DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 593-597
UDK 630* 181.1 +188 : 630* 173.5 + 174.7 (Abies alba Mili.) 001.


O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUM SYLVATICUM L. (EQUISETACEAE)
ZA RAZUMJEVANJE AUTOKTONOSTI OBIČNE JELE {ABIES ALBA MILL.,
PINACEAE) U POŽEŠKOME GORJU


ABOUT THE IMPORTANCE OF THE DISCOVERY OF THE SPECIES EQUISETUM SYLVATICUM L.
(EQUISETACEAE) FOR UNDERSTANDING AUTOCHTHONISM OF THE SILVER FIR
(ABIES ALBA MILL., PINACEAE) IN POŽEŠKO GORJE


Ivo TRINAJSTIĆ*, Josip FRANJIĆ*, Ivica SAMARDŽIĆ**


SAŽETAK: Equisetum sylvaticum L. rijetka je biljka hrvatske flore. Poznata
je samo iz nekoliko lokaliteta, a njeno je najznačajnije nalazište upravo
NPŠO Zalesina, gdje raste na lokalitetu Belevine iPepelarnica. Tu ulazi u sastav
posebne močvarne šume jele as. Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić
1969. i subasocijacije eguisetetosum sylvaticae Trinajstić 1974.


Tek je nedavno (1996) vrsta Equisetum svlvaticum otkrivena još znatnije
prema istoku, ali u drukčijem području u odnosu na Alpe. Otkrivena je u Požeškome
gorju (Papuk) u Slavoniji, i to je njeno novo nalazište u hrvatskoj flori.
Tu se razvija u sklopu močvarne šume jele, koja po svom flornom sastavu
odgovara u osnovi as. Carici brizoidis-Abietetum i to njenoj subasocijaciji
eguisetetosum sylvaticae.


Nalaz vrste E. svlvaticum u Požeškome gorju zanimljiva je potvrda da se
sintaksonomska interpretacija močvarnih šuma jele u Gorskom Kotaru i Velikoj
Kapeli u Hrvatskoj može smatrati logičnom.


UVOD - Introduction


Svojevremeno su močvarne šume jele (Abies alba Navedena sintaksonomska interpretacija močvarnih
Mili.) u Hrvatskoj izdvojene iz opsega as. Blechno-šuma jele u Gorskom kotaru i Velikoj Kapeli u HrvatAbietetum
Ht. (1938, 1950) 1962 u posebnu asocijaciju skoj može se smatrati logičnom, jer u smjeru od zapada
Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969. (Trinajprema
istoku vrsta Equisetum sylvaticum L. dosiže svostić
1969, 1974). Taje, pak, asocijacija raščlanjena na ju istočnu granicu u zapadnoj Hrvatskoj i tu ulazi u sasdvije
subasocijacije - subas. typicum (= subas. cariceto-tav močvarnih šuma jele za koje je posebice značajan
sum brizoidis) i subas. equisetetosum sylvaticae TrinajCarex
brizoides L. Kako se C. brizoides ne širi dalje
stić 1974). Subasocijacija Carici brizoidis-Abietetum prema zapadu, područje Gorskoga kotara upravo je ono
equisetetosum sylvaticae najuže je srodna s alpskom prijelazno područje, gdje dvije izrazito močvarne biljasocijacijom
Equiseto sylvaticae-Abietetum, koju je ke, elementi šumske vegetacije, rastu zajedno. U smK
u o c h (1954) opisao iz Švicarske. jeru prema zapadu zaustavlja se Carex brizoides, a u
smjeru prema istoku Equisetum sylvaticum. Tek je nedavno
(1996) vrsta Eguisetum sylvaticum otkrivena u


* Prof. dr. sci. Ivo Trinajstić, dr. sci. Josip Franjić, Šumarski fakultet, Požeškom gorju, znatnije prema istoku, u odnosu na
Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb
dosad poznata nalazišta, i u području koje je tijekom


** Dipl. ing. Ivica Samardžić, Uprava šuma "Požega", M. Trnine 2, HR


34000 Požega holocena potpuno izgubilo povezanost s Alpama.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 20     <-- 20 -->        PDF

1. Trinajstić, J. Franjić, 1. Samardžić: O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUMSYLVATICUML... Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 593-597
EQUISETUM SYLVATICUM L. U HRVATSKOJ FLORI
Equisetum sylvaticum L. in the flora of Croatia


