DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 111     <-- 111 -->        PDF

osnovan i Šumarski fakultet a među prvima su predavačima
bili profesori inž. J. Petrak i inž. Š. Poduje. Tako
je tih godina pripreman i Zakon o šumama, kojega je
konačno oblikovao prof. dr. Josip Baien. U tome je
Zakonu posebna pozornost dana zaštiti šuma.


Danas u Argentini postoje dvije grane šumarstva.
Gospodarenja s prirodnim šumama i sa šumama plantažnog
uzgoja, koje se podižu i za funkciju zaštite poljoprivrednih
površina, i za bržu proizvodnju drveta. Prof.
Laurić govorio je o ovim šumama.


Argentina zaprema golemi prostor između mlađeg
nabranog gorja na zapadu, starog Brazilskog visočja na
sjeveroistoku i Atlantskog oceana na istoku. Ande (najviši
vrhunac, 7035 m) obuhvaćaju gotovo trećinu
Argentine.


Prema podacima predavača Argentina ima kontinentalnu
površinu od 2,776.000 km2 (56 puta veća od
Hrvatske). Pruža se od 21° do 55° južne geografske dužine.
Od 1914. godine, godišnje je uništavano jedan milijun
hektara šuma. Zakon o zaštiti šuma nije postojao.


Orografske prilike i reljef pružaju raznolike mogućnosti
za uzgajanje šuma. Mezopotamija s provincijama
Misiones, Corrientes i Entre Rios sa 500.000 ha crnogorica
i Eucaliptusa; Delta del Rio Parana sa 75.000
ha vrba i jablana; Cuyo i Alto Valle del Rio Negro s
plantažama jablana; zona brda i Atlantska obala pokrivena
crnogoricom i eukaliptusom; Cordoba s Pinus
Radiatom; Područje Kordiljera pod crnogoricom i dr.


Poljoprivreda se bavi sadnjom drveća načinom koji
je kod nas poznat kao plantažiranje, a to znači postići, u
što je moguće kraćem vremenu, veću količinu drvne
mase. Postavlja se pitanje zašto to radi poljoprivreda?
Za to postoji više razloga. Kako je već u uvodnom dijelu
navedeno, šume služe kao zaštita poljoprivrednih
površina. Ovako podignuta plantaža (lignikultura) daje
9% kamata, a ratarstvo 1-2%. Danas moderan čovjek
sve više traži drvo. Drveće se unaša na poljoprivredna
tla. Argentina nudi 18 milijuna hektara za brzu proizvodnju
drveta. Također ona traži da joj se pošumi 35
milijuna ha. Tu je aridno i semiaridno područje. Bilo je
ponuđeno zainteresiranima i besplatno tlo na 60 godina
za sadnju šume. Najveći dio Patagonije pokrivaju pašnjaci,
a tu je najteže uzgajati drvo.


Usput spominjemo kako je u poljoprivredi bilo
obrađeno 25,7 mil. ha, ili 11% teritorija. U ekonomskome
pogledu Argentina je zemlja visoke inflacije, a
60% kapitala je u državnim rukama. Željeznica je imala
svaki dan deficit od milijun dolara. Kapacitet drvne industrije
u preradi drvne sirovine (celuloza, pilane i drugo)
iznosi 11 milijuna kubika. Veliki problem predstavljaju
transportni troškovi zbog udaljenosti do Bue


nos-Airesa, gdje je živjelo ili još živi četvrtina stanovnika
od ukupnoga broja stanovnika Argentine.


U Argentini raste 5-6 vrsta crnogorice. Prvenstveno
se kod podizanja kultura unašaju egzotične vrste. U središnjoj
Argentini dolazi Pinus radiata.


Do sada je posađeno: Eucaliptus 240.000 ha


Četinjače 392.000 ha


Salicaceae 136.000 ha


Ostalo 32.000 ha


Ukupno: 800.000 ha


Eucaliptus grandis dolazi na pjeskovitom tlu bez
mraza.


Vrsta Prirast Sječiva Drvna masa


drveća mVha/god. dob mVha


Pinus 20-30 10-30 300-500


Eucaliyptus 30-40 8-10 320-500


Salix 20-25 10-15 200-250


Populus 20-30 10-15 200-400


Proizvođaču se daju upute koje će vrste saditi u
dotičnoj zoni. Država pokriva troškove do 70% bez
povratka.


Postoji Institut koji izrađuje programe za pojedina
područja. Tako npr. u području Kordiljera dolazi Arancaria
auricana. Za aridno područje ispituje se i Prosopis.
U Argentini dolazi i Quebracho. Tako smo u šumarskoj
enciklopediji pronašli to daje Quebracho por.
Aponynacaeae (Paragvaj, Argentina) kao bijela kebračovina.
Crveni kebračo raste pojedinačno ili u manjim
grupama zajedno s ostalim vrstama listača u šumama
ove zemlje (sjeverni dio). Na kraju svoga izlaganja
prof. Lauri ć prikazao je putem dijapozitiva pojedine
predjele Argentine s malo šuma ili s kulturama.


Pohvalno je što su ovaj puta predavanju bili nazočni
i mladi slušači. To znači da promidžba Šumarskog društva
nije bila uzaludna.


Mladen Stojković