DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 27 <-- 27 --> PDF |
J. Franjić, Ž. Škvorc: ZIMOTRENOST NEKIH VRSTA HRASTOVA (OUERCUS L.. FAGACEAE) Šumarski list br. 11-12, CXXI(1997), 599-607 trenosti kitnjaka najmanja u zajednici Querceto- Carpinetum luzuletozum, nešto je veća u zajednici Querceto-Carpinetum aretosum, a najveća u Querceto- Betuletum. Lužnjak najmanje strada na prijelazu između Querceto-Carpinetum luzuletozum i Querceto-Carpinetum aretosum, a najjače je oštećen na vlažnim staništima. Učestalost zimotrenosti također se povećava s nagibom terena. Denisov (1968) utvrđuje daje hrast lužnjak u poplavnim šumama više zimotren od lužnjaka na platoima, ne samo po broju zimotrenih stabala, nego i po prosječnom broju pukotina na stablu. Istraživanjima je utvrdio da je vlažnost drva stabala na poplavnim staništima veća, što uzrokuje značajno smanjenje granice otpornosti poprečnih vlakana na rastezanje u tangentnoj ravnini. Najveći utjecaj na smanjenje te granice imaju višeredne zrake srčike. Ustanovljeno je daje visina zraka srčike u hrastova na poplavnim staništima znatno veća, te da su oni tamo mnogobrojniji. To ima značajan utjecaj na smanjenje otpornosti na raspucavanje debla u lužnjaka na poplavnim staništima. Jedan od razloga što je cer manje otporan na zimotrenost od drugih hrastova je vjerojatno i u tome što on ima kraće, a deblje (krupnije) zrake srčike, te su one mnogobrojni je nego u drugih hrastova (Jovanović & Vuk i će vi ć 1983). Veliku osjetljivost cera na zimotrenost potvrđuju mnogi autori. Tako Žufa (1956) iznosi daje postotak zimotrenih stabala u istraživanim sastojinama u prosjeku 15 % (kreće se od 0 do 72 %). Z a sev & B o j k o v (1963) navode učešće od 61.1 % zimotrenih stabala cera na uzorku od 592 stabla. Igmandv (1956) zaključuje da je cer puno osjetljiviji na zimo- MATERIJAL I METODE RADA Istraživanja zimotrenosti stabala hrastova cera, kitnjaka i lužnjaka provedena su u četiri populacije (Kutjevo, Čaglin, Rozmajerovac, Levanjska Varoš) na sedam pokusnih ploha (Kutjevo I i II, Čaglin I i II, Levanjska Varoš I i II i Rozmajerovac). trenost od kitnjaka i lužnjaka na istim staništima. Mnogim je radovima utvrđen porast učešća zimotrenih stabala s porastom prsnog promjera i starosti stabala (Va k i n 1954;Denisov 1968, 1980; Igmandy 1956; Lamprecht 1950). To se objašnjava povećanjem radijalnoga temperaturnog gradijenta u velikim deblima. On je veći stoje veća fizikalna i fiziološka heterogenost odnosno anizotropnost (D e n i s o v 1980). Također je ustanovljeno povećanje udjela zimotrenosti sa smanjenjem boniteta staništa i sa sniženjem punodrvnosti stabala. Normalno guste sastojine manje su oštećene od otvorenih, a i češće stradavaju stabla na rubovima nego u unutrašnjosti sastojina. Isto tako je primijećeno daje zimotrenost, bez obzira na ekološke prilike, češća u nekim područjima pa je vjerojatno da postoji genetska sklonost (Denisov 1980; Denisov & Pučkova 1985). Igmandv (1956) navodi da uvažavanjem ekoloških zahtjeva pojedinih vrsta i ne podržavanjem na staništima koja im ne pogoduju najbolje utječemo na smanjenje zimotrenosti. Na najlošijim staništima, gdje se događaju velike štete, treba promijeniti vrstu, a na drugima dodavati vrste koje su tolerantnije. Denisov (1980) i Denisov & Pučko va (1985) u svojim radovima zaključuju da kod netolerantnih vrsta treba izbjegavati uzgoj debelih i prezrelih stabala, održavati gustoću sastojine normalnom. Trebalo bi težiti genetskoj selekciji za minimalnu anizotropnost. Prorede moraju biti jednolične i umjerene s očuvanjem podstojne etaže s težištem na vađenju oštećenih stabala. Proredama treba reducirati anizotropnost stabala u sastojim. - Material and methods of vvork Sve navedene sastojine su srednjedobne i nalaze se u brdskom području na obroncima Dilja i Krndije, između 200-350 m nadmorske visine (usp. tab. 1). Tablica 1. Prikaz istraživanih populacija s općim osobinama Populacija Uprava Šumarija šuma Kutjevo I Požega Kutjevo Kutjevo II Požega Kutjevo Čaglin I Požega Čaglin Čaglin II Požega Čaglin Lev. Varoš I Osijek Lev. Varoš Lev. Varoš II Osijek Lev. Varoš Rozmajerovac Osijek Đakovo Gospodarska Odjel -Dob EkspoInkli- Nadm. jedinica odsjek zicija nacija visina Južna Krndija I 28 a 85 SI 10 280 Južna Krndija I 32 a 85 JI 5 350 Južna Krndija II 4e 69 JZ 15 300 Južna Krndija 11 37 a 69 JZ 10 230 Breznica 86 a 65 JI 10 310 Breznica 85 a, b 74 SI 10 270 Vuka 47 a 75 JZ 5 200 601 |