DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 31 <-- 31 --> PDF |
J. Franjić, Ž. Skvorc: Z1MOTRENOST NEKIH VRSTA HRASTOVA (QUERCUS L., FAGACEAE) Šumarski list br. 11-12, CXX1 (1997), 599-607 pulacije (Čaglin, Rozmajerovac, Levanjska Varoš) rastu Iz slike 3-4 vidljivo je da udjel zimotrenih stabala s povećanjem debljinskoga stupnja što se podudara s cera brže raste, glede rasta debljinskoga stupnja, u istraživanjima u svijetu (usp. Vakin 1954; Denisov mješovitoj sastojini lužnjaka s cerom nego u mješo1968, 1980; Igmandy 1956; Lamprecht 1950; vitim sastojinama kitnjaka s cerom, što je vjerojatno Denisov 1980). U populaciji Kutj evo situacija je obrposljedica stanišnih osobina (veća vlaga, češći mrazenuta što je vjerojatno posljedica gospodarskih zahvata vi, veća oscilacija temperature i dr.), što se podudara s (proredom su eliminirana debela i zimotrena stabala). prijašnjim istraživanjima (usp. Lamprech t 1950; Denisov 1968). Iz istraživanja Žufe (1956) vidlji Statističko-grafičkom analizom dobivenje opći mo vo je daje cer na području Bačke zimotren u prosjeku del (preliminarni) udjela zimotrenih stabala cera u mje 15 %, a u istraživanom području Slavonije u prosjeku šovitim sastojinama kitnjaka s cerom, s time daje rast 53 %, što također ide u prilog tvrdnji daje cer unijet u udjela zimotrenosti sporiji zbog uključivanja i popu istraživano područje, koje je vlažnije i hladnije (usp. lacije Kutjevo (usp. si. 5). Ilijanić 1963;Franjić 1993,1994). ZAKLJUČCI - --Conclusions 1. Prosječni udjel zimotrenih stabala kitnjaka u čismješovitim sastojinama kitnjaka s cerom, s time daje tim sastojinama je 3.67 % (2-7 %), dok u mješovitim rast udjela zimotrenosti sporiji zbog uključivanja i posastojinama s cerom ono iznosi 14.67 % (10 -20 %), što pulacije Kutjevo, u koje vjerojatno zbog nedavno obaje za oko 4 puta više (tab. 2). vljene prorede pada (usp. si. 5). Tako se populacija Ku2. Prosječni udjel zimotrenih stabala cera u mjetjevo, s obzirom na nagib pravca, signifikantno razlikušovitim sastojinama kitnjaka s cerom je 53 % (43 -64 je od ostalih istraživanih populacija, koje nemaju signi%). Ta učestalost je u prosjeku oko 3,5 puta veća u cera fikantnih razlika (tab. 4). nego u kitnjaka u istim sastojinama. Zimotrenost luž6. Udjel zimotrenih stabala cera brže raste, glede na njaka u populaciji Rozmajerovac (lužnjak s cerom) je 8 rasta debljinskoga stupnja, u mješovitoj sastojini luž%, a cera 50 %, iz čegaje vidljivo da kitnjak znatno više njaka s cerom nego u mješovitim sastojinama kitnjaka s strada od lužnjaka (tab. 2). cerom (si. 5), vjerojatno zbog stanišnih osobina (veća vlažnost, češći mrazevi). 3. Udjel zimotrenih stabala cera mijenja se s promjenom ekspozicije, tako je najveći (64 %) na sje7. Istraživanjima je utvrđeno da postoje i debela staveroistočnoj ekspoziciji (SI), a najmanji (43 %) na jubla cera koja nisu zimotrena, s vrlo kvalitetnim deblom goistočnoj (JI), (tab. 3). gdje je vjerojatno riječ o genotipovima koji su otporni na zimotrenost i njih bi uzgojnim zahvatima bilo po 4. Iz slike 1 vidljivo je da udjel zimotrenih stabala trebno očuvati do kraja ophodnje, a oštećena i neotporcera po debljinskim stupnjevima u tri od četiri istražina stabla eliminirati prije obnove. To dolazi u obzir sa vane populacije (Čaglin, Rozmajerovac, Levanjska Vamo ako zbog strukture sastojine ili nekih drugih razloga roš) raste s povećanjem debljinskog stupnja, a samo u nije moguće cer eliminirati iz kitnjakovih sastojina, jer populaciji Kutjevo ono pada. ne samo da on strada od zimotrenosti, već on tu svoju 5. Statističko-grafičkom analizom dobiven je opći lošu osobinu prenosi i na kitnjak i lužnjak s kojima model (preliminarni) udjela zimotrenih stabala cera u zajedno raste u istraživanom području. ZAHVALA -Acknovvledgements Zahvaljujemo članovima Javnoga poduzeća "Hr-gospodinu Andriji Škvorcu koji su nesebičnim zalavatske šume", Uprave šuma Požega dipl. inž. Željku ganjem na terenu omogućili izradu ovoga rada. Ognjenčiću, dipl. ing. Vladi Kegleviću i LITERATURA -References Denisov, A. K, 1968: Poražajenost´ drevostojev mo-Denisov, A. K, 1980: Effect of silvicultural conditirozovojnvmi treščinami v svjazi tipami lesa. ons on the formation of frost crack and methods Lesovedenie 4: 56-61. for its prevention. Lesovodstvo, Lesnie kul´turi i Počvovedenie 9: 36-40. |