DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 96 <-- 96 --> PDF |
društva i 120. obljetnice Šumarskoga lista, društvenog mjesečnika. U nastavku informacije Abonyi naglašava, da je predsjednik prof. dr. Slavko Matić pozvao i mađarsko Zemaljsko šumarsko društvo na proslavu, a zastupao ga je gospodin Janoš Szonyi. Na simpoziju koji je održan na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod motom "uzgajanje i potrajnost hrvatskih šuma", obrađene su sljedeće teme: - unapređenje proizvodnje biomase i šumskog ekosustava u Hrvatskoj, MEĐUNARODNA SURADNJA - razaranje šumskih ekosustava, obnavljanje i zaštita, - planiranje i iskorišćivanja izvora energije u šumskom gospodarenju, - uporaba šuma. Sastavni dio proslave bile su i izložbe literature šumara- pisaca i slikara, te izložba iz područja lovstva. Sudjelovao je i šumarski tamburaški zbor, koji je izveo hrvatske skladbe. *I. Abonyi studirao je i diplomirao šumarstvo 1935. godine u Zagrebu pod imenom Stjepan .Ru ff. Unazad dvadeset godina intenzivno surađuje s hrvatskim šumarima. O Piškorić SURADNJA S MAĐARSKOM UVOD Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima dugu i bogatu suradnju kako s znanstveno-nastavnim i znanstvenoistraživačkim ustanovama, tako i s operativnim ustanovama u šumarstvu Mađarske. Također je potrebito istaći i dugogodišnju suradnju hrvatskih i mađarskih šumara. Tijekom proljeća 1997. godine, studenti i profesori Šumarskog fakulteta iz Soprona, Mađarska posjetili su Šumarski fakultet u Zagrebu, nastavno pokusne objekte u Velikoj, Lipovljanima i Zalesini, te uprave šuma u Požegi, Bjelovaru i Zagrebu. Na poziv prof. dr. sc. Joszefa Koloszara , rektora Sveučilišta u Sopronu, a u organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, grupa od jedanaest profesora, znanstvenika i predstavnika operative boravila je na studijskom putovanju u Mađarskoj od 1. do 3. srpnja 1997. godine. Cilj studijskog putovanja bio je upoznavanje s ustrojstvom i programima visokoškolskog i srednjeg obrazovanja u šumarstvu i drvnoj tehnologiji, znanstvenoistraživačkim radom i operativnim šumarstvom, te gospodarenjem šumama s naglaskom na uzgajanje šuma, šumsko sjemenarstvo, rasadnicarstvo i lovno gospodarstvo. Tijekom studijskog putovanja, grupa je posjetila Šumariju Nagytat, Šumarski fakultet, Drvno-tehnološki fakultet, Nastavno-znanstvenu upravu šuma u Sopro nu, Upravu šuma Raba, Upravu šuma Szekesfehervar i Stručnu školu u Szöcznypuszta. Prof. dr. sc. Joszef Koloszar, rektor Sveučilišta u Sopronu, inače i domaćin ovog studijskog putovanja, u kratkom je izlaganju napomenuo da Sveučilište u Sopronu ima pet fakulteta: šumarski, drvno-tehnološki, geodezijski, prehrambeni i zaštitu okoliša, te srednju šumarsku i drvnotehnološku školu. Šumarstvo u Mađarskoj organizirano je u 19 uprava šuma, među koje spada i Znanstveno-nastavna uprava u Sopronu. Ukupna šumska površina u Mađarskoj iznosi 1 708 000 ha, od čega na prirodne šume otpada 55%, a na umjetne 45%. Šumske površine zauzimaju 18% od ukupne površine Mađarske (93.030 km2). Prema Vondri iBlaszevu (1996) do 1990. godine s pretežnim dijelom šuma (68%a) gospodarile su 22 uprave šuma, različite udruge (poljoprivredne zadruge, vodoprivreda i ostali) gospodarile su s 31 % šuma, dok su privatne šume iznosile oko 0,5%. Poslije reformi, vlasničko pravo nad šumama u Mađarskoj zastupa Ministarstvo financija, a pravo vlasništva nad imanjem dioničkih društava zastupa Dioničko društvo za privatizaciju i upravljanje državnom imovinom, koje je u nadležnosti Ministarstva privatizacije. ZNANSTVENO-NASTAVNA UPRAVA ŠUMA U SOPRONU Ovo je specifična uprava šuma, čiji je glavni cilj edukacija, a svi ostali zadaci su njima podređeni. Ipak, glavni cilj je demonstracija i izvođenje praktičnih radova u šumarstvu i drvnoj tehnologiji i za polaznike srednjih škola i za studente, kao i usavršavanje tih studenata, osnivanje terenskih pokusa, i demonstracijsko po dručje za sveučilišne predavače. Odgovornost ove uprave proširuje se i na šire područje Soprona, koje osigurava odlične uvjete za profesionalno obrazovanje i znanstvenoistraživački rad s atraktivnim okolišem i biološkom raznolikošću. Specijalisti ove uprave izradili su program pod nazivom "šumarska škola", a koji |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 97 <-- 97 --> PDF |
počinje s obukom od radnika za proizvodnju šumskih sadnica u rasadnicima pa do tehničara i diplomiranih inženjera. Temeljno je načelo ovog programa potrajno gospodarenje šumama, koje je nedavno postalo obvezno u mnogim europskim zemljama. Gotovo jedna trećina od ukupne površine su zaštitne šume (5 000 ha), kojima se gospodari kao u nacionalnom parku Ferto Hansag. Potpuno zaštičene šume zauzimaju površinu od 700 ha. U okviru ove uprave, nalazi se i drugo po veličini rekreacijsko područje u Mađarskoj, koje tijekom godine posjećuje stotine tisuća ljudi. Slika 1.: Znanstveno-nastavna uprava šuma Sopron Uprava šuma Sopron utemeljena je 1951.godine, a odlukom generalnog direktorata Ministarstva poljoprivrede proglašena je ustanovom za obrazovanje i znanstvenoistraživački rad 1953. godine. Transformirana je u dioničko društvo 1. srpnja 1993. godine u 100% vlasništva države pod nadzorom Mađarskog dioničkog društva za privatizaciju. Temeljna zadaća obrazovanja i znanstvenoistraživačkoga rada ostala je ista i nakon privatizacije. Ministarstvo poljoprivrede 1994. godine cijelo je područje Uprave proglasio ustanovom za obrazovanje i znanstvenoistraživački rad. Upravom šuma Sopron rukovodi Odbor direktora dioničkog društva (5) koji predstavlja državu, a nadzire ju Nadzorni odbor društva (3). Proizvodni dio Uprave ustrojenje: 1. Direkcija, ima 10 djelatnika visoke stručne spreme, 6 djelatnika srednje stručne spreme i jednog radnika. Ukupna površina šuma iznosi 17 000 ha, etat 8 000 mVgodišnje. U 1996. godini, posječeno je u okviru etata oko 5000 m3 sušaca, 2. Centar za stručno usavršavanje, koji će biti uskoro ustrojen, imat će jednog djelatnika visoke i jednog djelatnika srednje spreme, 3. Šumarija Heawidek, ima 4 djelatnika visoke, 9 srednje spreme, 3 administrativna djelatnika i 50 radnika, površina šuma 4 200 ha, 4. Šumarija Sopronkörnvek. ima 2 djelatnika visoke, 8 srednje spreme, 3 administrativna djelatnika i 25 radnika, površina 4 000 ha, 5. Šumarija Röjtökmuzsaj, ima 2 djelatnika visoke, 9 srednje