DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 103     <-- 103 -->        PDF

marske tehničare. Kako učenici koji su upisani 1962.
godine u prvu godinu završili po nastavnom programu
za stupanj kvalificiranog radnika, nastavili školovanje
u drugom razredu srednjeg stupnja, morali su u drugom
razredu nadoknaditi razliku po programima jednog i
drugog usmjerenja.


Godine 1962. počelo je gašenje Srednje šumarske
škole za krš u Splitu, koju je trebala zamijeniti Viša
šumarska škola, za koju je bio pripremljen i nastavni
program.Međutim, Viša škola nije nikada započela s
radom. Da se napusti šumarska škola bilo je u interesu


grada Splita, koji je dobio prostranu i suvremenu školsku
zgradu1.


OskarPiškorić


1 U Šumarskom listu br. 11-12 o Šumarskoj školi u Karlovcu objavljena
su dva prikaza:


O. Piškorić: Proslava 30-godišnjice rada Šumarske škole u Karlovcu i
M. Skoko: IX. savezno natjecanje učenika Šumarskih škola, koje je
održano u okviru proslave 30-godišnjice Karlovačke šumarske škole.
KNJIGE I ČASOPISI


Akademik prof. dr. sc. DUŠAN KLEPA C
IZ ŠUMARSKE POVIJESTI GORSKOGA KOTARA U SADAŠNJOST


Izdavač: "Hrvatske šume ", Javno poduzeće za gospodarenje
šumama i šumskim zemljištem u Republici
Hrvatskoj, p.o. Zagreb


Za izdavača: AnđelkoSerdarušić, dipl. inž.


Glavni urednik: akademik Dušan Kiep a c


Tehnički urednik: inž. Miljenko Vrebčević


Recenzenti: prof. dr. sc. Radovan Križa nee


prof. dr. sc. Dominik Raguž


Lektura i korektura: dr. sc. Katica Cor kalo


Tisak: TIVA Varaždin


Naklada: 3000primjeraka


Iza naslovnice s jelovom prebornom šumom iz šumarije
Crni Lug i ovako navedenih osnovnih podataka


o knjizi, krije se najnovije djelo akademika Dušana
Klepca, tiskano na 236 stranica (formata 24x16,5
cm), sa 53 tablice, 23 dijagrama, dva kartografska prikaza,
šest crteža islikaV. Anderleza iA. Zbašnika,
te sedam crno-bijelih i 61 fotografije u boji. Predgovor
knjizi napisao je zamjenik direktora "Hrvatskih
šuma", p.o. Zagreb Damir Moćan, dipl. inž. šum., a
recenzirao ju je prof. dr. sc. Radovan Križanec . Uz
predgovor i uvod, materija je podijeljena na devet
naslova i četiri razine podnaslova.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Prigodom javnog predstavljanja knjige a i u Uvodu,
autor ističe kako knjiga nije naručena tj. pisana po
zadaći, nego je plod vlastite pobude. Riječju, brojkom,
crtežom i fotografijom, ona govori "o gospodarenju
šumama Gorskog kotara kojih danas ima 96100 ha, s
drvnom zalihom od 28 milujuna kubnih metara i godišnjim
prirastom od oko pola milijuna kubnih metara
drvne mase. To je jedan od najvrednijih obnovljivih prirodnih
resursa u zapadnom dijelu Hrvatske. On ima veliko
značenje ne samo u gospodarskom nego i u ekološkom
i socijalnom pogledu. Na žalost taj resurs je danas
jako ugrožen. "


Napominjući kako je svrha knjige višestruka, a ciljevi
su joj:


"osvježiti i ne zaboraviti šumarsku prošlost Gor


skog kotara;
upoznati sadašnjost Gorskog kotara i uočiti probleme
te oblasti;


prikazati
ulogu goranskih šuma u razvoju Gorskog
kotara, cijele Hrvatske i izvan nje;
oživiti znanstvenoistraživačku djelatnost u šumama
Gorskog kotara. "


