DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 69 <-- 69 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 527-532 UDK 630* 231 KOLIKO SU PRIRODNE AUSTRIJSKE ŠUME THE HEMEROBY OF AUSTRIAN FOREST ECOSYSTEMS Joso GRAČAN* SAŽETAK: U ovom stručnom radu prikazani su rezultati projekta "Koliko su prirodne austrijske šume ". Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prehrane, Austrijska akademija znanosti i Fakultet za ekologiju vegetacije i zaštitu prirode, tim su povodom organizirali simpozij, koji je održan u Beču 25. studenog 1996. godine. Na simpoziju je bilo nazočno više od 100 predstavnika austrijske šumarske struke te drugih znanosti i prakse. Od ukupno 3,88 milijuna ha, 25% šuma su prirodne ili gotovo prirodne, 41% šuma se neznatno promijenilo, 27% šuma se značajno promijenilo, a samo 7% su umjetne šume. Ključne riječi: prirodnost ("hemeroby "), austrijske šume PROSLOV - Prologue Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministardravio sve nazočne. Naglasio je važnost i vrijednost šustvo prehrane, Austrijska akademija znanosti i Fakultet ma za Austriju. Šume su prema njegovim riječima jezza ekologiju, vegetaciju i zaštitu prirode organizirali su gra krajolika i prijeko potreban ekonomski čiimbenik, simpozij pod naslovom: Koliko su prirodne austrijske obrambeni štit u planinama i rekreacijsko područje. Šušume (Wie natürlich ist der Österreichiscer Wald?). marstvo, koje je odgovorno za gospodarenje ovim priSimpozij je održan u Saveznom institutu za šumarstvo rodnim bogatstvom, ima temeljni cilj, a to je unapređeu Beču 25. studenog 1996. godine. Na simpoziju je bilo nje kvalitete šuma. Radi toga, površine šuma, opskrba nazočno više od 100 predstavnika austrijske šumarske drvom i prirast, stalno se povećavaju, učešće listača i struke te drugih znanosti i prakse, kao i stručnjaka iz mješovitih sastojina sve je veće, a potrajnost gospodanekih susjednih zemalja, među kojima i Hrvatske. renja temeljna je zadaća. Unatoč tim načelima, austrijMr. sc. Wilhelm Molterer, tadašnji savezni minisko šumarstvo teži daljnjem razvoju i novim saznastar poljoprivrede i šumarstva otvorio je simpozij i poz-njima. UVOD - Introduction Potpisom rezulucija o očuvanju biološke raznolikoTo znači kako 2/3 austrijskih šuma spada u moderni sti šuma, Austrija se zajedno s drugim zemljama ukljusustav potpunih ekosustava. Može se reći da se 27% aučila u očuvanje prirodnosti šuma. Austrija, također spastrijskih šuma značajno promijenilo djelovanjem čoda među prve zemlje koje imaju znanstvene nalaze o vjeka. Samo 7% austrijskih šuma spada u umjetno poprirodnosti svojih šuma na cijelom području. Oko 25% dignute kulture. austrijskih šuma su prirodne, 41% se neznatno primije Prof. dr. sc. Georg Grabherr, voditelj projekta, u nilo u usporedbi s optimalnim stanjem. svom je izlaganju obrazložio kako je termin "hemero by" (prirodnost) uveden u botaničku terminologiju pri je 25 godina u nekoliko znanstvenih prikaza, te od tada * Dr. se. Joso Gračan, ravnatelj predstavlja dopunu termina "naturalness" - prirodnost. Šumarskog instituta Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 70 <-- 70 --> PDF |
J. Gračan: KOLIKO SU PRIRODNE AUSTRIJSKE ŠUME Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 527-532 Velik broj biljnih, i životinjskih vrsta je u europskom krajoliku dobar indikator intenziteta poljoprivredne proizvodnje. Termin "hemeroby" koristi se samo u znanstvenoj literaturi, jer je nešto jasniji od termina "naturalness". Kako ističe prof. dr. sc. Grabherr, procjenu prirodnosti austrijskih šuma i šumskih ekosustava, odlučili su započeti s drugog kraja, tj. s opisom stanja šuma glede različitog intenziteta i modela uporabe na različitim razinama prirodnosti. Na temelju vrlo jasne slike dobivene procjenom na 4892 pokusne plohe, na kojima su primijenjeni kriteriji za ocjenu, ekspertna grupa ekoloških i šumarskih znanstvenika odlučila je primijeniti lingvističku klasifikaciju razina prirodnosti. Prihvaćene klasifikacijske razine su: umjetna ("artificial"), promjenljiva ("altered") , umjereno promjenljiva ("moderately altered"), poluprirodna ("semi natural"), prirodna ("natural"). Za svaku razinu prirodnosti određeni su i različiti stadiji. Prirodnost u borovoj šumi razlikuje se od prirodnosti u smrekovo-bukovoj šumi. Jak vanjski utjecaj može se, također, utvrditi i na temelju sastava sloja drveća i sloja prizemnog rašća, kao i strukture i starosti sastojine. Drugim riječima rečeno, ocjena stanja prirodnosti (hemeroby) može se provesti na različit način za jednu ili za istu razinu prirodnosti. To je i razlog, zbog čega je izrađena mala ilustrativna knjižica u kojoj je prikazano po nekoliko slika za istu razinu prirodnosti (Bildatlas "Naturnähe Österreichischer Wälder"). Kako površina austrijskih šuma iznosi 3,88 miliona ha ili 46% ukupne površine (podaci iz 1994. godine), to šume su najvažniji element krajolika. Stoga se vrlo često postavlja pitanje, do koje je mjere čovjek djelovao na šumske ekosustave i koliko su prirodne austrijske šume danas? Do završetka ovih istraživanja na ovo se pitanje nije moglo odgovoriti. Istraživački projekt "The hemeroby of Austrian Forest Ecosystems" (Prirodnost austrijskih ekosustava), započeo je 1992. godine na inicijativu Odjela za ekologiju vegetacije i istraživanje zaštite prirode Sveučilišta u Beču i Austrijske akademije znanosti. Projekt je dio međunarodnog projekta "Čovjek i biosfera" (Man and the Biosphere) koji vodi UNESCO. Istraživanja je koordiniralo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva uz sudjelovanje Saveznog šumarskog instituta. Provedena su na pokusnim plohama Instituta. Kako bi se utvrdila prirodnost austrijskih šuma, analizirani su učinci sječa, pašarenja, lovnog gospodarenja, turizma i drugih čimbenika. Antropogeni utjecaj na šume određen je na staništu uporabom rekonstrukcijskih kriterija i na temelju dva milijuna podataka izračunata je zemljišna distribucija različitih stupnjeva prirodnosti (hemeroby). Svi su podaci upisani u informacijski sustav glede zemljopisnog položaja (geografski informacijski sustav - GIS). Istraživanjima je obuhvaćena ukupna površina šuma u Austriji, temeljena na 4.892 reprezentativne plohe. Plohe su podijeljene na šumsko područje ili regije prema Mayer-u(1974)iKilian-ui drugima (1994). Ciljevi istraživanja u ovom projektu bili su: - Određivanje i izbor kriterija i pokazatelja antropogenih čimbenika na šumske ekosustave i njihova površinska distribucija (u krupnom i sitnom mjerilu), - Izrada praktičnih kataloga za kasnije procjene prirodnosti na temelju šumarske taksacije (Odjel u Saveznom šumarskom institutu), - Bolje poznavanje šumskih zajednica. METODA I KONCEPT PRIRODNOSTI Method and concept of hemeroby Prema Kowarik-u (1988) prirodnost (hemeroby) je "mjera čovjekovog gospodarskog utjecaja, na šumski ekosustav, gdje se ocjena razine prirodnosti dobije na temelju jačine antropogenih utjecaja, koji djeluju na razvoju sustava prema završnom stanju". Temeljno je pitanje: koja šumska zajednica predstavlja dano stanište? To je novi pristup, a znači dane stanišne uvjete treba uporabiti kao početne za djelovanje čovjeka na šumski ekosustav. Preporuka za procjenu prirodnosti je "potencijalna prirodna šumska zajednica (H a r d 11 e, 1989; POT, 1993). To znači da sastav vrsta koji će se razviti pod danim ekološkim i stanišnim uvjetima predstavlja konačno stanje ako čovjek više ne intervenira, i vegetacija bude imala dosta vremena za razvoj. Ova istraživanja predstavljaju kombinaciju prirodnosti (Blume i Sukkop, 1976; Kowarik, 1988) s detaljnim znanstvenim postupcima ekoloških procjena šume (Ammer iUtschick, 1984). Na temelju toga izrađen je poseban katalog kriterija za procjenu prirodnosti šuma. Osnova za prikupljanje terenskih podataka su jedinstveno utvrđeni i obnovljivi pojedinačni kriteriji, kao što su: - prirodnost vrsta drveća - prirodnost prizemnog rašća - broj i kvalitetu suhih stabala - stupanj iskorišćivanja, i drugi (SI. 1). Razina prirodnosti (hemeroby level) je rezultat logične kombinacije 11 pojedinačnih kriterija, kao što su: - prirodnost strukture vrsta drveća - prirodnost prizemnog rašća |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 71 <-- 71 --> PDF |
