku.
Započete pokuse na lokalitetu "Zarovničić" trebalo
bi ponoviti, jer nam prvo pošumljavanje nije uspjelo.
Neuspjeh ovog pokusa, u smislu preživljavanja atlanskog
cedra i običnog čempresa, sigurno leži i u objektivnim,
ali u subjektivnim razlozima.
Sigurno je da naš "Covo " čuva Vis i njegov akvatorij,
kao i cijelu našu obalu, što moraju znati svi oni koji
bi posegli za našim prostorima.