Vrsta Equisetum sylvaticum je rijetka biljka hrvatske
flore. Najstariji dostupni podaci potječu od
Schlossera & Vukotinovića, koji ju u djelu
"Flora Croatica" iz 1869. citiraju prema nešto starijem
njihovom djelu "Svllabus Florae Croaticae" iz 1857.:
"In nemoribus frondosis sylvisque umbrosis humidis,
nec non in pratiš udis St. Helenam, Paukovec, et
Crisium, nec minus in Moslavina in sylva Jelenščak"
(Schlosser & Vukotinović 1869: 1324), prema
"Syllabus"(Schlosser & Vukotinović 1857)


Nešto kasnije Hire (1905: 184) navodi vrstu E. sylvaticum
za područje Gerova u Gorskome kotaru "na
vlažnim mjestima kod seoca Vode", a Degen (1936)
za područje Velebita "An schattigen Stellen bei dem
Oštarijski ponor (R)" (Degen 1936: 485).


Tek u novije vrijeme Trinajstić (1974) nalazi vrstu
E. sylvaticum, također u Gorskome kotaru i to u Zalesini
(Belevine) i kod Kupjaka (Pepelarnica).


U herbariju Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-ma


tematičkoga fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu (Hb ZA),
pohranjena je vrsta E. sylvaticum iz tri lokaliteta:


1. Sv. Šimun (St. Symon) na Medvednici kod Zagreba
(Klingraff); 2. Suma Luščić kod Karlovca (Rossi) i
3. Selo Vode kod Gerova (D. Hire).
Za literaturne podatke o nalazištima vrste E. sylvaticum
koje navode Schlosser & Vukotinović
(1869) nema herbarske potvrde. Navod Degena
(1936) prema Rossiju također nema herbarsku potvrdu,
a osim toga Rossi ni u "Flori južne Hrvatske"
(Rossi 1924), ni u "Pregledu flore Hrvatskoga primorja"
(Rossi 1930) ne spominje vrstu E. sylvaticum.
Lokaliteti navedeni u Hb ZA nisu kasnije potvrđeni.
Sumnjiv je nalaz kod Sv. Šimuna na Medvednici, jer je
vjerojatno došlo do zamjene etiketa. Lokaliteti "Luščić
kod Karlovca" i "Selo Vode kod Gerova" su vjerojatno
točni. Na temelju iznijetoga, od svih literatumih i Hb
ZA navedenih nalazišta, jedino su ona u Belevinama i
na Pepelarnici u više navrata potvrđivana.


NOVO NALAZIŠTE VRSTE EQUISETUM SYLVATICUM L.
New locality of the species Eguisetum sylvaticum L.


Vrsta Equisetum sylvaticum je u Požeškom gorju
otkrivena na Papuku u Slavoniji, i to je njeno novo
su flore Europe (Jala s &Suomine ndručje Republike Hrvatske (si. 1).
1972) za ponalazište
u hrvatskoj flori. Otkrivena je
u šumskom predjelu Đedovica, gospodarska
jedinica "Đedovica - Trešnjevica",
odjel 18 a i b uz cestu ZvečevoVoćin,
ispod glavnoga prijevoja, oko
300 m od hotela "Đedovica" na nadmorskoj
visini 470-540 m. Tlo je distrično
smeđe, zamočvareno i zakiseljeno
u uskoj udolini među dvjema kosama,
širine oko 50 m, dužine oko 400
m, s padom prema Voćinu, nagiba 1530°,
a sredinom udoline protiče potok.
Izgradnjom asfaltne ceste središnji,
najniži dio je degradiran, otvoren je
sklop te je unijeta smreka (Picea abies
Ih.l Karst.). Znakovito je da se i tu
razvija u sklopu močvarne šume jele,
koja po svom flornom sastavu u osnovi
odgovara as. Carici brizoidis-Abietetum,
i to njenoj subasocijaciji equisetetosum
sylvaticae, kako se to može zaključiti
iz tablice 1.


