DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Ekocentar "Beli - Cres" i u Vranjsku Dragu na Učkoj.


Stručnu ekskurziju u Nacionalni park "Risnjak" vodio
je prof. dr. sci. Ivo Trinajstić.


Kongresu su svoj prilog dali i šumarski znanstvenici
i stručnjaci koji su izložili 12 referata i 4 postera, čiji će
se kratki prilog prikazati detaljnije.


Održani referati hrvatskih šumarnika na Kongresu
Anić, I., Matić, S. Oršanić, M.: Utjecaj mikroreljefa
na pomlađivanje nizinskih šuma


Istraživanja su obavljena radi utvrđivanja odnosa
mikroreljefa i strukturnih osobina mladih sastojina nastalih
različitim metodama pomlađivanja. U istraživanja
su uključene glavne gospodarske vrste drveća nizinskih
šuma (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha i
nizinski brijest). Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu
da se hrast lužnjak, obični grab i nizinski brijest
pomlađuju na mikrouzvisinama, a poljski jasen i crna
joha na mikroudubinama. Kvalitetnije pomlađivanje
omogućuje metoda pomlađivanja postupnom sječom.


Antonić, O.: Okolišni gradijent diverziteta
dominantnih vrsta drveća u Nacionalnom parku
Risnjak


Cilj istraživanja bio je objašnjenje prostorne varijabilnosti
diverziteta dominantnih vrsta drveća u Nacionalnom
parku Risnjak. Relativne abundance dominantnih
vrsta drveća (obična bukva, obična jela, obična
smreka i bor krivulj) bile su uzorkovane daljinskim istraživanjima
i kartografski interpretirane. Primjenom
Shannon-Wienerovoga indeksa i korelacijom s nadmorskom
visinom uz korištenje nelinearne regresije (betafunkcije)
utvrđeno je da diverzitet dominantnih vrsta drveća
ima svoj maksimum na 900 m nadmorske visine.


Franj ić, J.: Da li je česta zimotrenost cera {Querem
cerris L., Fagaceae) posljedica neprilagođenosti
na stanišne uvjete?


Istraživanja zimotrenosti stabala hrastova cera, kitnjaka
i lužnjaka provedena su u četiri populacije (Kutjevo,
Čaglin, Rozmajerovac, Levanjska Varoš) na sedam
pokusnih ploha. Dobiveni rezultati ukazuju na vrlo
veliko učešće zimotrenih stabala cera (preko 50 %).
Također je utvrđeno da učešće zimotrenih stabala kitnjaka
i lužnjaka znatno raste (oko 15 %) u mješovitim
sastojinama s cerom, dok u čistim sastojinama (bez
cera) gotovo da i nema zimotrenosti (oko 3,5 %). Isto
tako utvrđeno je da ekspozicija utječe na učešće zimotrenih
stabala, te je ono najveće na sjeveroistoku (64
%), a najmanje na jugoistoku (43 %). Na osnovi dobivenih
rezultata smatra se da bi se cer, zbog nedovoljne
prilagođenosti na stanišne prilike istraživanoga područja
trebao postupno eliminirati iz sastojina i forsirati
autoktone hrastove (kitnjak i lužnjak), jer ne samo da
on strada od zimotrenosti, već on tu svoju lošu osobinu
prenosi i na kitnjak i lužnjak s kojima zajedno raste u istraživanom
području.


Kajba, D.: Varijabilnost morfoloških svojstava
lista u adultnim populacijama obične breze (Betula
pendula Roth) s područja Hrvatske


Obična breza kao brzorastuća i pionirska vrsta danas
je vrlo perspektivna, a veliki areal njenog rasprostranjenja
upućuje na njenu znatnu ekološku amplitudu. Cilj
ovih istraživanja bio je utvrđivanje fenotipske varijabilnosti
između i unutar adultnih populacija obične breze
na području Hrvatske, a provedena su istraživanja morfometrijskih
karakteristika lista. Analiza je obuhvatila
četiri populacije (Dotrščina, Duga Resa, Moslavačka
gora, Papuk), a izmjere svojstava lista izučavane su na
fertilnim i sterilnim izbojcima. Provedena morfometrijska
istraživanja lista utvrdila su postojanje vrlo
izraženog, statistički značajnog varijabiliteta za sva
mjerena svojstva, unutar svake populacije. Za procjenu
međupopulacijske varijabilnosti najbolje je koristiti
svojstvo broja postranih žila, u kojeg su dobivene statistički
značajne razlike između istraživanih populacija.


Kušan, V., Mužinić, J. Vaši 1 i k, Ž.: Primjena
satelitskih snimaka pri ornitološkoj valorizaciji urbanih
biotopa


Zbog naglih promjena u okolišu za pravilno gospodarenje
životnim prostorom potrebno je da su podaci o
okolišu kvalitetni i brzo dostupni. U posljednje se vrijeme
za tu namjenu u svijetu sve više koriste satelitske
snimke, od kojih su Landsat TM osobito pogodne. Korištene
su satelitske snimke za grad Sisak kao centar
teške industrije, a smješten je između dva ornitološki
vrlo značajna lokaliteta Turopolje, i park prirode Lonjsko
polje. Rezultati su georeferencirani i uklopljeni u
GIS, s ciljem međusobnog povezivanja s ornitološkim
podacima. Tako organizirani i statistički interpretirani
podaci o korištenju biotopa od strane ptica pretstavlja
osnovu za procjenu ornitološke vrijednosti biotopa grada
Siska, kao nulto stanje za provedbu daljnjega monitoringa
u cilju zaštite urbanog krajolika ili drugih oblika
gospodarenja.


Littvay, T, Perić, Z.: Štete od voluharica u
klonskoj sjemenskoj plantaži običnog bora (Pinus
sylvestris L.)


Istraživanja oštećenosti stabala običnoga bora od
voluharica provedena su klonskoj sjemenskoj plantaži
na području Šumarije Gospić u šumskom predjelu Prkos.
Istraživanjima je obuhvaćeno 30 klonova i 600 biljaka.
U zimi 1986/87 godine oštećeno je od ogriza voluharica
oko 50 % biljaka iz 1978. godine. Tijekom istraživanja
uočeno je da voluharice oštećuju samo cijepljene
biljke, dok prirodni pomladak ostaje netaknut.


Mayer, B., Novosel, D. Bušić, G.: Opterećenost
šumskih aluvijalnih tala i sedimenata vodnih
akumulacija teškim kovinama u varaždinskoj Podravini


Istraživanja opterećenosti šumskih aluvijalnih tala i
sedimenata rijeke Drave teškim kovinama (olovom, ba