spreme, 3 administrativna djelatnika i 50 radnika, površina 3 800 ha, 6. Šumarija Ivan, ima 2 djelatnika visoke, 10 srednje spreme, 3 administrativna djelatnika i 60 radnika, površina 5 200 ha, 7. Tvornice za preradu drva, imaju 6 djelatnika visoke, 2 srednje spreme, 5 administrativnih djelatnika i 7 radnika, 8. Vozni park, ima 1 djelatnika visoke, 2 srednje spreme, administratora i 13 radnika. w~ Uprava šuma Sopron ima 374 djelatnika od čega su 33 visoke i 47 srednje spreme, 25 administrativnih i 269 radnika. Broj šumskih radnika je malen, jer se veliki dio poslova obavlja s privatnim poduzetnicima. Glavne vrste šumskog drveća su: kitnjak (30%), cer (20%), bagrem (10%), ostale listače (10%) i četinjače (30%). Produktivne šume zauzimaju 68%, a zaštitne 32% od ukupne površine šuma. Šume se uglavnom nalaze na zapadnom i sjevernom djelu županije Györ- Moson Sopron i sjevernom djelu županije Vas. Klima je pod utjecajem šuma hrasta kitnjaka, cera, sladuna i nešto manje bukve. U brdskom području oko Soprona pridolaze mješovite sastojine smreke, kitnjaka i bukve, a u podnožju planine Irottkö sastojine cera, običnog i crnog bora, te kulture bagrema. Na području Kemenesalja (jugoistočno od Soprona) pridolaze sastojine cera i običnog bora kao dominantne. Ova je Uprava šuma temeljno područje za praktično usavršavanje i eksperimentalni rad Sveučilišta u Sopronu (prije svega Šumarskog fakulteta i Fakulteta za zaštitu okoliša), Srednje šumarske i drvno-tehnološke škole "Roth Gyula", te drugih srednjih škola, kao i za šumarski institut. Aktivnosti svih tih ustanova određene su posebnim ugovorima. U ove programe praktičnog usavršavanja uključena su i neka iskustva iz Austrije, Slovačke, Danske, Finske, Francuske i Njemačke. Jedno vrlo važno područje za praktično usavršavanje šumarskih tehničara i diplomiranih inženjera je pokusni objekt od 530 ha, koji se koristi u lovstvu i obuci radnika sjekača. Posebnu važnost ima Centar za praktični rad, koji je upravo u osnivanju. Njegov glavni zadatak je obrazova |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 98 <-- 98 --> PDF |
nje malih šumovlasnika i poljoprivrednika. U tom će se centru obrazovati i radnici za rasadničku proizvodnju. U okviru ove uprave postoje i laboratoriji za mehanizaciju u šumarstvu, kolekcija starih strojeva i opreme (muzej). Također na području ove uprave postoji izdvojena površina od 250 ha za osnivanje terenskih pokusa Šumarskog fakulteta i instituta. Uprava šuma radi na čistim ekonomskim odnosima kako u šumarstvu, tako i u obrazovanju i zaštiti okoliša s dobro izrađenim stručnim i financijskim planovima. Iskorišćivanje šuma također se obavlja u skladu s detaljnim godišnjim planovima uz primjenu nove tehnologije, vodeći računa o smanjenju oštećivanja stabala. Sječa drva na panju i tehnike privlačenja prilagođene su zaštiti staništa (konjska vuča, skideri i žičare). Glede relativno velikog propadanja smrekovih kultura, obnova šuma se obavlja autoktonim vrstama drveća, kitnjakom i bukvom koji prirodno pridolaze u ovim područjima. Gospodarenje šumama provodi se na temelju šumskogospodarskih osnova, počevši od njege, proreda pa do sječe. U ravničarskim i