Napokon su ovom prigodom isSlika
1 Areal vrste Equisetum sylvaticum L. (dopunjeno i korigirano prema Jalas &
pravljeni i dopunjeni podaci o rasproSuominen
1972)


Figure .. Distribution of the species Equisetum svlvaticum L. (aceording to Jalas & stranjenosti vrste E. sylvaticum u AtlaSuominen
1972 supplemented and corrected)




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 21     <-- 21 -->        PDF

I. Trinajstić, J. Franjić, I. Samardžić: 0 VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EQUISETUMSYLVATICUML.... Šumarski list br. 11 -12, CXXI (1997), 593-597
Tablica 1. Usporedba flornoga sastava močvarnih šuma jele na Papuku i u Gorskome kotaru


Nalazište (Localitv): Papuk Gorski kotar Nalazište (Localitv): Papuk Gorski kotar


Broj vrsta (No. ofspecies): 38 21-36 Broj vrsta (No. ofspecies): 38 21-36


Sloj drveća (Trees): Sloj niskoga rašća (Herbs):
Abies alba + + Sphagnum subpubescens +
Betula pendula + Deschampsia caespitosa +
Fraxinus excelsior + Galium palustre +
Alnus glutinosa + Juncus effusus +
Picea abies + + Blechnum spicant +
Fagus sylvatica + Vaccinium myrtillus +


Sloj grmlja (Shrubs): Maianthemum bifolium +
Sambucus nigra + Luzula sylvatica +


Corylus avellana + + Orchis maculata +
Salix caprea + Cardamine trifolia +
Rubus ideaus + + Lycopodium clavatum +
Viburnum opulus + Melampyrum sylvaticum +
Rubus hirtus + + Circaea alpina +
Betula pendula + Deschampsia flexuosa +
Alnus glutinosa + Luzula luzuloides +
Fraxinus excelsior + Hieracium sylvaticum +
Abies alba + + Goodiera repens +
Carpinus betulus + Nephrodiumfilix-mas +


+


Quercus petraea + . Prenanthes purpurea
Fagus sylvatica + Calamagrostis arundinacea +
Sorbus aucuparia + Polygonatum verticillatum +
Sorbus aucuparia +


Sloj niskoga rašća (Herbs):


Helleborine latifolia +


Carex brizoides + +


Milium effusum +


Equisetum sylvaticum + +
Rubus hirtus +


Pteridium aquilinum +
Stellaria nemorum +


Senetio fuchsii +
Pulmonaria officinalis +


Gentiana asclepiadea + +


Carex sylvatica +


Impatiens noli-tangere + +


Acer pseudoplatanus +


Humulus lupulus +
Pariš quadrifolia +


Caltha palustris + +


Euphorbia amygdaloides +


Vrtića dioica + +


Calamintha grandiflora +


Dentaria bulbifera +
Cruciata glabra +


Symphytum tuberosum +
Aremonia agrimonoides +


Lamium galeobdolon +
Veratrum album +


Oxalis acetosella + +
Myosotis palustris + + Veronica officinalis +
Asperula odorata + Chrysosplenium alternifolium +


Corydalis solida + Fragaria vesca +
Ranunculus repens + + Cardamine impatiens +
Glechoma hirsuta + Chaerophyllum sp. +
Lactuca muralis + Galeopsis speciosa +


Doronicum austriacum + Polypodium vulgare +
Athyrium filbc-foemina + + Calluna vulgaris +
Aruncus svlvestris + Eupatorium cannabinum +
Angelica sylvestris + Polytrichum attenuatum +
Knautia drymeia + Hylocomium proliferum +
Dentaria eneaphyllos + Rhytidiadelphus triqueter +
Carex remota + Plagiochilla asplenioides +
Valeriana dioica + Eurhinchium striatum +




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 22     <-- 22 -->        PDF

I. Trinajstić, J. Franjić, I. Samardžić: 0 VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EOUISETUM SYLVATICUMl..... Šumarski list br. 11-12, CXXI( 1997), 593-597
RASPRAVA - Discussion


Općenito je poznato da su pojedine biljne vrste indikatori
određenoga staništa i vezane na strogo određene
fitocenoze. Što su uvjeti staništa ekstremniji, to su određene
vrste međusobno jače "povezane". Vrsta Equisetum
sylvaticum vezana je za strogo određeno stanište.
To su bezkarbonatna tla s visokom razinom podzemne
vode i elemenat je močvarnih šuma jele (Abies alba)
alpskoga prostora. Glede opće rasprostranjenosti E.
sylvaticum je borealna vrsta, rasprostranjena u sjeverozapadnom
dijelu Europe, a izvan tog područja ograničena
je još samo na Karpate i silikatne planine Balkanskoga
poluotoka. Istočno od Alpa možemo je smatrati
glacijalnim reliktom.


