DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 10 <-- 10 --> PDF |
B. Prpić. Z. Seletković i I. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11-12,CXX1 (1997), 579-592 hrasta lužnjaka i običnog graba {Carpino betuli -Ouercetum roboris (A n i ć 1959) emend. R a u š 1969). To su povišenja odnosno grede na pseudoglejnom odnosno podzolastom tlu slabo kisele do neutralne reakcije. Najviša mjesta i mjesta izvan dohvata poplavne vode obrasla je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom {Carpino betuli - Quercetum roboris fagetosum Ra uš 1971). HIDROLOŠKE PRILIKE Dio istočne Slavonije kojim je projektirana trasa kanala Dunav-Sava prolazi kroz dva sliva, dunavski i savski te predstavlja uz iznimku Nuštarske grede ravan teren s mikroreljefnim razlikama od nekoliko metara. Kako se vidi u poglavlju o vegetaciji, nizinske šume toga prostora odlikuju se raznolikošću šumskih zajednica koje se mijenjuju ovisno o mikroreljefu i opskrbi vodom. Za uspijevanje najvećeg dijela ovih šuma posebno je važna podzemna voda do koje dopire korijenje šumskog drveća i tijekom vegetacijskog razdoblja drveće se opskrbljuje na taj način vodom. Poznato je kako sve vrste drveća nizinskih šuma zahtjevaju veće količine vode za transpiraciju od kiše koja padne tijekom vegetacijskog razdoblja. Higrofitno drveće: hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha i bijela vrba transpiriraju tijekom vegetacije od 400 do 700 mm vode, dok u području spačvanskog šumskog bazena padne godišnje od 600 do 700 mm oborina od kojih jedna polovica tijekom vegetacije. Bez dodatne podzemne vode nizinske šume ne bi mogle uspijevati. U spačvanskim, vinkovačkim, mikanovačkim šumama te u šumama Cerne i Strizivojne susrećemo tri različite skupine šumskih ekosustava. Tipični su predstavnici: /. Suma hrasta lužnjaka i običnog graba na povišenim dijelovima mikroreljefa 2. Slavonska šuma hrasta lužnjaka na nižim položajima mikroreljefa koji su prije regulacije Save bili redovito poplavljivani ili su još uvijek poplavljivani i 3. Šume poljskog jasena i šume crne johe u najnižim položajima u kojima se veći dio godine zadržava voda. Tijekom srpnja, kolovoza i rujna voda se povuče, što onemogućuje uspijevanje poljskog jasena, crne johe i vrbe. Ovako pobrojane dijelove mikroreljefa nazivamo grede, niže i bare. U sve tri skupine staništa i njihovih šumskih zajednica voda je vladajući ekološki čimbenik njihova uspijevanja. Šumski ekosustavi nastali su prilagodbom i udruživanjem biljnih i životinjskih vrsta na određene stanišne prilike, a oni u nizinama prije svega na vodu, bilo oborinsku, poplavnu ili podzemnu. Utje Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom {Carpino betuli -Quercetum roboris quercetosum cerris R a u š 1969) najsuša je subasocijacija lužnjakovo- grabovih šuma koja je utjecana klimom. Najzastupljenija je na području đakovačke i vukovarske ravni. (Rauš i dr. 1992) - Hvdrological conditions caj vode, ali i ostalih stanišnih čimbenika stalan je i podjednak kroz sekularne nizove, što uvjetuje opstanak određenog šumskog ekosustava. Svaka promjena vodnih prilika izaziva poremetnju u šumskom ekosustavu. Tako je npr. izgradnja savskih nasipa 1933. godine izazvala propadanje stabala hrasta lužnjaka u spačvanskim šumama zbog izostanka poplava. Hidrološke prilike u šumama nizina istočne Slavonije zavise o mreži vodotoka. U slivu Dunava to je Vuka s pritocima, a u savskome slivu Bosut s pritocima. Spačvanski šumski bazen, ali i druge nizinske šume toga kraja nalaze se u najnižim dijelovima, što uvjetuje stalni dotok vode, bilo površinskim bilo podzemnim tokovima, što opet osigurava već spomenutu veliku potrošnju vode transpiracijom od strane hrasta lužnjaka i ostalih nizinskih vrsta drveća. Pri opskrbi nizinskih šuma vodom vrlo značajni su vodotoci koji poplavama, ali i "držanjem" podzemne vode kako ne bi istekle iz šume obavljaju bitan utjecaj u smislu vodnoga gradijenta. Ove, u Europi najvrijednije nizinske šume, u izravnoj su ovisnosti o mikroreljefu, poplavama i razini podzemnih voda. Sastavljene su od brojnih vrsta šumskog drveća i relativno velikog broja šumskih zajednica unutar malih visinskih razlika. Sve to upućuje na njihovu složenost, te uzajamno i nepredvidivo sinergetsko djelovanje prisutnih čimbenika na njihovo formiranje. One su se izvrsno uklopile i razvile upravo u specifičnim ekološkim prilikama i prilagođene su na vrlo mala odstupanja tih stanišnih prilika. Promjenom stanišnih prilika ove šume postaju vrlo brzo nestabilne. Na šumama ovih prostora, napose klimatogenim zajednicama, odražavaju se mnogobrojne sekularne promjene klime poduprte značajnim antropogenim utjecajima na floristički sastav, građu i funkcioniranje. Njihovoj kvaliteti, strukturi, izgledu i prirodnosti odavno se dive stručnjaci diljem svijeta, jer upravo kao i mi znaju njihovu stvarnu i potencijalnu, ekonomsku i općekorisnu vrijednost. One su vezane uz povijest Hrvatske, a posebice Slavonije. |