brdskim predjelima radi se i izravna sjetva sjemena što predstavlja u neku ruku prirodnu obnovu. Prirodna obnova šuma koristi se u pretežno brdskim područjima. Sječe su u tim predjelima uglavnom zimi. Nakon uklanjanja osušenih smrekovih stabala za obnovu se koristi i priprema staništa. Cilj gospodarenja je očuvanje biološke raznolikosti u šumama kao i očuvanje ravnoteže između šume i divljači. Regularno lovno gospodarenje obavlja se na površini od oko 20 000 ha, a glavne vrste su jelen, srna i divlja svinja. Godišnji odstrel kreće se od 1000-1200 komada visoke divljači. Lovno gospodarenje je dobro organizirano i financijski atraktivno. U sastavu Uprave su: pilana i tvornice kuća i namještaja. Ti kapaciteti prerađuju oko 50% oblovine slabije kakvoće, kako bi ostvarili sto veće korištenje i dobit. Glavni proizvodi su: kompletne krovne konstrukcije, pilanska građa listača i četinjača, parket, vinogradarski stupovi i kalje, furnir, lamperija, pakirani ogrijev za loženje kamina, kuće tipa "ciklama" od malih elemenata (vikend kuće, stambene zgrade, restorani, garaže, vrtne kuće i dr.). Radi toga je ustrojena vlastita trgovačka mreža drvom i drvnim proizvodima, te automobilima (Suzuki). Prihod od prodaje drva, kuća i namještaja iznosi oko 45% godišnjeg prihoda, a za 2-3 godine iznosit ce oko 60%. Od ukupnog godišnjeg prihoda Uprava izdvaja za državni proračun oko 70 forinti po 1 ha (0,7 DM/ha). Sopron je jedan od najvećih trgovačkih centara u Mađarskoj s dobro razmještenom mrežom hotela i kuća za odmor, a u neposrednoj okolici nalaze se prostori za odmor, rekreaciju, šport, lovni turizam i drugo. Sve te djelatnosti organizira i provodi Uprava šuma za obrazovanje i znanstvenoistraživački rad Sopron. Znanstvenoistraživački rad započeo je u Mađarskoj početkom dvadesetih godina ovoga stoljeća. Preselenjem Sveučilišta u Sopron 1921. godine, mnogi su pokusi na terenu ostali bez nadzora i nedostupni. Dr. se. Gyula Roth, predstojnik katedre za uzgajanje šuma (od 1936 do 1940. godine i predsjednik IUFRO-a), zatražio je od gradskih vlasti Soprona dodjelu šuma i šumskog zemljišta za osnivanje terenskih pokusa. Prvi su pokusi osnovani 1923. godine u šumskim predjelima Hazoldäl, odjel 189a i 190c i Hidegvizvölgy dolini, odjeli 178,179,180,181 i 182, u neposrednoj okolici Soprona. Slika 2.: Prof. dr. sc. Gyla Roth predstojnik katedre za uzgajanje šuma Šumarskog i drvnotehnološkog fakulteta, Sopron Sudionicima IX IUFRO (1936) kongresa trebali su biti predstavljeni rezultati istraživanja prebornih sječa u prugama i krugovima u odjelu 182. Kako pristupna cesta nije bila izgrađena, ti rezultati nisu predstavljeni. Prve rezultate ovih istraživanja objavio je profesor dr. sc. Gaula Roth 1958. godine (Erdeszttundomanyi Kölzemenyek N° 1, pp. 46-63). Prof. dr. sc. Antal Ma- j e r, predstojnik Katedre za uzgajanje šuma, nastavio je ova istraživanja 1968. godine. Istraživanja na ovoj pokusnoj plohi od 63,3 ha obnovljena su odlukom Sveučilišta za šumarstvo i drvnu tehologiju, Geodetskog fakulteta, Znanstveno-nastavne uprave šuma Sopron i predstavnici za zaštitu okoliša. Izmjere su obavljene ti |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 99 <-- 99 --> PDF |