Kako je E. sylvaticum i u Alpama i u Gorskome kotaru
i na Papuku, također, vezana na silikate i ulazi u
sastav močvarnih šuma jele, možemo navedena staništa
smatrati reliktnim. To se posebno odnosi na Papuk, gdje
se E. sylvaticum sačuvala u zatvorenoj udolini. Danas
tu prolazi asfaltna cesta, ali nije teško rekonstruirati prvotno,
prašumsko stanje. Najvjerojatnije je čitav moč


ZAKLJUČAK


Vrsta Equisetum sylvaticum L. rijetka je biljka hrvatske
flore. Poznata je samo iz nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj.
Tek je nedavno (1996) vrsta E. sylvaticum otkrivena
još znatnije prema istoku, ali u drukčijem području
u odnosu na Alpe. Otkrivena je u Požeškome gorju
(Papuk) u Slavoniji, i to je njeno novo nalazište u hrvatskoj
flori. Tu se razvija u sklopu močvarne šume jele,
koja po svom flornom sastavu odgovara u osnovi as.
Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969., i to njenoj
subasocijaciji equisetetosum syhaticae Trinajstić 1974.


Općenito je poznato da su pojedine biljne vrste indikatori
određenoga staništa i vezane na strogo određene
fitocenoze. Što su uvjeti staništa ekstremniji, to su određene
vrste međusobno jače "povezane". Vrsta Equisetum
sylvaticum vezana je za bezkarbonatna tla s vi-


LITERATURA


Degen, A., 1936: Flora Velebitica. Verlag der Ungar.
Acad. der Wissenschaften. Budapest.


Hire , D., 1905: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl.
Akad. 161: 145-239.


Jalas , J., Suominen J. 1972: Equisetaceae. Atlas florae
Europaeae 1: 32-41.


Kuoch, R., 1954: Walder der Schweizer Alpen im
Verbreitungsgebit der Weisstanne. Mitt. Schweiz.
Anst. Forstl. Versuchsw. 31: 133-260.


varni dio lokaliteta Đedovica bio prvotno obrastao močvarnom
šumom jele. Probijanje ceste, stoljetne sječe
šuma i uopće mnogostruka degradacija staništa, zasigurno
nisu mogli povoljno utjecati na sastojine močvarnih
šuma jele, pa su se one sačuvale samo na malenom
prostoru kao ostatak (relikt) nekadašnjega, davnog
prašumskoga stanja.


E. sylvaticum se širi vjetrom pomoću laganih spora.
Kad bi takvo širenje bilo recentno, nalazili bismo tu vrstu
u nas rasprostranjenu na velikom broju lokaliteta,
jer vlažne i močvarne udoline i slične depresije nisu u
pojedinim djelovima Hrvatske posebna rijetkost. Ako,
pak, uzmemo u obzir da povezanost vrsta Abies alba i
Equisetum sylvaticum na međusobno udaljenim prostorima,
kao što su npr. Alpe, Gorski kotar i Požeško gorje
nije slučajna, već odraz odgovarajućih ekoloških i fitogeografskih
prilika s početka holocena, možemo s visokim
stupnjem sigurnosti pretpostaviti da je i jela na Papuku
autoktona. To međutim ne znači da upravo sve jelove
sastojine moraju biti autoktone i reliktne.
- Conclusion
sokom razinom podzemne vode i element je močvarnih
šuma jele (Abies alba) alpskoga prostora.


Kako je E. sylvaticum i u Alpama i u Gorskome kotaru
i na Papuku vezana na silikate i ulazi u sastav močvarnih
šuma jele, možemo navedena staništa smatrati
reliktnim. To se posebice odnosi na Papuk, gdje se E.
sylvaticum sačuvala u zatvorenoj udolini. Ako uzmemo
u obzir da povezanost vrsta Abies alba i Equisetum sylvaticum
na međusobno udaljenim prostorima kao što su
npr. Alpe, Gorski kotar i Požeško gorje nije slučajna,
već odraz odgovarajućih ekoloških i fitogeografskih
prilika s početka holocena, možemo s visokim stupnjem
sigurnosti pretpostaviti daje i jela na Papuku autoktona.
Navedenu pretpostavku bi najučinkovitije potvrdila
odgovarajuća palinološka istraživanja.


