DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 14     <-- 14 -->        PDF

B. Prpić. Z. Seletković i 1. Tikvic: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11-12. CXXI (1997). 579-592
Slika l.Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-
Qaercetum roboris typicum (Anić ´959) emend. Rauš 1969)
(Foto: J. Vukelić)


Kako bi se dobio traženi podatak potrebno je obavljati
mjerenja još najmanje tri godine, odnosno do
2000-te godine.


Zbog uvida u stanje šumske vegetacije Spačvanskog
bazena, odnosno u područje donjeg Bosuta kao i
šuma koje se nalaze u pojasu neposrednog utjecaja kanala
Dunav-Sava - gornji Bosut (gospodarske jedinice
Dubrave kod Vukovara zatim Kunjevci, Vrapčana, zapadni
dio Otočkih šuma, Ceranski lugovi, Krivsko ostrvo,
Orljak, Banov dol i sjeverozapadni dio Kusara u
sveukupnoj površini od 18 754 ha) razlučili smo površine
različitih šumskih zajednica prema postotnom
sudjelovanju u šumskome prostoru. Razlučene šume
daju ove podatke:


1. Gornji Bosut:
A. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba
(Carpino
betuli - Quercetum roboris) - 19%
B.
Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim
šašom (Genisto elatae - Quercetum roboris sub-
ass. caricetosum remotae) - 20%
C.
Slavonska šuma hrasta lužnjaka sa žestiljom
(Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum
tatarici) - 51%


D.
Barski šumski ekosustavi s poljskim jasenom i
johom- 10%
2. Donji Bosut - Spačvanski šumski bazen, nizvodni
dio Bosuta od vinkovačke brane:
A. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino
betuli - Quercetum roboris) - 37%
B.
Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim
šašom (Genisto elatae - Quercetum roboris sub-
ass. caricetosum remotae) - 28%
C.
Slavonska šuma hrasta lužnjaka sa žestiljom
(Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum
tatarici) - 30%


D.
Barski šumski ekosustavi s poljskim jasenom i
johom - 5%
Šumski ekosustavi definirani šumskom zajednicom
najbolji su pokazatelji staništa. Pripadnost šume pojedinom
ekosustavu precizno je kartirana i pokazuje sve
značajke šumskih staništa, a na prvome mjestu, šumskom
su zajednicom nizinskih šuma definirani vodni
odnosi.


U barskim staništima poljskog jasena i crne johe tlo
je mokro, u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka s rastavljenim
šašem tlo je vlažno, dok je u onoj sa žestiljem poluvlažno.
U šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba tlo je
svježe.


Slika 2. Slavonska šuma hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris
caricetosum remotae Ht-38)
(Foto: J. Vukelić)


Nabrojene šumske zajednice zajedno s podacima o
strukturi šume najbolji su pokazatelj sadašnjeg stanja
staništa u ovome golemom šumskom prostoru, gdje
sveukupna drvna zaliha iznosi 14 114 559 m3 pretežno
hrastovog drva.


Iz naprijed navedenih postotnih odnosa vidimo kako
su biotopi gornjega Bosuta značajno vlažniji. Tu nalazimo
10% barskih staništa, gdje se u dijelu vegetacijskog
razdoblja zadržava voda na površini tla, dok je u
ljetnim mjesecima više nema. Slavonska šuma hrasta
lužnjaka s rastavljenim šašom zaprema 20%, dok po