J. Glačan: KOLIKO SU PRIRODNE AUSTRIJSKE SUME Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 527-532 - drvna masa sušaca - intenzitet iskorišćivanja od strane čovjeka, i dr. Ti su parametri mjereni na izabranim plohama i pretvoreni u brojčanu ljestvicu od 1 (umjetna) do 9 (prirodna.) Kako bi se ta ljestvica mogla rabiti u praksi, tih 9 razina (stupnjeva) svedeno je na 5, koji su u posebnoj knjizi - atlasu prikazani na slikama za tipične šumske sastojine(Tab. 1). Prevođenje sabranih terenskih podataka (izmjera drvne mase sušaca, vertikalna struktura, i dr.) u relativne pokazatelje, omogućuje povezivanje parova kriterija u razinu prirodnosti (SI. 1). Ta metoda procjene olakšava testiranje razine prirodnosti i čini postupak razumljivim ijednostavnim. Slika 1: Prikaz logične dihotomne kombinacije kriterija Fig. 1: Aggrigation of logical dichotomy combination of criteria Veličina prirodnosti (Razina) Tablica 1: Različite klase prirodnosti Table 1: Different scales of Hemeroby Veličina (razina ili stupanj prirodnosti 0 8 7 6 5 4 3 2 1 Klasa prirodnosti ahemerob g - oligohemerob b - oligohemerob a - aligohemerob b - mesohemerob a - mesohemerob b - euhemerob a - euhemerob polyhemerob prirodnost vrsta drveća prirodnost prizemnog rašća način pomlađivanja površina ciste sječe nedavne uzgojne mjere (čovjek) razvojni stadij starosna struktura šušci (drvna masa) sastojinska struktura raznolikost vrsta raznolikost prizemnog rašća Smanjena prirodnost prirodan poluprirodan poluprirodan umjereno promijenjen umjereno promijenjen promijenjen promijenjen umjetan umjetan |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 72 <-- 72 --> PDF |
J. Gračan: KOLIKO SU PRIRODNE AUSTRIJSKE ŠUME Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 527-532 Pri izboru ploha, korištena je kombinirana metoda sistematične matrice i slučajni raspored pri izboru plohe. U obzir za raspored ploha uzimani su samo okolinski kriteriji, kao što su: nadmorska visina, klima, šumski predjel ili izloženost svijetlu. Izabrane plohe (uzorci) poklapaju se s matricama Saveznog šumarskog instituta (SI. 2). Jedna ploha ima površinu od 625 m2na njoj su primjenjeni svi kriteriji i izvršen popis vegetacije prema Braun-Blanquet-u (1964). Sparivanjem prirodnosti iz terenskih istraživanja s popisom (inventurom) Saveznog šumarskog instituta, rezultati ovih istraživanja mogu se povezati s nekim rezultatima Instituta. REZULTATI Od ukupno 3,88 milijuna ha austrijskih šuma, (Slika 3), više od 20% mogu se klasificirati kao poluprirodne šume, gdje se ti termini rabe u vrlo striktnom smislu. "Prirodan" znači bez humanog djelovanja. Bez obzira na povijesne utjecaje, oni danas nisu razlučivi. Te se šumske zone uglavnom nalaze u unutrašnjim Alpama i sjevernim i južnim dolomitnim Alpama. Vrlo velika proporcija zona svrstanih kao poluprirodne obuhvaća slabo iskorišćivane šume, karakterizirajući prirodnu smjesu vrsta s malim poremećajima prizemnog rašća i Slika 2: Uzorkovanje staništa i ploha Fig. 2: Design of the sample site and field plots Izbor staništa - uzorkovanji i Pokusna ploha " 25x25 " Inventurna mreža 200 x 200 Pokusna ploha 25x25 2,75x2,75 Austrijska taksacijska - Results šumske strukture. Na prvom se mjestu nalaze umjereno promijenjene šumske zone. Te su šume sve iskorišćivane, ali su zadržale bar nešto prirodne vegetacije. Struktura tih šumskih sastojina, kao stoje vertikalna ili starosnaje potpuno promijenjena sječama i pašom. Otprilike jedna trećina površine austrijskih šuma smatra se promijenjenim ili umjetnim. Te su šume potpuno iskorištene, jer sastav vrsta drveća ne odgovara prirodnim uvjetima. U tim šumama lokalne vrste drveća nisu dominantne. Slika 3: Podjela austrijskih šuma prema prirodnosti Fig. 3: Percentage of forest cover at each level of naturalnes Umjereno Promijenjene promijenjene 27% 41% Umjetne 7% Poluprirodne 22% Prirodne 3% |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 73 <-- 73 --> PDF |
