DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 75     <-- 75 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9- 10, CXXI (1997), 533-537
UDK 630* 159


60 GODINA PRIVREMENE CIC FORMULE ZA OCJENJIVANJE
ROGOVA SRNJAKA


SIKSTY YEARS OF THE TEMPORARY CIC
FORMULA FOR EVALUATION OF DEER ANTLERS


Alojzije FRKOVIĆ*


SAŽETAK: Na zasjedanju Međunarodnog savjeta za lovstvo (CIC) u Pragu
1937. godine donesene su, uz izuzetak rogova srnjaka (Capreolus capreolus
L.), jedinstvene internacionalne metode za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Za
ocjenjivanje rogova srnjaka kao privremena metoda koristi se formula W.
Biegera, koja kao elemente mjerenja uzima u obzir težinu i volumen rogova.
Kako su ovim postupkom ocjenjivanja zanemarene estetske vrijednosti trofeje,
autor se zalaže da se izmjenom i dopunom postojeće formule izbaci mjerenje
volumena rogova, a predvidi mjerenje dužine parožaka te donjeg i gornjeg
opsega grana rogova. Za izradu prijedloga smatra najpozvanijom stalnu
Komisiju za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrvatskog lovačkog saveza.


Ključne riječi: privremena formula za ocjenjivanje rogova srnjaka,Međunarodni lovački savjet (CIC), volumen rogova, izmjene i dopune formule
ClC-a.


UVOD


Nakon prvih regionalnih i državnih smotri i izložbi Nakon tri godine dugih i iscrpnih rasprava te prolovačkih
trofeja održanih u Budimpešti, Berlinu i Za- vjere brojnih prijedloga metoda i obrazaca na velikom
grebu, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, a po- broju trofeja, točno prije 60 godina na zasjedanju CIC-a
sebice nakon prvih međunarodnih lovačkih izložbi odr- u Pragu (24 - 28. svibnja 1937) konačno su donesene
žanihuBeču 1910. godine iLeipzigu 1930. godine, sve jedinstvene metode za ocjenjivanje lovačkih trofeja s
je više rasla potreba za iznalaženjem i donošenjem je- prvom službenom primjenom na Međunarodnoj lodinstvenih
internacionalnih formula za "pravično i ne- vačkoj izložbi u Berlinu iste godine,
pristrano" ocjenjivanje i vrednovanje lovačkih trofeja. zbo g premalo oglednog materijala (rogova) na za-
Taj je zadatak odmah po svom osnivanju 1930. godine sjedanju CIC-a u Pragu nije donesena formula za ocjeu
Parizu preuzeo na sebe novoustanovljeni Međunaro-njivanje rogova srnjaka. Od prijedloga metoda i napudni
savjet za lovstvo (Conseil International de la Chas-taka A. Dyka, W. Biegera, H. Nadlera, K.
se, u daljnjem tekstu CIC), koji je na svojoj generalnoj Schimanna i drugih, dogovoreno je da se za vrednoskupštini
u Varšavi 1934. godine imenovao u tu svrhu van j e rogova srnjaka kao privremena metoda koristi
posebno povjerenstvo sa zadatkom da pripremi prije-naputak W. Biegera poznatiji kao privremena formula
dlog jedinstvenih metoda i formula za ocjenjivanje tro- z a ocjenjivanje rogova srnjaka.
feja europskih vrsta divljači1.


* Alojzije Frković, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.
1 Među predstavnicima 12 zemalja član povjerenstva bio je i našdr. Milovan Zoričić, predsjednik Saveza lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju, predsjedavajući
radnoj grupi za šupljorošce.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 76     <-- 76 -->        PDF

A. Frković: 60 GODINA PRIVREMENE CIC FORMULE ZA OCJENJIVANJE ROGOVA SRNJAKA Šumarski list br. 9 10. CXXI (1997). 533-537
ZANEMARENE ESTETSKE VRIJEDNOSTI TROFEJE


Da se uzmogne što pravilnije vrednovati i ocjeniti
određenu trofeju, za polaznu ocjenu treba uzeti neku
njenu idealno zamišljenu formu, za koju se smatra daje
najbolje odražava. To je tzv. idealna trofeja (Balen
1936.). S estetskog stajališta, koje mora biti ispred
onog o jakosti trofeje, od važnosti je kako je trofeja izgrađena,
kako je njena tvorna masa raspoređena na pojedine
dijelove trofeje, da li je odveć razvijena jačina
grana u odnosu na paroške i obrnuto, da li su samo baze
rogova i ruže prejake a parošci kratki i neizraziti, kakva
je ikričavost i dr.


Iako je već punih šest desetljeća u uporabi, privremena
CIC formula za ocjenjivanje rogova srnjaka gotovo
da ne odražava navedene postavke "idealne trofeje."
Uz dodatne točke za ljepotu ona sadrži ova četiri
mjerna elementa:


1.
Dužinu lijeve i desne strane rogova u centimetrima
mjerenu po vanjskoj strani grana, čiju prosječnu
dužinu reduciramo s konstantom 0,5
2.
Težinu pravilno otpiljenih i prosušenih rogova u
gramima, reduciranu s konstantom 0,1
3.
Volumen rogova, bez lubanje i rožišta, u kubičnim
centimetrima, reduciran s konstantom 0,3
4.
Raspon rogova mjeren na mjestu najvećeg unutarnjeg
razmaka grana rogova izražen u postocima
s mogućnošću dodjele do 4 točke.
U toj formuli dodatne ili tzv. "točke za ljepotu", koje
utvrđujemo prosudbom (gledajući), u odnosu na ukupni
mogući broj točaka (bodova, poena), sudjeluju s jedva
13,5% (15 točaka), a točke za dužinu rogova s 11,5%
(12,4 točke) ili zajedno s 25%.


Nasuprot tome točke za težinu rogova čine preko trećine
svih točaka (34,5%), a one za volumen čak 40,5%,
iako nemaju nikakvog utjecaja na harmoničnost trofeje.
Stoga najveći nedostatak Biegerove formule leži u tome
što se uvrštenjem težine rogova (kao inače promjenjivog
elementa mjerenja), a još više volumena rogova kao
obvezatnih mjernih elemenata iznevjerio smisao "idealne
trofeje." Jednom riječju tom je formulom (pre)naglašena
jakost i snaga rogova, a zanemarene estetske vrijednosti,
poglavito izgled trofeje kao cjeline.


Polazeći od činjenice da znanstvenu metodu ocjenjivanja,
kojom bi bilo moguće izraziti apsolutnu vrijednost
tako osebujne trofeje kakvi su rogovi srnjaka, neće
biti moguće tako jednostavno izraditi (Lemarie
1935, Balen 1936), nasuprot u Pragu 1937. godine
prihvaćenoj Biegerovoj metodi formula A. Dyka ne sadrži
ni težinu ni volumen rogova kao elemente mjerenja.
Uz dužinu tetive obiju grana rogova izraženu u
centimetrima, glavninu točaka formula "crpi" uzimanjem
mjera gornjeg raspona rogova (u cm) te donjeg
raspona i gornjeg opsega grana (u mm). Za dodatne


("pomoćne") točke Dykova formula predviđa mjere
opsega ruža te dužinu prednjeg i stražnjeg paroška (u
cm). U odnosu na formulu Biegera novost je da tako
dobivene mjere ujedno predstavljaju i točke (bodove),,
budući da formulom nisu predviđene njihove redukcije
(Frković 1996). U toj fonnuli osnovnom broju
točaka dobivenih mjerenjem moguće je dodati čak 34
točke u kategoriji tzv. "točaka za ljepotu" rogova, dok
je u formuli Biegera za njih predviđeno maksimalno 18
točaka. Prijedlogom ove formule, koja je u njegovoj
rodnoj Češkoj u to vrijeme dobila široku primjenu, vidljivo
je daje A. Dyk potencirao estetske značajke trofeje
koje kod daleko najšireg kruga lovaca imaju primarno
značenje.