jekom 1991.,1992.,1993 i 1994. godine, a sječa u krugove i pruge je izvršena 1995/96. godine. Tijekom obilaska ove pokusne plohe, predstavljeni su nam rezultati istraživanja prof. dr. sc. G. Rot ha, prof. dr. sc. A. M a y e r a i prof. dr. sc. J. K o 1 o s z a r a sa suradnicima. Treba istaći kako je prosječna drvna masa prije prve sječe iznosila 600,15 mVha, a nakon sječe 495,08 mVha (Roth, 1958). Prema rezultatima istraživanja 1991. do 1994. godine (Koloszar i sur., 1996) i nakon provedenih sječa 1995/96, temeljnica je bila 69,10 nr/ha, drvna masa 561 mVha. U izlaganju je naglašeno da je u prebornom gospodarenju temeljni problem odrediti vrijeme početka sječa (starost stabala) u klimatskim uvjetima Mađarske, kako bi se osiguralo potrajno gospodarenje. Rezultati ovih istraživanja prikazani su i vrlo detaljno obrazloženi slikama i tablicama u tekstu a i raspravljeni na terenu. Određene poteškoće u gospodarenju ovim šumama stvara i vrlo veliko propadanje obične smreke, što uzrokuje značajno povećanje drvne mase sušaca u ostvarenim etatima. UPRAVA SUMA RABA Ukupna površina šuma ove Uprave iznosi 33000 ha, a etat u Šumariji Raba kreće se od 18 000 do 20000 m1. Glavni prihod ostvaruje se na površini od oko 40 ha čistim sječama, a prethodni na površini od 200 do 250 ha. Veličina glavnog prihoda ovisi o broju i kvaliteti šumskih sadnica. Uprava šuma Raba ima 6 šumarija, a površina Šumarije Raba je 5500 ha, te rasadnik u površini od 16 ha. Obnova šuma uglavnom se obavlja umjetnom sadnjom šumskih sadnica uzgojenih u rasadniku biljkama starim jednu do dvije godine (90%). Prema pravilniku o šumskom sjemenarstvu i šumskim sadnicama, nadzor nad sakupljanjem, doradom, čuvanjem i prometom šumskog sjemena ima Mini- Slika 3.: Rasadnik Uprava šuma Raba (Foto: Đ. Kauzlarić) starstvo poljoprivrede. Inače, šumarstvo se nalazi pod utjecajem oko 3,5 ministarstva (poljoprivreda, gospodarstvo, okoliš i vode). Prema navedenom pravilniku, šumsko sjeme listača sakuplja se u priznatim sjemenskim sastojinama, a četinjača u sjemenskim plantažama. Pored ostalih sjemenskih sastojina, u Mađarskoj su priznate i tri sjemenske sastojine bagrema. U Mađarskoj ima 1100 registriranih šumskih rasadnika u ukupnoj površini od 4 012 ha, a veličina rasadnika kreće se od 10 ha pa do nekoliko stotina ha. Ukupna godišnja proizvodnja šumskih sadnica četinjača iznosi oko 400 milijuna biljaka od čega na jednogodišnje biljke otpada oko 250 milijuna. U privatnim rasadnicima proizvede se godišnje i do 50% šumskih sadnica. Godišnju proizvodnju sadnica uglavnom regulira tržište. Mađarsko šumarstvo ostvaruje značajne prihode izvozom šumskih sadnica (Češka, Austrija). Prosječna cijena šumske sadnice za izvoz starosti 2 + 0, iznosi oko 2 DEM (7 kn). U rasadniku Šumarije Raba uglavnom se proizvode sadnice sljedećih vrsta: cera, kitnjaka, bukve, johe, jasena, crvenog hrasta, divlje trešnje, bagrema, crnog oraha, običnog i crnog bora, kao i ukrasni sadni materijal. U rasadniku od važnije opreme spominjemo: 4 plastenika površine (7,5 x 50 m) i jedan traktor (dobiven od države). U plasteniku se u jednom turnusu uzgoji oko 80000 sadnica. U 1996. godini u