J. Gračan: KOLIKO SU PRIRODNE AUSTRIJSKE SUME Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 527-532 Postotak poluprirodnih ili promijenjenih šuma različit je od pokrajine do pokrajine. Provincije s velikim postotkom šuma na unutarnjim Alpama povijesno pripadaju poljoprivrednim gospodarstvima (Vorarlberg, Tirol) i pretežito su poluprirodne. Npr. Vorarlberg ima dugu tradiciju prirodi prilagođenih sječa na malim po Slika 4: Troškovi projekta (1992 1997) Fig. 4: Project costs Osobni troškovi Troškovi (plaće) putovanja Oprema vršinama. Provincije s velikom proporcijom lako dostupnih (jeftina izgradnja cesta) i mješovitih šuma imaju veliki postotak šuma opisanih kao neprirodne ili umjetne (Stvria, Gornja i Donja Austrija). Troškovi projekta (SI. 4) od 1992. do 1997. godine iznose 10,82 milijuna ATS, odnosno 5,4 milijuna kuna. Ostali materijal Na kraju, umjesto zaključka, moglo bi se postaviti pitanje: Koliko su prirodne hrvatske šume? Naše je mišljenje, kako šumarska znanost i struka više, stoje i Hrvatska kao članica FAO obvezna provesti može, također, odgovoriti na ovo pitanje, uz neznatno inventuru svojih šuma sa stanjem 2000-te godine. proširenje programa istraživanja i pomoć taksacije. Tim LITERATURA - Literature Ammer, U. & Utschick, H. 1984: Gutachten zur Waldpflegeplanung im Nationalpark Bayerischer Wald auf der Grundlage einer Ökologischen Wertanalyse, Schriftenreihe des Bayerischen Staatsministeriums f. Ernährung, Landwirtschaft und Forsten, Heft 10. Blume, P & Sukop´p,H. 1976: Ökologische Bedeutung anthropogener Bodenveränderungen.: Schriftenr. Vegetationsk. 10:7-89. Bonn-BadGodesberg. Braun-Blanquet, J. 1964: Pflanzensoziologie. - 3 Auflage, Springer, Wien, 865 S. Grabherr, G., Jungwirth, M., Moog,0. & Zottl,H . 1993: Fliebgewässerinventur Vorarlberg. Pilotprojekt Dornbirnerarch. Im Auftrag |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 74 <-- 74 --> PDF |
J. Gračan: KOLIKO SU PRIRODNE AUSTRIJSKE SUME Šumarski list br. 9 -10. CXXI (1997). 527-532 der Vorarlberger Landesregierung - Vbg. VerlaKilian, W., Müller, F. & Starlinger, F., 1994: ganstalt. Bregenz. Die forstlichen Wuchsgebiete Österreichs. - FB- Grabherr, G. & Koch, G., Kirchmer, H. & Rei VA Berichte, 82/1994. 60S. te r, K. (1995): Hemerobieösterreichischer WalKowarik , I. 1988: Zum menschlichen Einflub auf dökosysteme - Vorstellung eines ForschungsvorFlora und Vegetation. Theoretische Konzepte habens im Rahmen des UNESCO. - Zeitschrift f. und ein Quantifizierungsansatz am Beispel von Ökologie und Naturschutz 4, 1995: 131 - 136. Berlin (West). - Landschaftsentw. UmweltforG. Fischer. sch. 56: 1-280. Berlin. Härdtle, W. 1989: Potentielle natürliche Vegetation. Mayer, H. 1974: Wälder des Ostalpenraumes. -Fisc - Mitt. d. Arbeitsgemeinschaft Geobotanik in her. Stuttgart. 344 S. Schleswig - Holstein und Hamburg, Heft 40, KiPott , R. 1993: Farbatlas Waldlandschaften. - Ulmer. el 1989. 224 S. SUMMARY: This article presents the results of the project "The Hemeroby of Austrian Forest Ecosystems ". The project was launched in 1992 through an initiative of the Department for vegetation ecology and nature conservation research at University of Vienna and the Academy of Sciences. The project is part of the international research initiative of the UNESCO programme "Man and the Biosphere". It was coordinated with the Federal Ministry of Agriculture and Forestry in close collaboration with the Austrian Forest Inventory (Austrian Federal Forestry Research Institute). From total of 3.88 million hactars of Austrian forests, 25% can be considered as natural, 41% have been moderately changed compared to optimal state, 27%) of the forests can be refereed to as consichevebly changed by human influence. Only 7%o are artifical, and hence far away from a natural forests ecosystems. This means that 2/3 of the Austrian forests correspond to the modern concept of an intact ecosystem. |