DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 11 <-- 11 --> PDF |
B. Prpić, Z. Selctković i 1. Tikvic: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11 -12, CXXI (1997), 579-592 Tablica 1. Staništa, uzroci sušenja i postupci za poboljšanje stanja u različitim ekosustavima hrasta lužnjaka Iz Prpić, B., 1996 Stanište, opseg i način ugibanja stabala Sušenje skupina, grupa i sastojina u svim lužnjakovim staništima, preživljavaju barske vrste drveća - bijela vrba, crnajoha, poljski jasen Sušenje hrasta lužnjaka u njegovim različitim staništima uz vodne akumulacije (hidroelektrane, umjetna jezera, zalihe pitke i tehničke vode i dr.) Najprije pojedinačna sušenja hrasta lužnjaka, a poslije 3 do 5 godina sušenje skupina, grupa i čitavih sastojina sve u srednjedobnim i starim sastojinama. Lužnjakova stabla mlađa od 30 god. preživljavaju. Pad prirasta. Sva staništa lužnjakovih šuma. Ugibanje ponika i pomlatka hrasta lužnjaka. Pojava higrofitnog bilja u sloju prizemnog rašća. Sva staništa hrasta lužnjaka osim ocjeditih greda. Ugibanje poslije dovršenoga, ali i poslije naplodnog sijeka oplodne sječe. Pojava umiranja šuma većih razmjera u svim staništima ekosustava hrasta lužnjaka. Utvrđena imisijska acidifikacija. Vrijednost pH manja od 4 u akumulacijskom horizontu tla. Pojava štetnika i bolesti. Suše se sve vrste drveća. Opseg sušenja stabala poprima razmjere ekološke katastrofe. Uzroci sušenja Stajanje oborinske i poplavne vode tijekom vegetacijskog razdoblja na površini tla. Nedostatak kisika i nagomilavanje C02 u rizosferi. Ugibanje korijenja zbog nagomilavanja C02 i opća nekroza korijenja. Napad insekata i gljiva na oslabljena stabla. Trajno povišenje razina podzemne vode uz izostanak kolebanja razina podzemne vode. Usporeno kretanje podzemne vode, nagomilavanje C02 u rizosferi uz nedostatak kisika, nekroza korijenja. Trajno sniženje razina podzemnih voda tijekom vegetacijskog razdoblja za više od 0,5 m u odnosu na prijašnje prosječne vrijednosti. Poslije naplodnog sijeka sastojina je slabo pomlađena. Zabarivanje tla zbog viška vode u staništu koju su prije naplodnog sijeka stara lužnjakova stabla isparavala transpiracijom i zadržavala intercepcijom. Sinergizam u smislu uzajamnog djelovanja zamočvarenja, pada razine podzemne vode, klimatskih ekscesa, napada štetnika i bolesti, pojava imisija štetnih tvari u zraku i vodi, izgospodarene monokulture. U sinergizmu je najopasnija pojava zamočvarenja (poplave i obilne oborine tijekom vegetacije) i istovremenog pada razine podzemne vode za više od 0,5 m u 1-2 godine. Mjere za poboljšanje stanja Površinska odvodnja, ugrađivanje propusta u cestama. Prilikom izvođenja kanala potrebno je paziti da ne bi došlo do promjena razina podzemnih voda. Poslije odvodnje obnoviti sastojinu vrstama drveća koje pripadaju staništu. Ne stvarati monokulture hrasta lužnjaka. Uz današnje tehničke mogućnosti stanje se ne može popraviti. Obnova sastojina s vrstama drveća koje odgovaraju staništu. Površinska odvodnja i unošenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća koje pripadaju staništu. Zaustavljanje emisija ugradnjom uređaja za pročišćavanje tvorničkih plinova i onečišćenih industrijskih i urbanih voda. Odvodnja zabarenih staništa. Korektura onečišćenih šumskih tala zeolitskim preparatima. Pošumljavanje vrsta drveća koje odgovaraju novim prilikama staništa. |