rasadniku je proizvedeno 7 milijuna biljaka cera, od čega oko 2 milijuna za vlastite potrebe. U šumariji Raba zaposlena su 3 diplomirana inženjera šumarstva, a upravitelj šumarije je i rukovoditelj rasadnika. U rasadniku je zaposleno 6 do 7 stalnih radnika i potreban broj sezonskih radnika. Dnevna bruto zarada sezonskih radnika iznosi oko 1600 forinti, odnosno oko 450 DEM mjesečno bruto (1600 kn). Godišnji prihod od prodaje sadnica i ukrasnog materijala, iznosi i do 15 milijuna forinti. Rasadnik ostvaruje i dobit u iznosu od 8 do 10% godišnjeg prihoda. Uprava šuma Raba, od lovstva ostvaruje gotovo 40% godišnjih prihoda. Tijekom 1996. godine u Šumariji Raba ostvarenje prihod od odstrela divljih svinja u iznosu od oko 90000 DEM (trofeji), dok je cijena 1 kg mesa 3 DEM ( 11 kn). Prema riječima upravitelja šumarije Raba, za državni proračun izdvajaju sredstva u iznosu od 100 forinti/ha. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 100 <-- 100 --> PDF |
UPRAVA ŠUMA SZEKESFEKERVAR Površina šuma ove Uprave iznosi 16000 ha, a etat 50000 m3. Glavne vrste drveća su: kitnjak (25%), cer (18%), bagrem (19%), bukva (5%), meke listače (7%), četinjače (8%) i ostale vrste (18%). Obnova šuma obavlja se na površini od 150 ha, a njega na površini od 1500 ha, godišnje. Uprava ima 4 Šumarije, 7 raznih pogona (prerada drva - 2, lovstvo, arboretume - 2, središnji ured), kao i 5 lovačkih kuća. Kako su šume relativno slabije kakvoće, temeljna djelatnost je lovno gospodarstvo, koje se uz zakupljene površine odvija na 41000 ha. Na području Uprave su i 4 gatera u površini od 4 200 ha. Nakon upoznavanja s temeljnim podacima s kojima nas je upoznao zamjenik direktora Uprave, posjetili smo lovačku kuću i fazaneriju u šumariji Soponya. Uprava suma Szekerfekervar rasprostire se na području dvije županije (Mözeföld" i "Sarret") u međuriječju Dunava i Sarviza, te gorja "Bakony" i "Vertes". Uz vrlo bogatu O Videx Mezotöld AC Zentralstelle, Trophaenbewertung Jagdhäuser O Timir t> Fehervircfurgo © Val O Soponya O Barand povijest i razvijenu kulturu, ovo je područje idealno za razvoj lovnog gospodarstva, turizma, rekreacije i športa. Na području Uprave šuma u tri brdska i jednom nizinskom reviru obitava niska i visoka divljač. U šumariji Soponya pretežno se bave uzgojem fazana i divljih pataka. Površina fazanerije je oko 50 ha. U toj fazaneriji uzgajaju se fazanski pilići starosti od 8 tjedana (čija je cijena 4 DEM/komad) pa do 25 tjedana, (jer treba biti oko 30 cm dužine) kada se prodaju i izvoze. Preživljavanje u fazaneriji je vrlo visoko, tako da se odstrel kreće od 65-68%, a izvozi se oko 95% odstreljenih fazana. Cijena jednog fazana u prodaji iznosi 10 DEM (36 kn), stoje vrlo povoljno i osigurava visoku dobit. Fazanerija je privatizirana (država je vlasnik 51%, a privatnici 49%). Površina rasadnika iznosi oko 3,5 ha, a godišnje proizvode oko 2,5 milijuna biljaka, uglavnom za vlastite potrebe. Betrieb* O Betrieb fur HoUbrarbciiunain Balinka O Betrieb nirllotabeaibcitving, in Meađfalva Betrieb tur Wlldverarberturuj In Soponya o O Arboretum in Pakoad-Sukorö O Parkwald in Sarprntcle O Arboretum in Alraüt Slika 4.: Uprava šuma Szekesfehervar |