DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Šumarskog fakulteta, 70-godišnjica "Glasnika za
šumske pokuse", 30-godišnjica "Radova", te 20-ta godišnjica
časopisa Mehanizacija šumarstva.


Drugi broj sadrži:
Urbančič, M.: Stanje raslinja na plohama slovenske
16 x 16 kilometarske bioindikacijske mreže.


Iz opsežnog Sažetka prenosimo:
"Šumarski institut Slovenije sa sistematskim praćenjem
štetnog utjecaja onečišćenog zraka na slovenske
šume počeo je 1969. godine. Godine 1985. slovensko
šumarstvo osnovalo je 4 x 4 kilometarsku mrežu, koja
je na području većeg udjela četinjača zgusnuta na mrežu
4 x 2 km. Na 1207 posječenih mjesta snimljeno je
zdravstveno stanje 24 832 stabla i izrađen prvi "Popis
propadanja šuma". Na toj osnovi postavljenje i slovenski
dio srednjoeuropske mreže 16x16 km, a od 1995.
godine 43 kvadrata te mreže pod nadzorom su
Slovenskog instituta i Zavoda za šumarstvo Slovenije."
U ovom članku iskazane su površine za svaki od 14
tipova tla te površine pojedinih asocijacija od njih 28.
Krajčič, D.: Upliv gradnje cesta na povećanje
vrijednosti šume.


Nakon uvodnih napomena, kakve su koristi od
gradnje putova, prikazano je to na konkretnom primjeru
šumskog predjela Petelinjek. Račun je obavljen za
gospodarsku jedinicu Gornji Grad, površine 241,3 ha, a
koja se nalazi između 410 i 1280 m nadmorske visine.
To je šumska zajednica Abieto-Fagetum prealpinum s
prosječnim godišnjim prirastom 7,6 mVha od čega 4,5
m3 četinjače a 3,1 m3 listače. Kako ta cesta otvara zapravo
922 ha šuma, troškovi njezine gradnje g.j. Gornji
Grad terete samo s 26%. Inače korisnost te ceste za cijeli
šumski predjel Petelinjek dokazuje čisti prihod prije i
poslije gradnje. Dok je prije gradnje čisti prihod po 1 ha
iznosio 7990 SIT (slovenskih tolara) nakon gradnje se
popeo na 25 659.


Koren, L: Utjecaj biljojedne divljači na pomladbeni
potencijal šuma zapadnog dijela Visokoga
krasa.


U Idrijskim i Soškim uzgojnim lovištima 1987. godine
ograđeno je 11 površina, a cilj je utvrđivanje razlike
prirodnog pomlađivanja s neograđenim dijelom šume.
Sedam ih je postavljeno u jednakomjernim visokim
sastojinama visokog uzgoja, a četiri u raznodobnim sastojinama
i različitim sklopom krošanja. Sastojine su
"najrazličitije subasocijacije Abieti-Fagetuma ". Od vi


soke divljači najviše je srna, slijedi jelen, a najmanje je
divokoza. Usporedbom podmlatka nakon pet godina
utvrđeno je da za "ukupni pomladni potencijal zapadnog
Visokog krasa kako o vrstama drveća tako i po
visini podmlatka ne postoje razlike između ograđenog i
neograđenog dijela sastojine."


Perko, F.: Da li su šumsko-uzgojni ciljevi realnost
ili utopija? Odgovor: Posljedice onečišćenog zraka,
porasta štetnika, smanjenja uzgojnih sječa i štete pri
sječi i odvozu drva "sve nas više udaljuju od postavljenih
šumsko-uzgojnih ciljeva."


Černač, J.: Divljač i okoliš u našim osnovama.


Winkler, I.: Jesenkova priznanja za 1997. godinu.
Jesenkovo priznanje podjeljuje Biotehnička fakulteta
za "posebne zasluge i uspjehe na znanstvenom,
stručnom i pedagoškom području biotehničkih znanosti."
Za 1997. godinu to priznanje 14. ožujka primio je Dr.
Živko Kosir za istraživanja i stručna dostignuća na području
šumske fitocenologije i šumskogospodarskog
uređenja.


Perko, F.: Koncesije za iskorišćivanje šuma u
vlasništvu Republike Slovenije.
Hočevar, M.: Pedeset godina postojanja Šumarskoga
instituta Slovenije.


GG Novo Mesto: Šumsko gospodarstvo Novo
Mesto d.d. Prethodnik ovog Gospodarstva je istoimeno
gospodarstvo, ali kao državna, odnosno samoupravna
organizacija. Od 1965. do 1993. godine gospodari i s
privatnim šumama, a do tada samo državnim kao koncesijskim
poslom. U listopadu 1996. godine upisano je
u sudski registar kao dioničko društvo s osnovnom glavnicom
od 476.200.000 SIT. Većinski iznos dionica
imaju "unutarnji djelatnici" s 54.5%. Udio Fonda mirovinskoga
i invalidskog osiguranja iznosi 15,85%, a po
10% dionica imaju Slovenski odštetni fond, Nacionalna
financijska udruga i Udruga za upravljanje Triglav.
Od ukupnog prihoda "vlastite" šume ostvaruju iznos od
40%, a 60% ostvaruje se otkupom i preradom drva
(posjeduje pilanu kapaciteta 20 000 m3) te iz vlastite
vrtlarije; taj se udio namjerava i povećati.


Zadnji prilog je popis priloga u Zborniku gozdarstva
i lesarstva št. 52. Knjiga sadrži 13 članaka koji isključivo
govore o propadanju šuma u Sloveniji, od kojih je
jedan članak na engleskom jeziku. Najavljena su i dva
sveska, 53. i 54, za 1997. godinu.


O. Piškorić
O proslavi Hrvatskoga Šumarskog društva u časopisu ERDESZETI LAPOK


U prvom ovogodišnjem broju, inače 132. godištu,
Erdeszeti Lapok-a, lista mađarskoga Zemaljskoga društva
(Orszägos Erdeszetti Egyesüket), Istvän Abonyi*
objavio je kraći prikaz proslave 150-godišnjice Hrvatskoga
šumarskoga društva. Hrvatsko šumarsko društvo,


piše Abonyi, u vremenu od 9. do 11. listopada 1996. godine
proslavilo je obljetnicu, a organiziran je i znanstveni
simpozij na kojeg su pozvani i neki znameniti
inozemni šumarski stručnjaci, kolege i prijatelji. To je
bila proslava 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskoga