DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 99 <-- 99 --> PDF |
jekom 1991.,1992.,1993 i 1994. godine, a sječa u krugove i pruge je izvršena 1995/96. godine. Tijekom obilaska ove pokusne plohe, predstavljeni su nam rezultati istraživanja prof. dr. sc. G. Rot ha, prof. dr. sc. A. M a y e r a i prof. dr. sc. J. K o 1 o s z a r a sa suradnicima. Treba istaći kako je prosječna drvna masa prije prve sječe iznosila 600,15 mVha, a nakon sječe 495,08 mVha (Roth, 1958). Prema rezultatima istraživanja 1991. do 1994. godine (Koloszar i sur., 1996) i nakon provedenih sječa 1995/96, temeljnica je bila 69,10 nr/ha, drvna masa 561 mVha. U izlaganju je naglašeno da je u prebornom gospodarenju temeljni problem odrediti vrijeme početka sječa (starost stabala) u klimatskim uvjetima Mađarske, kako bi se osiguralo potrajno gospodarenje. Rezultati ovih istraživanja prikazani su i vrlo detaljno obrazloženi slikama i tablicama u tekstu a i raspravljeni na terenu. Određene poteškoće u gospodarenju ovim šumama stvara i vrlo veliko propadanje obične smreke, što uzrokuje značajno povećanje drvne mase sušaca u ostvarenim etatima. UPRAVA SUMA RABA Ukupna površina šuma ove Uprave iznosi 33000 ha, a etat u Šumariji Raba kreće se od 18 000 do 20000 m1. Glavni prihod ostvaruje se na površini od oko 40 ha čistim sječama, a prethodni na površini od 200 do 250 ha. Veličina glavnog prihoda ovisi o broju i kvaliteti šumskih sadnica. Uprava šuma Raba ima 6 šumarija, a površina Šumarije Raba je 5500 ha, te rasadnik u površini od 16 ha. Obnova šuma uglavnom se obavlja umjetnom sadnjom šumskih sadnica uzgojenih u rasadniku biljkama starim jednu do dvije godine (90%). Prema pravilniku o šumskom sjemenarstvu i šumskim sadnicama, nadzor nad sakupljanjem, doradom, čuvanjem i prometom šumskog sjemena ima Mini- Slika 3.: Rasadnik Uprava šuma Raba (Foto: Đ. Kauzlarić) starstvo poljoprivrede. Inače, šumarstvo se nalazi pod utjecajem oko 3,5 ministarstva (poljoprivreda, gospodarstvo, okoliš i vode). Prema navedenom pravilniku, šumsko sjeme listača sakuplja se u priznatim sjemenskim sastojinama, a četinjača u sjemenskim plantažama. Pored ostalih sjemenskih sastojina, u Mađarskoj su priznate i tri sjemenske sastojine bagrema. U Mađarskoj ima 1100 registriranih šumskih rasadnika u ukupnoj površini od 4 012 ha, a veličina rasadnika kreće se od 10 ha pa do nekoliko stotina ha. Ukupna godišnja proizvodnja šumskih sadnica četinjača iznosi oko 400 milijuna biljaka od čega na jednogodišnje biljke otpada oko 250 milijuna. U privatnim rasadnicima proizvede se godišnje i do 50% šumskih sadnica. Godišnju proizvodnju sadnica uglavnom regulira tržište. Mađarsko šumarstvo ostvaruje značajne prihode izvozom šumskih sadnica (Češka, Austrija). Prosječna cijena šumske sadnice za izvoz starosti 2 + 0, iznosi oko 2 DEM (7 kn). U rasadniku Šumarije Raba uglavnom se proizvode sadnice sljedećih vrsta: cera, kitnjaka, bukve, johe, jasena, crvenog hrasta, divlje trešnje, bagrema, crnog oraha, običnog i crnog bora, kao i ukrasni sadni materijal. U rasadniku od važnije opreme spominjemo: 4 plastenika površine (7,5 x 50 m) i jedan traktor (dobiven od države). U plasteniku se u jednom turnusu uzgoji oko 80000 sadnica. U 1996. godini u rasadniku je proizvedeno 7 milijuna biljaka cera, od čega oko 2 milijuna za vlastite potrebe. U šumariji Raba zaposlena su 3 diplomirana inženjera šumarstva, a upravitelj šumarije je i rukovoditelj rasadnika. U rasadniku je zaposleno 6 do 7 stalnih radnika i potreban broj sezonskih radnika. Dnevna bruto zarada sezonskih radnika iznosi oko 1600 forinti, odnosno oko 450 DEM mjesečno bruto (1600 kn). Godišnji prihod od prodaje sadnica i ukrasnog materijala, iznosi i do 15 milijuna forinti. Rasadnik ostvaruje i dobit u iznosu od 8 do 10% godišnjeg prihoda. Uprava šuma Raba, od lovstva ostvaruje gotovo 40% godišnjih prihoda. Tijekom 1996. godine u Šumariji Raba ostvarenje prihod od odstrela divljih svinja u iznosu od oko 90000 DEM (trofeji), dok je cijena 1 kg mesa 3 DEM ( 11 kn). Prema riječima upravitelja šumarije Raba, za državni proračun izdvajaju sredstva u iznosu od 100 forinti/ha. |