DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 90     <-- 90 -->        PDF

krom, cinkom, kadmijem) obavljena su na 40 lokaliteta
u poplavnom dijelu rijeke, a analizirano je i 17 uzoraka
iz akumulacija Varaždin i Dubrava, s ciljem utvrđivanja
dopunskih pokazatelja koji pridonose narušavanju stabilnosti
poplavnih šumskih ekosustava s glede mogućeg
fitotoksičnog i ekotoksičnog djelovanja. U svim je uzorcima
utvrđena nazočnost olova, bakra i cinka, a sadržaj
kadmija utvrđen je u 22 uzorka. Visoka opterećenost
poplavnih šumskih tala varaždinske Podravine remeti
biološke, kemijske i fizikalne osobine šumskih tala,
narušava njihovu proizvodnost, usko ograničava namjenu
prostora i ugrožava čistoću pitke vode u šljunčanom
vodonosniku istraživanoga dijela Podravine.


Pavletić, Zi., Trinajstić, I.: Vegetacija stjenjača
as. Campanulo-Centaureetum dalmaticae H-ić
(1934) 1939 (Centaureo-Campanulion H-ić 1934) na
otoku Cresu


Zbog vrlo značajnih orografskih prilika istočnojadranskoga
primorja vegetacija stjenjača pripada nizu
endemičnih biljnih zajednica. U tom se pogledu vrlo
jasno razlikuje vegetacija stjenjača sjevernoga, središnjega
i južnoga dijela hrvatskoga primorja. Osnovna
biljna zajednica kvarnerskoga primorja je as. Campanulo-
Centaureetum dalmaticae, koja je po prvi puta
opisana na Pagu. Nedavno je ta zajednica otkrivena i na
Cresu, gdje se u Meragu razvija na sekundarnom staništu
u luci. Kako pokazuje vrlo tipičan florni sastav,
može se zaključiti da razvoj vegetacije stjenjača, odnosno
osvajanje gole stjenovite podloge, teče vrlo brzo.


Prpić, B.: Posljedice promjena biotopa Motovunske
šume poslije regulacije rijeke Mirne


Motovunska šuma s površinom od 1000 ha pretstavlja
jedinstven primjer poplavne šume hrasta lužnjaka u
Mediteranu. Regulacijom korita rijeke Mirne došlo je do
velikih promjena u biotopu. Tako korito rijeke ne prolazi
kroz šumu, oborinska i poplavna voda predugo stagniraju,
a razina podzemne vode je znatno opala. Posljedica
toga je fiziološko slabljenje hrasta lužnjaka kao glavne
vrste drveća u toj šumi, njegovo sušenje i propadanje, a
dok se na njegovo mjesto naseljava poljski jasen. Dendrokronološke
analize starih hrastova ukazuju na korelaciju
s izvedenim vodotehničkim zahvatima.


Rastovski, P, Komlenović, N., Novosel,
D.: Prilog proučavanju novih metoda proizvodnje
šumskih sadnica u rasadnicima primjenom granuliranih
i tekućih mineralnih gnojiva


Veće potrebe za šumskim sadnicama uvjetuju i
usvajanje novih tehnologija (proizvodnja u kontroliranim
uvjetima - staklenici i plastenici, kontejnerski
način uzgoja). U istraživanjima je posebna pozornost
posvećena primjeni kompleksnih mineralnih NPK
granuliranih i folijarnih gnojiva s produženim djelovanjem.
Istraživanja su provedena na hrastovima lužnjaku,
kitnjaku, crniki i meduncu, običnoj bukvi, pito


mom kestenu, poljskom jasenu, običnoj smreci, običnom
i crnom boru, običnoj jeli, alepskom i primorskom
boru i piniji. Primijenjena gnojidba u startu kod pripreme
supstrata pozitivno je djelovala na poboljšanje
kemijskih svojstava supstrata, a također i na rast i prirast
te ukupnu biomasu kao i stanje prehrane uzgajanih
biljaka. Istraživane vrste različito su reagirale na primjenu
gnojiva, što se očituje i kroz sadržaj klorofila u
lišću. Tako u startu učešće klorofila raste, a krajem godine
opada, posebno u listača, dok se u četinjača (jele i
smreke) trend porasta zadržava.


Španjol, Ž., Topić, V: Sanacija izgorjele
površine kulture crnog bora (Pinus nigra Arnold) šumski
predjel Jazmina, šumarija Crikvenica


U srpnju 1987. godine na šumskom predjelu Jazmina
u požaru je izgorjela kultura crnoga bora udobi od
20 godina, na površini od 37.5 ha. Tijekom 1989, 1990.
i 1991. godine obavljena je u više navrata sjetva sjemena
na "krpice" i omaške crnoga bora, alepskoga bora,
običnoga čempresa i crnoga jasena. Također je obavljena
sadnja sadnica hrasta medunca i običnoga čempresa.
U razdoblju od 1993. do 1997. godine obavljena su floristička,
pedološka i strukturna istraživanja. Dobiveni
rezultati ukazuju na identičan florni sastav na čitavoj
površini. Osim vrsta kojima je sanirana površina, u manjoj
mjeri prevladavaju vrste karakteristične za as. Querco-
Carpinetum orientalis H-ić 1939. Sastav tla se
znatno promijenio u kemijskom i mehaničkom pogledu.


Trinajstić, I.: Amaterizam u florističkim istraživanjima
s posebnim osvrtom na endeme
hrvatske flore


Amaterizam kao aktivnost nevezana za profesiju
posebno je prisutna u arheološkim, entomološkim, ornitološkim
a također i u florističkim istraživanjima. U
jednom razdoblju amateri su odigrali značajnu ulogu na
regionalnoj razini, a ona se očitovala u marljivome
sakupljanju biljnoga materijala za herbarske zbirke, koje
su stručnjacima poslužile za znanstvena istraživanja.
Sljedeća faza u amaterskom istraživanju flore nastupila
je kada su amateri osim sakupljanja vršili i "znanstvenu"
obradu materijala, pa su s više ili manje uspjeha
pisali i "znanstvene" radove. Dva hrvatska botaničaraamatera
Dragutin Hir e i Ljudevit Ross i dostigli su
tijekom florističkih istraživanja skoro profesionalnu razinu.
Nažalost, zbog nedovoljne stručnosti mogli su
prepoznati samo ono što je već otprije bilo poznato, a
ništa novo nisu mogli otkriti. Upravo tijekom njihove
najaktivnije florističke djelatnosti, podkraj 19. i početkom
20. stoljeća otkriveni su najznačajniji endemi hrvatske
flore -Degenia velebitica, Sibirea croatica,
Campanula istriaca, C. fenestrellata, C poseharskiana,
Iris illyrica, Dianthus croaticus, D. velebiticus,
Centaurea lungensis, C. jabukensis, Limonium vestitum
i niz drugih, a otkrili su ih i opisali sve od reda strani
znanstvenici. Potrebno je istaknuti da su i poneki ne