DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 7     <-- 7 -->        PDF

S. Malić, I. Anić, M. Oršanic: PODIZANJE, NJEGA 1 OBNOVA ŠUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI.. Šumarski list br.9 10, CXXI (1997), 463-472
DEGRADACIJA


DEGRADATION


SASTOJINA HRASTA CRNIKE - MEDUNCA


EVERGREEN - PUBESCENT OAK STAND


MAKIJA - ŠIKARA


MAQUIS -SCRUB STAND


GARIG - SIBLJAK


GARR1GUES -THICKET


I


GOLI KRS


BARE KARST


Z
^


PANJACE HRASTOVA


OAK COPPICE


MAKIJA - ŠIKARA
S BOROVIMA


MAQUIS -SCRUB WITH PINES


BOROVI S MAKIJOM - ŠIKAROM


PINES WITH MAQUIS -SCRUB


SASTOJINE BOROVA
(pošumljavanje ili prirodna sukcesija)


PINE STANDS
(afforestation or natural succession)


UZGOJNI
POSTUPCI


SILVICULTURAL
TREATMENTS


Slika 3. Regresija i utjecaj uzgojnih postupaka na progresiju šuma mediteranskoga područja
Fig. 3. Regression and influence of silvicultural activities on the progression of forests in the Mediterranean region


Slika 4. Prirodno pomlađivanje alepskoga bora nakon požara
Fig. 4. Natural regeneration of Aleppo pine after a fire
(Photo: I. Anić)


1.
Podizanje šumskih kultura na golome kršu
(pošumljavanje),


2.
Njegovanje šuma te njihova pretvorba u viši uzgojni
oblik,
3.
Obnavljanje šuma prirodnim ili umjetnim načinom.
U radu ćemo se osvrnuti na temeljna načela provedbe
svake od tih skupina postupaka. Postupci se
odnose ponajprije na one vrste drveća čije su sastojine
najraširenije u mediteranskome području. To su šumske
kulture i prirodne sastojine borova, sastojine hrastova
crnike i medunca niskoga uzgojnog oblika i degradacijski
stadiji sastojina hrastova crnike i medunca.


PODIZANJE ŠUMA NA GOLOME KRŠU (POŠUMLJAVANJE)
Afforestation in the karst region


Ovi postupci po obujmu, uloženom radu i materijalnim
sredstvima zauzimaju prvo mjesto, ali su istovremeno
nezaobilazni ako želimo krške površine privesti bioproizvodnji.
Da bi se ti radovi kvalitetno obavili, nužno
ih je dobro planirati i sustavno izvoditi, pri čemu treba
uvažavati sljedeće faze (Matić 1994, 1994a; Matić,
Anić&Oršanić 1996; Matić &Prpić 1983):


- odabir najprikladnijih površina za
pošumljavanje,


- odabir odgovarajućih vrsta drveća za
pošumljavanje,
- određivanje načina pošumljavanja,
- određivanje razdoblja pošumljavanja,


- priprema tla za pošumljavanje,
- određivanje prostornog rasporeda i međusobnog
razmaka biljaka, odnosno broja biljaka i količine
sjemena po jedinici površine.