Kritički osvrt i na Biegerovu i na Dykovu metodu
ocjenjivanja rogova srnjaka dao je K. Schimann (Balen
1936). I sam svjestan da je zapravo nemoguće
izraziti pravu vrijednost rogova srnjaka i on za polaznu
osnovu uzima idelanu formu klasičnih rogova u mužjaka
srne {Capreolus capreolus L.). U jednom se slaže s
Dykom: u formuli nema mjesta utvrđivanju volumena
rogova, povlačeći analogiju s formulom za ocjenjivanje
rogovlja drugog predstavnika potporodice pravih jelena
(Cervinae), rogovlja jelena običnog (Cervus elaphus
L.). Naime, napuci i metode koje su prethodile Nadlerovoj
i kasnije internacionalnoj formuli za ocjenjivanje
rogovlja jelena običnog predviđali su također mjerenje
volumena rogovlja. No što zbog glomaznosti trofeje,
ali nadasve što takvim postupkom "nije dolazila do izražaja
ni ljepota, ni pravilnost, ni težina rogovlja" (Z o ričić
1937) odustalo se od mjerenja volumena. Kao
što je poznato, današnja važeća CIC-ova formula za
ocjenjivanje rogova jelena sadrži samo element težine
prosušenih rogova, bez utvrđivanja volumena rogova.


U svom naputku K. Schimann mjeri i utvrđuje ove
elemente rogova: ukupan izgled rogova kao cjeline,
jačinu grana rogova, jačinu i oblik ruža, duljinu grana,
broj, dužinu i izgled normalnih parožaka, obilatost i
formu ikrica te boju rogova. Kako općem izgledu rogova,
što će reći odnosu raspona grana spram njihove prosječne
dužine, daje prvenstveni značaj idealni raspon
izražava formulom


5L


W--5—


u kojoj Ri označava idealni raspon, a L prosječnu tetivnu
dužinu grana rogova.


Po toj formuli, primjerice, prosječnoj dužini tetiva
grana rogova od 24 cm odgovara idealan raspon od 15
cm. Za brže i lakše ustanovljenje tog "sklada" Schim
an n je izradio posebnu tablicu. Nadalje, predložio je
da se jakost (opseg) grana rogova u srnjaka mjeri na dva




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 77     <-- 77 -->        PDF

A. Frković: 60 GODINA PRIVREMENE CIC FORMULE ZA OCJENJIVANJE ROGOVA SRNJAKA Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 533-537
mjesta (kao i u jelena) i to donji opseg neposredno nad
ružama, a gornji na najtanjem mjestu između prednjeg i
stražnjeg paroška. Tog je mišljenja bio i H. Nadi er i L.
Raić, koji su smatrali da bi proširenje Biegerove formule
na ocjenjivanje broja i duljine parožaka mnogo
doprinijelo da se dobije potpuna predodžba trofeje po
samoj ocjeni, a da se trofeja i ne vidi (Raić 1959).


Tablica 1. Idealni odnos između dužina i raspona grana
rogova (Prema K. Schimannu)


Prosječna dužina grana
rogova (L) u cm
Idealni raspon (Ri) koji
odgovara prosječnoj
dužini grana rogova
10 6,25
11 6,875
12 7,50
13 8,125
14 8,75
15 9,375
16 10,00
17 10,625
18 11,25
19 11,875
20 12,50
21 13,125
22 13,75
23 14,375
24 15,00
25 15,625
26 16,25
27 16,875
28
29
17,50
18,125
Slika 1. Idealna forma rogova srnjaka ogleda se kroz sklad dužine i
mase grana rogova, raspona i boje rogova, oblika, dužine i šiljavosti
parožaka te jačine i ikričavosti ruža
30 18,75 (Foto: A. Frković)


PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE FORMULE CIC-A


Iako je stalna CIC-ova komisija "Izložbe i trofeje"
gledišta da se bez valjana razloga postojeće formule i
obrasci za ocjenjivanje lovačklih trofeja ne bi (barem
ne u ovom tisućljeću!) trebale mijenjati (Varićak
1996), na primjeru privremene ili Biegerove formule za
ocjenjivanje rogova srnjaka valjalo bi odstupiti od tog
načelnog stava. Prilog tome je i, naprijed izloženi, podsjetnik
na predložene metode za ocjenjivanje rogova
srnjaka koje su razmatrane na skupštini CIC-a 1937.
godine u Pragu, na kojoj je i samo povjerenstvo nezadovoljno
predloženim metodama silom prilika prihvatilo
Biegerovu formulu kao privremeno rješenje.


Što bi trebalo mijenjati u privremenoj formuli? Što
bi iz nje trebalo izbaciti, a što dodati da se dobije što objektivnija
slika ljepote i vrijednosti rogova srnjaka,
najširem krugu lovaca najdostupnije i najdraže trofeje?


1. Kao pobornik estetskih vrijednosti trofeje, a protiv
kulta "jakih" trofeja, mišljenja sam da bi iz postojeće
formule trebalo izbaciti izračunavanje volumena.
Naime, ta izmjera, što će reći uranjanje rogova u vodu
do ivice ruža, a da pri tome rožišta ne smiju doći u dodir
s vodom, nije ni lak ni jednostavan posao. I ne samo to.
On nije ni dostatno točan. Rogovi starijih, trofejno zrelih
srnjaka često imaju krovaste ruže ili, u odnosu na os
rožišta, druge nepravilne oblike ruža. U svim tim slučajevima
ocjenjivač faktično procjenjuje da onaj dio
ruže i rožišta koji silom prilika mora biti uronjen u vodu
odgovara onom dijelu ruže i rožišta koji je izvan vode.
Na primjeru posljednje zagrebačke Izložbe hrvatskog
lovstva Zagreb ´96, na kojoj sam sudjelovao kao član
komisije za ocjenjivanje, ta je poteškoća i pored korišćenja
moderne digitalne hidrostatske vage došla do


ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 78     <-- 78 -->        PDF

A. Frković: 60 GODINA PRIVREMENE CIC FORMULE ZA OCJENJIVANJE ROGOVA SRNJAKA Šumarski list br. 9 10, CXXI (1997), 533-537
Slika 2. Kako točke (bodovi) za težinu i volumen rogova u postojećoj
privremenoj CIC formuli sudjeluju s čak 75% ukupnog
mogućeg broja točaka to su kapitalnim trofejama, pa čak i
prvacima pojedinih država, proglašavani rogovi srnjaka najrazličitijih
atipičnih formi poput ovoga na slici


(Foto: A. Frković)


punog izražaja. Odstupanja od ocjenjivača (mjerača)
do ocjenjivača pri utvrđivanju volumena istih rogova
nisu bila zanemariva, stoje redovna pojava pri ocjenjivanju
velikog broja trofeja. Osim toga, rad s hidrostatskom
vagom bio je "usko grlo" ocjenjivanja, stoje
imalo za posljedicu dodatnu nepreciznost ili pak posezanje
za skraćenom metodom dr. Voltza2.


Predlažući uklanjanje mjere volumena kao jedne od
sastavnica formule za ocjenjivanje rogova srnjaka nije
mi namjera nijekati značenje volumena (kao i težine) sa
znanstvenog stajališta.


