DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 18 <-- 18 --> PDF |
B. Prpić, Z. Seletković i I. Tikvić: O UTJECAJU KANALA DUNAV - SAVA NA ŠUMSKE EKOSUSTAVE sufficient to determine the limits far these forests, a number ofpiezometersshould be set up so that steps toprotect the forests can be recommended. The total value ofthe affected forest complex, which covers an area ofover 46,000 ha and contains about 14 million square meters ofgrowing stock, exceeds 2 billion DM in terms ofraw material and energy, while its ecological and social value is priceless. Should the assessment ofthe state of forests and forest sites show the NECESSITY to correct the plan ofthe Danube-Sava canal, a possibility to do so must beprovided. Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997). 579-592 STAJALIŠTE ŠUMARSKE ZNANOSTI I STRUKE U SVEZI S PRIJEDLOGOM IZGRADNJE HIDROELEKTRANE NOVO VIRJE NA RIJECI DRAVI Projekt hidroelektrane Novo Virje (HE N. Virje) obuhvaća dio Podravine u kojemu se nalazi više nizinskih šuma velike kakvoće, sastavljenih pretežito od hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), a nalaze se uz trasu planirane akumulacije i odvodnog kanala hidroelektrane. Gospodarska i ekološka vrijednost šuma Površina nizinskih šuma koje će biti utjecane hidroelektranom iznosi oko 11.000 ha (prema proizvoljnoj procjeni investitora samo 7.000 ha) s ukupnom drvnom zalihom od kojih 3,5 milijuna m3 drva hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća nizinskih šuma. Hrast lužnjak zastupljen je u ovim šumama sa 65%. Te nizinske šume proizvedu godišnje oko 75.000 m1, što predstavlja kapital, zavisno o stanju tržišta, od 10 do 20 milijuna DEM. Sveukupna drvna zaliha koja stvara spomenuti prirast procjennjuje se na preko 500 milijuna DEM, dok je ekološka vrijednost šume procijenjena na 7 milijardi DEM. Ekološka vrijednost ovih šuma u sebi uključuje hidrološku, vodozaštitnu, klimatsku, protuimisijsku, genetsku, lovno i -ekološko-turističku, estetsku, rekreacijsku, zdravstvenu i dr. funkcije šume. Nizinske šume toga područja odlikuju se uz to i velikom biološkom raznolikošću (biološki diverzitet). Kakve se posljedice očekuju poslije eventualne izgradnje HE N. Virje u gospodarskim sastojinama nizinskih šuma Izgradnjom HE N. Virje šume su osuđene na propadanje i to posebice hrast lužnjak, koji je posebno osjetljiv na promjenu vodnih odnosa u staništu, i na zamočvarenje i na osušenje staništa. Veliku osjetljivost pokazale su i druge vrste drveća nizinskih šuma, kao npr. crna joha u šumi Kalje kod Lekenika. Zamočvarenje bi izazvala akumulacija (pojava anaerobiosisa), a sušenje staništa odvodni kanal koji bi izazvao snjiženje razina podzemne vode i sušenje šumskoga drveća. Kako se projektiralo? Na izvedbenom projektu radilo se istovremeno uz izradbu studija o utjecaju HE N. Virje na okoliš. Kona čna studija utjecaja na okoliš nije donesena, odnosno postavljeni monitoring u pripremi konačne studije, smatra se, prema mišljenju investitora, konačnom studijom o utjecaju na okoliš HE N. Virje. Konačna studija a koja se izrađuje na osnovici više idejnih projekata hidroelektrane, trebala bi uz obvezatnu procjenu koristi i gubitaka investicijskog zahvata poslužiti za donošenje odluke o načinu gradnje odnosno korištenja vodene energije, u smislu davanja upute za izradu izvedbenog projekta. Zanemarena su stručna šumarska mišljenja, odnosno projektant je dao svoje "stručno" šumarsko mišljenje o utjecaju buduće HE N. Virje na šumske ekosustave. Cijena štete koja bi nastala u šumama! Neposredna šteta u šumama iznosila bi preko 500 milijuna DEM, dok se ekološka šteta procjenjuje na 7 milijardi DEM. Osnovica iznesenog stajališta Osnovica su rezultati preko 150 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u nas i u inozemstvu. Prijedlog riješenja Održati znanstveno-stručni skup energetičara, hidrologa, šumara, agronoma, biologa, prostornih plane ra i dr. pod radnim nazivom: "Energetska, ekološko-biološka i opće gospodarska procjena kod izgradnje hi droelektrana u srednjemu i donjem toku nizinskih rijeka - prijedlog optimalnoga korišćenja" Cilj skupa: pronalaženje optimalnih riješenja. Pripremio B. Prpić |