DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 40 <-- 40 --> PDF |
D. Pičinan, T. Pentek i B. Mikić: PLANIRANJE 1 PROJEKTIRANJE ŠUMSKIH PROMETNICA Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 609-616 Metodika određivanja optimalnog prostornog rasporeda šumskih prometnica u određenom šumskom području primjenom osobnih računala i ostalih elektronskih pomagala predstavlja novi pristup i način rješavanja ove problematike. Kako je većina znanstvenih i stručnih radova iz ovoga područja novijega datuma, a gornji maksimum uporabe računala za planiranje, projektiranje i gradnju šumskih prometnica još nije doseg nut, to se glede neprestanog razvoja kompjutorske tehnike i tehnologije kao i sve bržeg i intenzivnijeg prodiranja tehničkih inovacija u šumarsku znanost i praksu, može pretpostaviti da će u budućnosti obradba podataka biti puno točnija, brža i kvalitetnija; programski paketi vezani uz šumske prometnice pružati će mnogo više razno-raznih mogućnosti, dok će prikaz obrađenih podataka i DMT-a biti vjerodostojan i točan. POSTOJEĆA SITUACIJA U HRVATSKOJ I MOGUĆNOSTI KVALITETNIJE UPORABE RAČUNALA The Present situation in Croatia and the Possitibilities better use of Computers Iz do sada iznešenih podataka vidljivo je da se osobna računala u hrvatskom šumarstvu na području šumskih komunikacija i građevinarstva, koriste gotovo isključivo za izradbu projekata šumskih cesta, odnosno za odabir troškovno najpovoljnije inačice buduće šumske ceste. U poredbi sa svjetskim dostugnućima vrlo je malo napravljeno po pitanju uvođenja osobnih računala i njihovog svekolikog korištenja glede navedene problematike. Postojeći programski paketi značajan su pomak u odnosu na projektiranje klasičnim načinom, ali su mogućnosti usavršavanja daleko značajnije. Prije svega treba naglasiti problem nedostatka kvalitetnih geodetskih podloga šumskih područja u Hrvatskoj na osnovi kojega bi se po digitalizaciji odnosno skeniranju izradili kvalitetni digitalni modeli terena. Zadovoljavajući digitalni modeli terena, odnosno kompjutorske baze podataka koji su interesantni šumarstvu, nužne su za dugoročno planiranje otvaranja šumskih područja, odnosno za planiranje prostorno optimalno položene mreže šumskih prometnica glede upliva mnogobrojnih čimbenika. Smanjenje srednje udaljenosti privlačenja kod gospodarskih šumskih cesta, odnosno srednje daljine pristupa površini kod protupožarnih prometnica krškog područja Hrvatske, jest osnovna zadaća izgradnje šumskih prometnica. Određivanje srednjih udaljenosti težišnom ili modificiranom težišnom metodom, a primjenom osobnog računala u šumarstvu naše zemlje još je uvijek na razini malobrojnih znanstvenih radova. Osobnim računalom, a na digitalnom modelu terena uspješno se mogu korigirati geometrijske srednje udaljenosti i to sa čimbenikom nagiba terena (cos a), dok je simulacijom sastojinskih elemenata lako utvrditi koeficijent zaobilaženja horizontalnih prepreka. Navedena dva koeficijenta potrebita su za brzo određivanje stvarne srednje udaljenosti. Otvorenost šumskog područja šumskim cestama izražena u m/ha jest veličina koja se kod nas najčešće koristi. Trebalo bi učestalije rabiti i relativnu otvorenost koja se iskazuje u %, a predstavlja odnos površine koja je otvorena i one koja nije otvorena šumskim cestama. Relativna otvorenost odličan je pokazatelj prostorno dobro položene mreže šumskih prometnica, a može se relativno lako odrediti i grafički prikazati uporabom osobnog računala. Relativnu otvorenost utvrđenu osobnim računalom možemo rabiti poglavito kod protupožarnih šumskih cesta. Ispravnost odluke o primjeni osobnih računala pri izradbi projekata šumskih cesta prikazati ćemo na primjeru Uprave šuma Požega. Tijekom 1995. godine izrađeno je pet projekata šumskih cesta ukupne duljine 7 593,20 m s ukupno 610 poprečnih presjeka, 177 tjemena i 88 lomova niveleta. Analazirajući ove podatke za 1 000 m šumske ceste uzeli smo kao prosjek 80 poprečnih presjeka, 23 tjemena i 12 lomova nivelete, te na osnovi toga utvrdili vrijeme koje je potrebno za rad jednog projektanta. Iz podataka prikazanih u tablici 2 vidljivo je da se za izradbu 1 km šumske ceste utroši 2 370 min ili 39,5 radnih sati, odnosno 5 radnih dana za jednog projektanta. Ako ova utrošena vremena izrade projekta 1 km šumske ceste postavimo u omjer s klasičnim načinom izradbe koje iznosi 20 radnih dana, vidimo da primjenom programa CESTA utrošimo svega oko 25 % radnih dana klasičnog načina. |