- References
R o s s i, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir.
Istraž. Jugosl. Akad. 15. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskoga primorja.
Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 17: 1-368.
Schlosser, J., Vukotinović, Lj. 1857: Svllabus
Florae Croaticae. Zagrebiae.
Schlosser, J., Vukotinović, Lj. 1869: FloraCroatica.
Zagrebiae.
Trinaj stić, I., 1969: Prilog poznavanju vlažnih, acidofilnih
šuma jele (Carici brizoidis-Abietetum




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 23     <-- 23 -->        PDF

I. Trinajstić, .1. Franjić, 1. Samardžić: O VAŽNOSTI OTKRIĆA VRSTE EOU1SRTUMSYLVATICUM L. Šumarski list br. 11 -12. CXX1 (1997). 593-597
ass. nov.) Gorskoga kotara i Velike kapele u HrTrina
j stić , I., 1974: Acidofilne, močvarne šume jele


vatskoj. III. Kongres biologov Jugoslavije, Knji-
as. Carici brizoidis-Abietetum Gorskog kotara i


ga plenarnih referatov in Povzetkov 275-276. Velike kapele u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 33:


175-182.


SUMMARY: Equisetum svlvaticum L. is a rareplant in the Croatian flora. It is
known from several localities only (Schlosser & Vukotinović 1869; Hire 1905),
and its most important habitat isjust the NPŠO Zalesina where it grows in the localities
ofBelevine and Pepelarnica. There it enters the composition ofa special
marshland fir forest ofthe as. Carici brizoidis-Abietetum Trinajstić 1969 and the
subass. equisetetosum svlvaticae Trinajstić 1974.


Only recentlv (1996), the species Equisetum svlvaticum has been diseovered
much more to the east, but in a different area compared to theAlps. Recentlv, it has
also been diseovered in Požeško gorje (Papuk) in Slavonia and this is itsfirst new
habitat in the Croatian flora. There, it grows within the marshland fir forest
which, by its flora! composition, corresponds basically to the ass. Carici brizoidis-
Abietetum, namely to its subass. equisetetosum svlvaticae.


The habitat ofthe species E. svlvaticum in Požeško gorje is an interesting confirmation
that the syntaxonomical interpretation of the marshland fir forests in
Gorski kotar and on Velika Kapela in Croatia can be considered as logical.


Suorganizatori:


s ; HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI


Geodetski fakultet Sveučlišta u Zagrebu,


i/ ZNANSTVENO VIJEĆE ZA DALJINSKA ISTRAŽIVANJA IFOTOINTERPRETACIJU


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatsko geodetsko društvo, Sekcija
za fotogrametriju


Prva obavijest i poziv za sudjelovanje na Međunarodni znanstveni odbor skupa
međunarodnom znanstvenom skupu


Prof dr. sci: T. Fiedler Hrvatska
Prof dr. sci. P Waldhausel Austrija


STO GODINA FOTOGRAMETRIJE


Prof dr. sci. M. Hočevar Slovenija


U HRVATSKOJ


Prof dr. sci. B. Kanajet Hrvatska


Dr. sci. G. Melvkuti Mađarska


Prof dr. sci. J. Jachimski Poljska


Prof dr. sci. M. Oluić Hrvatska


Počasni organizacijski odbor


Akademik K. Čolić


Akademik D. Skoko


Prof dr. sci. V. Donassv


Prof dr. sci. T. Fiedler


Prof dr. sci. M. Figurić


B. Gojčeta, dipl. inž.
Doc. dr. sci. Zdravko Kapović
Organizacijski odbor skupa


20.-22. svibanj 1998.


Miroslav Benko Ivan Landek
ZAGREB


Zvonimir K a 1 a f a d ž i ć Zlatko L a s i ć
Božidar Kanajet Željko M a žić


pokrovitelji:


Željko Krušlin Jonatan P1 e š k o


MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE RH


Vladimir Kušan


DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA


Tajnik skupa: Biserka Fučkan Držić