- Prema tom postupku ako se težina rogova izražena u gramima
pomnoži s konstantom 0,23, dobije se približno točan broj točaka za
težinu i volumen zajedno.
Slika 3. Mjerenje volumena rogova s modernom digitalnom hidro


statskom vagom nije ni lako, ni jednostavno, ni dostatno


točno


(Foto: A. Frković)


No ta se mjerenja mogu provoditi i mimo postupka
ocjenjivanja rogova kao lovačke trofeje.


Uostalom i u formuli za ocjenjivanje rogovlja jelena
običnog, kako je to naprijed rečeno, nije predviđeno
utvrđivanje volumena rogovlja.


2. U postojećoj Biegerovoj formuli valjalo bi predvidjeti
mjerenje dužine prednjeg i stražnjeg paroška, te,
po uzoru na ocjenjivanje rogova jelena običnog, donji
opseg (na najtanjem ili najdebljem mjestu između ruže
i prednjeg paroška) i gornji opseg (najtanje mjesto
između prednjeg i stražnjeg paroška).
Pri Hrvatskom lovačkom savezu djeluje stalna
Komisija za ocjenjivanje lovačkih trofeja. Kako u njen
djelokrug rada spada i "razmatranje prijedloga koji se
odnose na izmjenu važećih međunarodnih CIC formula




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 79     <-- 79 -->        PDF

A. Frković: 60 GODINA PRIVREMENE CIC FORMULE ZA OCJENJIVANJE ROGOVA SRNJAKA Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 533-537
..." prilika je da o 60 godišnjici privremene CIC formule
za ocjenjivanje rogova srnjaka, a na osnovu argumentiranih
i znanstveno potkrijepljenih zasada, poradi
na izradi prijedloga izmjene i dopune Biegerove formule,
kako bi od privremene konačno postala, jednostavnija,
stalna i svrsishodnija.


LITERATURA


Bale n J., 1936.: O rogovlju u vrste jelena (Cervidae)
s naročitim obzirom na jelena (Cervus elaphus
L.) i srnjaka (Capreolus capreolus L.). Lovački
vjesnik 3, str. 139-201.


Frković , A., 1987.: Pola stoljeća formula CIC-a. Lovački
vjesnik 5, str. 158.


Frković , A., 1996.: Trofej ponos svakog lovca. Ocjenjivanje
rogova srnjaka. Lovac 6, str. 40-43.


Frković , A., 1997.: Protiv kulta trofeje. Lovački vjesnik
10, str. 28-31.


Lemarie , J., 1935.: Ocjenjivanje lovačkih trofeja.
Lovački vjesnik 5, str. 193-202.


Raić,L. , 1959.: Formule i upute za ocjenjivanje trofeja.
Lovačka knjiga, Zagreb.


Varićak, V., 1996.: 43. generalna skupščina CIC na
Dunaju. Priporočilo Komisije za razstave in tro


Slika 4. Mjerenje rogova srnjaka; uz raniju (1) dužinu grana i (2)
raspona grana (plava linija), novim izmjenama i dopunama feje. Lovec 10, str. 384-385."
formule predlaže se mjerenja (3) dužine prednjeg i (4) stražZoričić
, M., 1938.: Međunarodne formule za ocjenu
njeg paroška te (5) donjeg i (6) gornjeg opsega grana rogova


lovačkih trofeja. Lovački vjesnik 8, str. 416-427.


(crvena linija)


SUMMARY: At the International Council for Game and Wildlife Convenation
(CIC) in Praque in 193 7, common international methods for evalution of
hunting trophies werw established, with the exception of deer antlers ("Capreolus
capreolus L.). The temporay method still used is thr Bieger formula,
which takes into acount weight and volume of the antlers. Since this evaluation
procedure neglects the aesthetic values of the trophies, the author of this paper
supports the idea that the existing formula should be altered and supplied so,
that the antler volume is replaced by measuring the length of the prongs and
the circumference of the upper and lower branches. He considers the regular
Commission for evaluation of hunting trophies of the Croatian Hunting
Association the right authority for the job.