Poglavlje Opće karakteristike Gorskog kotara,
autor počinje s položajem Gorskog kotara i njegovim
granicama, navodi opise D. Hir e a (1898.), E. Lazo vvskog
(1923.), ali smatrajući točnijim onaj opis s
granicama kojeg su dali A. Burić (1983.) i I. Pleše
(1993.). Zamišljenima i zabrinutima ostavlja nas oslikana
situacija glede stanovništva Gorskog kotara i poredba
sa stanjem u Republici Hrvatskoj (koje je također
daleko od dobrog). Naime, prema popisu iz 1991. godine
u Gorskom kotaru je živjelo 30 545 stanovnika
(24/ktn2), uz negativnu stopu rasta. Godišnji porast
stanovništva u Gorskom kotaru je minus 149.


Slijede klimatski podaci i geografsko-morfološke
karakteristike. Uz gorovitost, značajka je i 75 postotna
šumovitost Gorskog kotara. Uglavnom su to mješovite
sastojine jele i bukve s učešćem od oko 60% crnogorice
i 40% bjelogorice (nekada je taj odnos, kako navodi autor,
bio obrnut). Uz navod najznačajnijih biljnih zajednica,
čitamo podatke o sveukupnoj drvnoj zalihi na
panju od oko 28 milijuna m3 (16 crnogorice i 12 bjelogorice)
ili prosječno 270 mVha (tri puta više od europskog
prosjeka) s etatom od gotovo pola milijuna
mVha (5 mVha). Posebice je naznačena dobra otvorenost
goranskih šuma (20,88/1000 ha). No, zabrinjanvajući
podaci o oštećenosti jele i problem propadanja
jelovih i smrekovih šuma, te problem depopulacije
stanovništva, daje poticaj autoru da na kraju poglavlja
pozove na poduzimanje mjera "hitne revitalizacije tog
dijela Hrvatske ", jer ako se to ne učini "ostat ćemo bez
najljepših i najvrijednijih hrvatskih prostora. "


Već citat Dr. Ante C i v i d i n i j a "Tko svoje domo


vine ne pozna, tuđin je na srcu njezinu " (1935.) na početku
poglavlja Od davnih vremena do godine 1945.,
upućuje na onaj već spomenuti autorov cilj "osvježiti i
ne zaboraviti. " To također vrijedi i za sljedeće poglavlje
Od godine 1945. do 1989. Za mnoge čitatelje, posebice
one mlađe, ova će poglavlja poslužiti za naučiti i
ne zaboraviti kako povijesne, političke i društvene događaje,
gospodarski, a posebice šumarski slijed događanja
i radova, tako i značajne ljude Gorskog kotara i
one koji su neposredno ili svojim odnosom prema tom
kraju, utjecali na njegov bitak. Među najistaknutije i
najzaslužnije šumarske stručnjake autor tu ubraja VatroslavaRačkog,
Josipa Majnarića, Josipa Safara
i Josipa Rado ševi ća.


Za nas je zabrinjavajući i alarmantan autorov zaključak
temeljen na podacima i znanstveno-stručnim analizama
"da se tijekom 40 godina stalno smanjuje drvna
zaliha na panju. U tom vremenu drvna zaliha jele pala


je za 40 mi/ha ili prosječno jedan kubični metar po hek


taru na godinu. " Unatoč fiziološki oslabljenoj jeli i


njenom sušenju i propadanju, akademik Klepac upućuje


"da se etat ne računa na bazi sušaca nego na temelju
prirasta i normalne i konkretne drvne zalihe. " Stoga
upozorava "kako dimanika kretanja drvne zalihe nam
pokazuje da se u goranskim šumama troši glavnica. "


Poglavlje Od godine 1990. do 1995., dakle od proglašenja
suvereniteta Republike Hrvatske, kada je hrvatski
državni Sabor donio Ustav RH (22. prosinca
1990.) i Zakona o šumama (4. prosinca 1990.), prema
kojemu državnim šumama upravljaju "Hrvatske šume",


p.o. Zagreb, autor smatra posebno značajnim, te gaje na
temelju tablica, koje sa svojim suradnicima izradio mr.
se. Boris Pleše , rukovoditelj Odjela za uređivanje
šuma Uprave šuma Delnice, i detaljnije obradio.
Slijedi Gospodarenje goranskim šumama i to
obrađene Stare metode gospodarenja i posebno Nove
metode gospodarenja.


Glede gospodarenja goranskim šumama, autor ne
nalazi ozbiljniji prigovor, osim svojevremenog favoriziranja
crnogoričnih vrsta i nekih većih sječnih zahvata
od 1945. do 1990. no koje ne smatra primarnim uzrokom
propadanja šuma. Posebno je obrađen preborni način
gospodarenja, te normala za jelove preborne šume
na srednjem (III bonitetu po Šuriću), konstruirana na temelju
vlastitih istraživanja i uz pomoć Susmelovih korelacija.
No, kaže autor, "iako sam se uvjerio da spomenuta
normala odgovara za naše prosječne prilike u
izgospodarenim jelovim prebornim šumama, ipak bih
predložio da se za svaku gospodarsku jedinicu - u sastavu
gospodarske osnove -konstruira konkretna
normala za odnosnu jedinicu. "


Dugogodišnja istraživanja posebice u gospodarskoj
jedinici "Sungerski lug" Nastavno pokusnog šumskog
objekta Sveučilišta u Zagrebu te na pokusnim plohama
u šumarijama Fužine, Crni lug, Delnice i drugdje, i




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 105     <-- 105 -->        PDF

prikazani rezultati tih istraživanja na 20-ak stanica, također
će privući pozornost pomnijeg čitatelja. Naime
pokusne plohe (7) "u šumskim predjelima Kender, Sungerski
lug, Rogozno, Belevine, Kupjački vrh, Brloško i
Crni laži predstavljaju najmarkantniji dio goranskih
šuma različitih ekoloških i edafskih prilika te različitog
gospodarenja ".


Ovo poglavlje je i poticaj za nastavak znastvenih
istraživanja sa željom da posluže "kao modeli kako treba
gospodariti u šumama Gorskog kotara."


S promocije knjige u Delnicama
Slijeva: K. Pupić, D. Moćan, R. Križanec,
Akademik D. Klepac i M. Šagovac


Kada je autor već zaokruživao cjelinu knjige, kako i
kaže u uvodu, pale su mu na pamet dvije ideje, tj. da u
knjigu uvrsti poglavlja: o životinjskom svijetu Gorskog
kotara, i o šumarskim stručnjacima podrijetlom iz Gorskog
kotara. Tako je poglavlje o životinjskom svijetu
obradio Josip Malnar, dipl. inž. šumarstva, a po


glavlje Šumarski stručnjaci Gorani priredili su diplomirani
inženjeri šumarstva Alojzije F rk o v i ć i Hranislav
Jakovac.


Damir Moćan, dipl. inž. šum., zamjenik direktora "Hrvatskih
šuma" p.o., Zagreb


Na kraju knjige dat je kratki prikaz na engleskom
jeziku, kazalo autora i životopis akademika Dušana
Klepca.


Predstavljanje knjige javnosti obavljeno je u Delnicama
dana 24. listopada 1997. godine, u okviru proslave
6. obljetnice 138. Domobranske pukovnije (Goranski
risovi), pod pokroviteljstvom "Hrvatskih šuma"


p.o. Zagreb. U ime direktora "Hrvatskih šuma" nazočne
je pozdravio Marijan Šagovac , dipl. inž. šum.,
pomoćnik direktora, te Krunoslav Pupić, dipl. inž.
šum., upravitelj Uprave šuma Delnice. Knjigu su posebno
predstavili Damir Moćan, dipl. inž. šum., zamjenik
direktora "Hrvatskih šuma," koji je napisao i
Predgovor za knjigu, recenzent prof. dr. sc. Radovan
Križane c i naravno sam autor, akademik Dušan
Akademik Dušan Klepac Krunoslav Pupić, dipl. inž. šum., upravitelj Uprave šuma Delnice