DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 14 <-- 14 --> PDF |
B. Prpić. Z. Seletković i 1. Tikvic: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE Šumarski list br. 11-12. CXXI (1997). 579-592 Slika l.Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli- Qaercetum roboris typicum (Anić ´959) emend. Rauš 1969) (Foto: J. Vukelić) Kako bi se dobio traženi podatak potrebno je obavljati mjerenja još najmanje tri godine, odnosno do 2000-te godine. Zbog uvida u stanje šumske vegetacije Spačvanskog bazena, odnosno u područje donjeg Bosuta kao i šuma koje se nalaze u pojasu neposrednog utjecaja kanala Dunav-Sava - gornji Bosut (gospodarske jedinice Dubrave kod Vukovara zatim Kunjevci, Vrapčana, zapadni dio Otočkih šuma, Ceranski lugovi, Krivsko ostrvo, Orljak, Banov dol i sjeverozapadni dio Kusara u sveukupnoj površini od 18 754 ha) razlučili smo površine različitih šumskih zajednica prema postotnom sudjelovanju u šumskome prostoru. Razlučene šume daju ove podatke: 1. Gornji Bosut: A. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli - Quercetum roboris) - 19% B. Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim šašom (Genisto elatae - Quercetum roboris sub- ass. caricetosum remotae) - 20% C. Slavonska šuma hrasta lužnjaka sa žestiljom (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici) - 51% D. Barski šumski ekosustavi s poljskim jasenom i johom- 10% 2. Donji Bosut - Spačvanski šumski bazen, nizvodni dio Bosuta od vinkovačke brane: A. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli - Quercetum roboris) - 37% B. Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim šašom (Genisto elatae - Quercetum roboris sub- ass. caricetosum remotae) - 28% C. Slavonska šuma hrasta lužnjaka sa žestiljom (Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici) - 30% D. Barski šumski ekosustavi s poljskim jasenom i johom - 5% Šumski ekosustavi definirani šumskom zajednicom najbolji su pokazatelji staništa. Pripadnost šume pojedinom ekosustavu precizno je kartirana i pokazuje sve značajke šumskih staništa, a na prvome mjestu, šumskom su zajednicom nizinskih šuma definirani vodni odnosi. U barskim staništima poljskog jasena i crne johe tlo je mokro, u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka s rastavljenim šašem tlo je vlažno, dok je u onoj sa žestiljem poluvlažno. U šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba tlo je svježe. Slika 2. Slavonska šuma hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht-38) (Foto: J. Vukelić) Nabrojene šumske zajednice zajedno s podacima o strukturi šume najbolji su pokazatelj sadašnjeg stanja staništa u ovome golemom šumskom prostoru, gdje sveukupna drvna zaliha iznosi 14 114 559 m3 pretežno hrastovog drva. Iz naprijed navedenih postotnih odnosa vidimo kako su biotopi gornjega Bosuta značajno vlažniji. Tu nalazimo 10% barskih staništa, gdje se u dijelu vegetacijskog razdoblja zadržava voda na površini tla, dok je u ljetnim mjesecima više nema. Slavonska šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim šašom zaprema 20%, dok po |