DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 43     <-- 43 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11-12, CXXI (1997), 617-629
UDK: 634.0.814.1 + 634.0.842 (001)


POVRŠINSKA POSTOJANOST DRVNIH GRAĐEVNIH KONSTRUKCIJA


SURFACE DURABILITY OF THE WOOD BUILDING CONSTRUCTIONS


Hrvoje TURKULIN, Vlatka JIROUŠ - RAJKOVIĆ, Ivica GRBAC*


SAŽETAK: Drvo u vanjskim konstrukcijama prolazi kroz niz kemijskih i
fizikalnih promjena koje uzrokuju polaganu razgradnju njegove površine, što
se uobičajeno naziva propadanjem drva. Razlaganje je prouzročeno složenim
djelovanjem ultraljubičastog svjetla Sunca, vlage i kisika iz zraka, te dodatnim
djelovanjima vjetra, kiše i ostalih oborina. Drvo s vremenom mijenja boju,
hrapavi i erodira. Ako se izuzme moguć biološki napad, površinsko
propadanje predstavlja najveću štetu pri uporabi drva za gradnju.


Podsticanje uporabe drva kao glavnog materijala za vanjsku stolariju i
druge građevne konstrukcije, najvećim dijelom ovisi o korištenju rezultata istraživanja
poboljšanja otpornosti drva, njegove modifikacije i pravilne i
učinkovite površinske obrade, kako bi se umanjili troškovi obnavljanja i produžio
uporabni vijek zaštitnih i dekorativnih premaza za drvo. Rad donosi
analizu procesa propadanja drva, te predstavlja pregled literature i najnovijih
rezultata istraživanja na području postojanosti drvnih proizvoda za građenje.


Ključne riječi: Drvni građevni elementi, postojanost drva, propadanje
drva, površinska obrada drva, zaštita drva


UVOD - Introduction


Drvo izloženo atmosferi - a pogotovo izloženo vani -Slika 1 pokazuje karakterističan oblik tradicijske hrprolazi
kroz niz kemijskih i fizikalnih promjena koje vatske gradnje, hrastovu korablju, kod koje je drvo streuzrokuju
polaganu razgradnju njegove površine, što se hama, pakošekima i ganjkom potpuno zaštićeno od inuobičajeno
naziva propadanjem drva. Izuzevši vatru i bitenzivnog
djelovanja oborina, a cijela je kuća odignuta
ološki napad, propadanje drva je najveća šteta pri uporaod
tla. Tu je vidljivo daje uporabom desetljećima došlo
bi u vanjskim uvjetima. Razlaganje je prouzročeno slodo
promjene vanjske boje, ali je statika kuće i njezina
ženim djelovanjem ultraljubičastog svjetla Sunca, vlage uporabna vrijednost ista kao i u prošlom stoljeću . Kod
i kisika iz zraka, te dodatnim djelovanjima vjetra, kiše i moderne primjene drva za građevne konstrukcije, povrostalih
oborina. Posljedice su toga da drvo s vremenom šinska postojanost je od velike važnosti, jer se promjemijenja
boju, hrapavi i erodira. Ukoliko je drvo pravilno ne boje i površinske strukture ne uklapaju u prvobitne
fizički zaštićeno, ono može desetljećima - pa čak i stoljearhitektonske
odrednice, a troškovi obnavljanja premaćima
- odolijevati intenzivnoj razgradnji, pa se propaza
uvelike obeshrabruju ljude za upotrebu drva u vandanje
ograničuje na samo vrlo tanak površinski sloj. jskim uvjetima. Naglašen trend primjene poluprozirnih


i prozirnih premaza za drvo, koji ističu ekološke i estetske
prednosti primjene drva za gradnju, dodatno po*
Dr. se. Hrvoje Turkulin, mr. se. Vlatka Jirouš Rajković, izv. prof. dr. se. jačava potrebu stabilizacije boje i strukture površine
Ivica Grbac, svi Šumarski fakultet Zagreb


ugrađenog drva.