DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 113 <-- 113 --> PDF |
- Točnojedatema 101. skupštine HŠD-a nije bila doslovce danas i sutra poduzeća "Hrvatske šume", ipak valja priznati činjenicu da "Hrvatske šume" s 80% po površini, a "99%" po ekonomskom značenju predstavljaju hrvatsko šumarstvo danas. Kada je tome tako, onda indirektno i Sabor RH zapravo donosi "strategiju" ili "dugoročni i srednjoročni plan" razvoja "Hrvatskih šuma". Odnos Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Vlade RH prema "Hrvatskim šumama", pa i što se tiče sredstava državnog proračuna i zadovoljstva šumarskih djelatnika svojim statusom i stanjem, pojašnjava dopis koje je uputilo Vladi RH Glavno zaposleničko vijeće "Hrvatskih šuma". Trebalo bi usporediti oštrinu kritike HŠD-a i Glavnog zaposleničkog vijeća po istom pitanju. Ne bi smjelo biti zamjerki HŠD-u zbog brige o svojim članovima i što se protivi njihovoj osudi i otpuštanju s posla prije sudski dokazane krivnje. To je HŠD-u dužnost i po Statutu. Iz šume se izdvaja više nego što šuma može podnijeti. Onaj tko je odgovoran za izdvajanje sredstava iz šume, zapravo iz J. R "Hrv. šume" ili to čini namjerno ili nije upoznat s posljedicom koju će izazvati izostanak radova jednostavne biološke reprodukcije u šumi, stoje pak posljedica nedostatka sredstava. To se odnosi kako na dugoročno planirane radove biološke reprodukcije tako i na one potrebne zbog pojave propadanja šuma. Zbog izostanka tih radova u šumi mogu nastati vrlo veliki gubici u smislu značajnoga sniženja njezine sirovinske, energetske i ekološke vrijednosti. Ukratko - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva trebalo bi izvijestiti Vladu o stanju u šumarstvu. U odnosu na sveukupne potrebe Države Hrvatske, pa i u ovim teškim vremenima poslije rata i u tijeku obnove, sredstva koja je potrebno izdvojiti iz šume i šumarstva su u cijelosti državnoga proračuna zanemariva, dok i djelomično neobavljanje biološke reprodukcije šuma znači za Hrvatsku nepovratan gubitak dijela njezinog prirodnog bogatstva. Navod da "U šumarstvu ne rade i nisu radili samo šumari" jasno ukazuje i na možebitne razloge današnjeg stanja u šumarstvu, u kojeg se mješaju svi koji ga shvaćaju na svoj, najčešće, laički način. O interesima da i ne govorimo. U dobro organiziranom šumarstvu dobro se zna mjesto i uloga svake neophodno potrebne izvanšumarske struke, koja pridonosi dobrom funkcioniranju šumarstva, ali se isto tako dobro zna, da je u šumarskoj struci obrazovani šumarski stručnjak jedini kvalificiran i nezamjenjiv stručnjak u gospodarenju i upravljanju šumama, te vođenju šumarske politike. Isto tako navod "Šumarstvo nije nikada služilo samo šumarima", shvaćamo kao grubu pogrešku ili eventualno grešku u prijepisu. Poznata je činjenica da šumarstvo nije nikada služilo šumarima, nego su šumari stvoreni da služe šumi i šumarstvu, iz jednostavnog razloga da stvaraju uvjete, kako bi šuma i šumarstvo moglo dobro služiti cijelom hrvatskom narodu. Na Šumarskom fakultetu se školuju šumarski stručnjaci po ništa lošijem programu od poznatih europskih fakulteta, s time daje naš Šumarski fakultet među rijetkima u Europi koji traje 8 semestara (većina traje 10 semestara, a vjerujemo da će takav stav zauzeti i naše Ministarsvo znanosti i tehnologije). Broj studenata nikada nije određivao Fakultet - manji broj studenata osiguravao bi organizacijski lakšu i kvalitetniju nastavu zbog pomagala i korištenja svih kapaciteta - ljudskih i materijalnih. Stoga je i smanjen broj studenata. No, rat koji nas je zadesio, odgodio je vrijeme diplomiranja mladih kolega sudionika Domovinskog rata, pa se posebice sada osjeća povećani pritisak diplomiranih inženjera. Upitna je činjenica da i pored toga stoje početkom rata iz hrvatskog šumarstva otišlo oko 25% dipl. inž. šum., a tijekom cijeloga vremena od osamostaljenja Hrvatske države do danas, kod nas se ne zapošljavaju dipl. inž. šum. iz drugih država bivše Jugoslavije. Sada nema mjesta za dipl. inž. šum. ne u Zagrebu nego u bilo kojem dijelu Hrvatske. Na Šumarskom fakultetu već dugi niz godina diplomira oko 40 studenata godišnje i do sada su se redovito zapošljavali. Revirni sustav je u interesu struke potrebno više intenzivirati, kako bi se makar djelomično približili osnovnim načelima ustroja šumarske struke. Ako Nijemci imaju pravilo da na jednog dipl. inž. šum. otpada revir od oko 800 ha - da li smo se mi barem približili tome? Bez dovoljnog broja inženjera, i kvaliteta radova, a time i obstojnost šuma dolazi u pitanje. Neće biti moguće uskladiti ponudu i tražnju šumarskih stručnjaka ako bude zagovornika odricanja od temeljnih šumarskih djelatnosti (iskorištavanje šuma, lovstvo, hortikultura, zaštita okoliša i dr.), ili prepuštanja drugim strukama. Dan hrvatskoga šumarstva nameće se kao potreba vezanosti uz šumu, od Dana planeta Zemlje, Međunarodnoga dana zaštite okoliša, Dana biološke raznolikosti, i dana "Hrvatskih šuma", Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Šumarskoga instituta Jastrebarsko. Potrebno je stručno i biološki ispravno barem jedanput godišnje širokoj javnosti približiti i progovoriti o šumi. Svaka obnova zrele šume u nas izaziva protivljenje udruga "zelenih", koji to pak proglašavaju ekološkom katastrofom. Takve izjave imaju veliki odjek u javnosti, ali bez šumarskog odgovora. Dan hrvatskog šumarstva prilika je za takve rasprave. Mislimo da jedinstvena struka, okupljena stoljeće i pol oko Hrvatskoga šumarskog društva, danas sa preko 2.700 članova u 19 područnih društava, može donijeti odluku o Danu hrvatskoga šumarstva. Insinuacija o jednoj ideologiji je subjektivna i nerazumljiva, i ako ima |